REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-7880/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Karmen Novak-Hrgović, kao predsjednice vijeća, Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika T.D., zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) uz primjenu članka 293. stavka 1. cit. Zakona, prekršaja iz članka 289. stavka 4. cit. Zakona, prekršaja iz članka 181. stavka 8. istog Zakona i zbog prekršaja iz članka 196. stavka 5. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika T.D., podnesenoj po branitelju F.R., odvjetniku iz Z., protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, od 11. ožujka 2021., poslovni broj: 26. Pp P-231/2019- 27, na sjednici vijeća održanoj 13. travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okrivljenika T.D., a po službenoj dužnosti, preinačava se prvostupanjska presuda na način da se optužba protiv okrivljenika T.D., zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) uz primjenu članka 293. stavka 1. cit. Zakona, činjenično opisanog pod točkom 1) izreke i zbog prekršaja iz članka 196. stavka 5. cit. Zakona, činjenično opisanog pod točkom 4) izreke pobijane presude, na temelju odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), odbija.

II.Uslijed odluke iz točke I., žalba okrivljenika T.D. postala je bespredmetna glede djela činjenično opisanih pod točkama 1) i 4) izreke.

III. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika T.D., te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

IV. Uslijed odluka iz točke I. i III. ove presude, preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni, tako da se okrivljeniku T.D. za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog pod 2) izreke pobijane presude i za prekršaj iz članka 181. stavka 8. cit. Zakona činjenično opisanog pod 3) izreke pobijane presude, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 5.000,00 (pettisuća) kuna za svako djelo, te se primjenom članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku izriče novčana kazna u ukupnom iznosu od 10.000,00 (desettisuća) kuna, koju je okrivljenik T.D. dužan platiti u roku od 90 (devedeset) dana od primitka pisanog otpravka ove presude, s time da će se, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

V.Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okrivljenik T.D. obvezan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 (četristo) kuna u roku od 8 (osam) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik T.D. proglašen je krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 12.500,00 (dvanaesttisućapetsto) kuna, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 293. stavka 1. cit. Zakona, prekršaja iz članka 289. stavka 4. cit. Zakona, prekršaja iz članka 181. stavka 8. istog Zakona i prekršaja iz članka 196. stavka 5. cit. Zakona, činjenično opisanih u izreci pobijane presude.

2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec.

3. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi materijalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 435,92 (četristotridesetpetkunaidevedesetdvijelipe) i paušalni trošak u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, odnosno ukupni iznos troškova postupka od 735,92 (sedamstotridesetpetkunaidevedestdvijelipe).

4. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim time i zbog odluke o kazni.

5. U žalbi okrivljenik navodi da sud nije nesporno utvrdio da je okrivljenik počinio djela za koje je optužen, već da se presuda temelji na neutemeljenim nagađanjima i pretpostavkama suda. Sud da je tijekom rasprave i donošenja presude pogrešno primijenio odredbu članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona, a čime je povrijeđeno okrivljenikovo pravo na obranu. Sud da smatra da je svjedok S.M. iskazivao jasno i logično te njegov iskaz prihvaća vjerodostojnim, a pri tom ne obrazlaže na koji način je došao do zaključka da bi okrivljenik počinio predmetna djela. Bitna povreda postupka da je počinjena time da iz svih u postupku izvedenih dokaza jasno proizlazi kako do inkriminiranog događaja nije došlo.

6. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

7. Žalba je u odnosu na prekršaje činjenično i pravno opisane u točki 2) i 3) izreke neosnovana, dok je u odnosu na prekršaje iz točaka 1) i 4) izreke bespredmetna.

8. U povodu pravodobne žalbe okrivljenika ovaj Sud je po službenoj dužnosti ispitao prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 70/17 i 118/18), i utvrdio da se protiv okrivljenika u ovom predmetu prekršajni postupak glede djela pod točkama 1) i 4) izreke više ne može voditi, jer je od vremena kad su prema okrivljenju prekršaji počinjeni (25. studeni 2018.) proteklo više od tri godine, pa je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona.

