REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: P-6134/2016-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1) J. T. pok. A. iz G. S., P. G. 8, OIB: …, 2) S. T. pok. A. iz S., V. 35, OIB: …, koje zastupaju punomoćnici M. P. i M. P.,

odvjetnici u I., protiv tuženika: 1) A. P. pok. A. iz S., K. 77,

O.: … 2) S. P. pok. A. iz S., V. 175, OIB: …, koje zastupa punomoćnica H. D., odvjetnica u S., radi

utvrđenja sastava ostavinske imovine, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 2.ožujka 2022. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu dana 13.travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. - Utvrđuje se da u ostavinu iza smrti pok. Z. T. ud. A. rođ. Š. iz S.,

V. 35, umrle 28.11.2012.g. ne ulazi nekretnina:

-dio garaže navedenog objekta u pov. od 3 m2 položen na .. ZU K.O. S (katastarska oznaka … . i označen toč. H-J-G vještva vještaka I B,

„ožujak 2021.g.", koja skica čini sastavni dio ove odluke,

-dio betonskog platoa preko kojega se ulazi u garaže i objekt položenog ispred kuće u pov. od 23 m2 položen na č.zem. … (katastarska oznaka … ) označeno toč. A-B-C-D-K-I-A vještva vještaka IB, „ožujak 2021.g.", koja skica čini sastavni dio ove odluke,

-dio betonskog platoa u pov. od 9 m2 položen na … . ZU … . K.O. S. (katastarska oznaka … .) i označen toč. I-K-J-H vještva vještaka I B,

„ožujak 2021.g.", koja skica čini sastavni dio ove odluke, što sve navedeno je vlasništvo tužitelja.

II - Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu kojim su tužitelji zahtijevali da se utvrdi da u ostavinu iza smrti pok. Z. T. ud. A. rođ. Š. iz S., V. 35,

umrle 28.11.2012.g. ne ulazi nekretnina zv. „podrum kuće" (apartman u suterenu u pov. od 29,1 m2), potkrovlje kuće (stan u potkrovlju zgrade u pov. od 51,18 m2), sve izgrađeno na č.zem. …ZU K.O. S (katastarska oznaka ….).

III - Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženicama u roku od 15 dana na ime troškova parničnog postupka iznos od 3.520,00 kuna.

Obrazloženje

1.Tužitelji su 15.12.2016. protiv tuženika podnijeli tužbu radi utvrđenja da u ostavinu pok. Z. T.. ne ulaze nekretnine označene u izreci. Tužba se činjenično temelji na tome da su stekli predmetne nekretnine darovanjem od majke i kupoprodajom te da su podrum i potkrovlje te zgrade svojim sredstvima osposobili za stanovanje. Tužbeni zahtjev je preciziran podneskom od 19.10.2021. nakon provedenog vještačenja.

2.Tuženici su se u odgovoru na tužbu protivili tužbi i naveli u bitnom: da tužitelji nisu "uradili i uredili" podrum i potkrovlje jer je isto izgradio pokojni otac stranaka koji je umro 1992.; da je tužitelj pod 1) preuredio podrum 2006. napravivši kupaonicu i počeo ga iznajmljivati; da je tužitelj pod 2) živio s majkom na drugom katu do ženidbe 2010.; da su sklapanjem ugovora s M. P. i dr. tužitelji predmetnu nekretninu stekli od nevlasnika jer su prednici stranaka dosjelošću i građenjem stekli taj dio zemljišta; da dijelovi č.zem… i … k.o.S nisu bili predmet ostavinskog postupka pa je tužba u ovom dijelu nedopuštena; da je volja majke stranaka sadržana u oporuci u kojoj navodi da je isključiva vlasnica svega.

3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom pisane dokumentacije u spisu koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, očevidom na licu mjesta, geodetskim vještačenjem po vještaku I. B., građevinskim vještačenjem po vještaku

R. K. te saslušanjem stranaka i svjedoka J. Ž., A. B.,

M. P., D. P., T. T., A. M., N.

N., P. Đ., N. Z. i R. G..

3.1.Na ročištu od 19.10.2021. tužitelji su dostavili u spis, nakon zaključenja prethodnog postupka, određenu dokumentaciju. Međutim, ovaj sud raspravnim rješenjem nije dopustio tužiteljima dostavu te dokumentacije. To stoga jer su tužitelji mogli tu dokumentaciju pribaviti i dostaviti u spis do zaključenja prethodnog postupka. Odnosno, tužitelji nisu čak na ročištu naveli da postoje razlozi iz čl.299.st.2.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, dalje: ZPP) zbog kojih bi i nakon zaključenja prethodnog postupka mogli dostavljati dokaze. Zbog istih razloga nije uzeta u obzir ni dokumentacija dostavljena uz podnesak od 16.12.2021. pa je na ročištu 2.3.2022. doneseno odgovarajuće rješenje.