9. Naime, za počinitelja prekršaja činjenično i pravno opisanog u točki 1) izreke pobijane presude propisana je novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna, a za prekršaj činjenično i pravno opisan u točki 4) izreke pobijane presude, propisana je novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna, pa kako je od dana 25. studenog 2018., kada su prema okrivljenju prekršaji počinjeni, proteklo više od tri godine, to je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, budući da je za inkriminirane prekršaje propisana novčana kazna do iznosa prema kojem ulaze u režim obaveznog prekršajnog naloga (članak 239. stavak 1. točka 1. i 2. Prekršajnog zakona), sa zastarnim rokom od 3 godine.

10. Trebalo je stoga, u smislu odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, donijeti presudu kojom se optužba protiv okrivljenika za djela činjenično opisana pod točkama 1) i 4) izreke odbija, zbog čega je žalba okrivljenika u tom dijelu postala bespredmetna.

11. Postupajući dalje po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaje činjenično i pravno opisane u točki 2) i 3) izreke ovaj sud nije utvrdio da bi pobijanom presudom bile povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti da su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.

12. Neosnovano žalitelj ističe da je činjenično stanje u provedenom postupku pogrešno i nepotpuno utvrđeno, jer je po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud na temelju detaljno provedenog dokaznog postupka ispitivanjem svjedoka, te uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, imao osnove za zaključak da je okrivljenik svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja prekršaja, činjenično i pravno opisanih u točkama 2) i 3) izreke prvostupanjske presude, za koje je okrivljenik pravilno i zakonito proglašen krivim i kažnjen.

13. Ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju prvostupanjski sud svoja saznanja o tim djelima okrivljenika zasnovao je na osnovu iskaza svjedoka Saše Mirta, policijskog službenika koji se je detaljno i okolnosno očitovao o predmetnom događaju, i čiji iskaz je prvostupanjski sud prihvatio i ocijenio vjerodostojnim, a za što je u pobijanoj presudi iznio valjane i dostatne razloge, te ocjeni opsežne materijalne dokumentacije u koju je izvršio uvid i koja je u potpunoj suglasnosti sa iskazom navedenog svjedoka, te je za odluku o krivnji žalitelja dao valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, a žalbeni navodi nisu takvi da bi dovodili u sumnju pravilnost izvedenih dokaza, niti da bi oslobađali okrivljenika od odgovornosti za te prekršaje.

14. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza sukladno odredbi članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona potpuno i točno utvrdio činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrdio činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, s time da postupanje protivno navedenoj odredbi ukoliko bi i postojalo ne predstavlja povredu prava obrane, kako to pogrešno navodi žalitelj.

15. Također suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika za djela pod točkama 2) i 3) izreke, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, dakle, pobijana presuda sadrži sve potrebne, jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, pa stoga nije osnovana žalba da bi bila počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka.

16. Prvostupanjski je sud shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelima činjenično opisanima pod točkama 2) i 3) izreke zasnovao na ocjeni u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.

17. Po ocjeni ovog suda, novčana kazna izrečena u izreci ove presude za djela pod točkama 2) i 3) izreke, razmjerna je prirodi i težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i ostalim od strane prvostupanjskog suda utvrđenim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne, te ista nije prestroga, pogotovo ako se ima u vidu da je za navedene prekršaje alternativno propisana i kazna zatvora.

18. U svezi s tim valja istaći da je za djelo prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao i za djelo iz članka 181. stavka 8. cit. Zakona, propisana novčana kazna u rasponu od 5.000,00 kn do 15.000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana, a ovaj sud je okrivljeniku za navedene prekršaje utvrdio novčane kazne kao blažu vrstu kazne za te prekršaje, i to, kao što je već navedeno, u visini propisanog posebnog minimuma novčane kazne, a koju vijeće ovog suda smatra razmjernu težini navedenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika.

19. Sukladno članku 183. stavku 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je upozoren da će se, ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne u dodijeljenom roku, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.

20. Razmatrajući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj Sud je utvrdio da odluka prvostupanjskog prekršajnog tijela o izricanju zaštitne mjere zabrane okrivljeniku upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec nije prestroga.

21. Navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takve prekršaje. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

22. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 400,00 kuna, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

23. Iz navedenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. travnja 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Marcela Soljačić-Prester, v. r.

Karmen Novak-Hrgović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici, u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.