3.2.Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

4.Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da u ostavinu ne ulaze određene nekretnine tj. pojedini točno određeni dijelovi nekretnine.

4.1.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) i Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01, dalje: ZOO).

4.2.Među strankama nije sporno: da su tužitelji u ostavinskom postupku upućeni na pokretanje ove parnice; da je pokojni otac stranaka upisan u zemljišnoj knjizi i katastru kao vlasnik i posjednik sporne nekretnine č.zem….. k.o.S.

4.3.Sporno je među strankama jesu li na strani tužitelja ispunjeni uvjeti za stjecanje vlasništva spornih nekretnina prije smrti majke stranaka Z. T., a zbog čega navedene ne bi ulazile u njezinu ostavinu.

5. U postupku je utvrđeno sljedeće:

Tužitelji su od M., M., A. i P. P. kupoprodajnim ugovorom od

12.5.1997. (list 4-6) kupili dio č.zem.6255/8 (kat.čest.2039/4) k.o.S. površine 14 m2 (4 m2 garaže i 10 m2 dvorišta) koji dio je na skici vještaka N. B. označen slovima H-L-E-F-G-H. Nadalje, predmet tog ugovora su i dio č.zem…. površine 14 m2, označen na istoj skici slovima I-K-L-H-I te dio č.zem…. površine 27 m2, označen slovima A-B-C-K-I-A. U posjed kupljenog su prema ugovoru stupili odmah nakon sklapanja.

5.1.Otac stranaka A. T. je na dan 20.2.2013. još uvijek bio uknjižen kao vlasnik č.zem….. k.o.S što je vidljivo iz izvatka te je u katastru upisan kao posjednik predmetne nekretnine koja u katastru nosi oznaku čest.2039/4 što je vidljivo iz posjedovnog lista.

5.2.Kao vlasnici č.zem…. i … . k.o.S nisu uknjiženi ni stranke ni njihovi pravni prednici već treće osobe što je vidljivo iz izvatka (list 18).

5.3.Iz oporuke Z. T. od 12.7.2005. je vidljivo da je dotična raspolagala cjelokupnom nekretninom č.zem…. k.o.S. (obiteljskom kućom i okućnicom) navodeći da je "isključivi vlasnik ove kuće".

Nadalje, iz njezine oporuke od 20.11.2008. je vidljivo da majka stranka također raspolaže cijelom kućom, garažama, vrtom itd. te daje nalog tužiteljima u svezi isplate tuženicama.

5.4.Tužitelji su upućeni na ovu parnicu s uputom da istu pokrenu radi utvrđenja da u ostavinu ne ulazi cjelina č.zem…. k.o.S što je vidljivo iz rješenja br. O- 3644/12 od 5.12.2016.

5.5.Tužitelji su u iskazu u bitnom naveli: da im je majka usmeno 2003. darovala predmetnu kuću na način da je tužitelju pod 1) darovala podrum i prizemlje, a tužitelju pod 2) prvi kat i potkrovlje; da su prilikom darovanja bili prisutni samo tužitelj pod 1) i majka; da su zemljište od P. kupili zbog toga što su s njima imali sporove u kojima nisu mogli dokazati da je to zemljište tužitelja. Obojica su bili upoznati s oporukom.

5.6.Tuženice su u iskazu u bitnom navele: da su tužitelji sređivali stanove jer su u njima živjeli, ali kuća nije izišla iz ranijih gabarita; da je radionicu izgradio tužitelj pod 1); da je potkrovlje bilo useljivo otkako ga je otac izgradio; da su P. novac za kupljeno zemljište dali popola majka i tužitelj pod 1) i da je u svezi tog zemljišta bilo incidenata; da nisu znale za oporuku ni eventualno darovanje.

5.7.Nakon obavljenog očevida vještak I. B. je u nalazu i mišljenju izradio skicu u kojoj je prikazan i dio koji je ranije, prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora, nacrtao vještak N. B.. Lik označen točkama H-J-G je dio garaže i predstavlja dio č.zem…. k.o.S (na kojoj čestici se inače nalaze stambena kuća, garaža, pomoćni objekt i dvorište). Lik označen točkama I-K-J-H je isto dio č.zem…. i u naravi je dio betonskog platoa. Betonski plato se nalazi i na č.zem…. k.o.S i označen je slovima A-B-C-D-K-I-A.

5.8.Vještak građevinske struke R. K. je u pisanom nalazu i mišljenju naveo:

-da su apartman u suterenu (u spisu nazivan "podrum") i stan u potkrovlju zgrade privedeni svrsi, dovršeni i potpuno funkcionalni;

-da su garaže u suterenu, stan u suterenu (prema terminologiji spisa stan u podrumu) i prizemlje izgrađeni bez ikakve dvojbe prije veljače 1968., prvi kat je sagrađen nakon što je 1973. godine ishođeno Odobrenje za gradnju, a potkrovlje je sagrađeno nakon 1975. (prema podacima iz Arhitektonske snimke izvedenog stanja 1978.g.);

-da bi starost interijera stana u suterenu (podrumu prema terminologiji iz spisa) prema vizualnom pregledu mogla biti cca 10–15 godina, tj. izvedba između 2006. i 2010.g., a u kakvom je stanju i koje je namjene ovaj prostor bio prije tog vremena nije moguće utvrditi vizualnim pregledom;

-da bi starost interijera stana u potkrovlju temeljem vizualnog pregleda mogla biti cca 25–30 godina, dok su neki dijelovi interijera uređeni naknadno tj. kuhinja, soba, hodnik, kupaonica bi bili stariji, dok je interijer dnevnog boravka uređen naknadno prije cca 10–15 godina.

5.9.Od saslušanih svjedoka J. Ž., T. T., A. M., N.

Nikić nisu imali nikakvih saznanja o sklapanju darovnih ugovora između tužitelja i njihove majke.

Od preostalih svjedoka jedino je R. G. iskazala da je majka stranaka izjavila njoj da su sporni dijelovi nekretnine već vlasništvo tužitelja.

S druge strane, ostali svjedoci nisu dali decidirane iskaze po pitanju sklapanja darovnog ugovora pa su tako iskazivali:

-da je majka stranaka govorila "kako bi" donji kat pripao J., a gornji S.

(A. B. - kojemu je poznato da je majka stranaka napisala i oporuku);

-da nije baš izričitim riječima kazala da je dijelove kuće već darovala tužiteljima (M. P.);

-da je ona "podijelila njih muške" te da svojim sinovima ostavlja pojedine dijelove obiteljske kuće "pa bi" tako J. pripao stan u kojemu on živi i bivša praonica, a S. stan u kojemu je ona ranije živjela i potkrovlje (D. P.);

-da je izjavila prilikom renoviranja stana u suterenu (podrumu) kako tužitelj pod 1) te radove "radi kao sebi" tj. za sebe (P. Đ.);

-da je cijeli svoj život govorila kako potkrovlje bi trebalo pripasti S. T., a prizemlje J. T. koji je isto i preuredio i da je ona to što je govorila imala i "na pismeno", ali ne zna koji je točno naziv te pisane isprave (N. Z.).

5.10.Dakle, u iskazima svjedoci A. B., M. P., D. P., P. Đ.

i N. Z. nisu izrijekom rekli da imaju saznanje o sklopljenom darovnom ugovoru, a sve gore citirane izjave se mogu protumačiti i kao nekakvo buduće stjecanje vlasništva oporukom.

Što se tiče svjedokinje R. G., njezinom iskazu u citiranom dijelu se ne može pokloniti vjera budući da je u suprotnosti s navodima oporuke Z. T.. Posebno valja primijetiti jedan vrlo bitan detalj. Z. T. je napisala dvije vlastoručne oporuke koje je, kako proizlazi iz spisa O-***, predao javnom bilježniku baš tužitelj pod 1). Dakle, bila je riječ o pismenoj ženi kojoj očito nije bio problem sastavljati pisane isprave o svojim raspolaganjima imovinom. Stoga, ovaj sud zaključuje da bi Z. T. s tužiteljima sigurno zaključila pisani ugovor o darovanju da im je htjela darovati dijelove obiteljske kuće (predmetne stanove).

5.11.To što su tužitelji posjedovali predmetne stanove, preuređivali ih i eventualno iznajmljivali ne znači da su im isti za života majke darovani. Posjedovali su ih i iznajmljivali zato što su živjeli u toj kući (za razliku od tuženica koje su odselile nakon udaje) i zato što im je majka očito to dopustila. Naposljetku, svjedokinja A.

M. (čijem iskazu nitko nije prigovarao) je izjavila da je najamninu (a bila je najmoprimac do 2006. u toj kući) plaćala majci stranaka. Isto tako, preuređivanje predmetnih stanova ne znači da su tužiteljima darovani. Logično je da netko tko živi u određenom prostoru, a nada se da će mu oporučno pripasti u vlasništvo jednog dana, isti preuređuje kako bi prostor prilagodio svakodnevnom životu jer do trenutka stjecanja vlasništva smrću oporučitelja može proći popriličan broj godina. Uostalom, prema podacima iz spisa (iskazima), stan u suterenu je tužitelj pod 1) preuređivao kako bi u isti mogla useliti majka stranaka.

5.12.Da su neuvjerljive i neprihvatljive tvrdnje tužitelja o usmeno sklopljenom darovnom ugovoru s predajom u posjed u pogledu predmetnih stanova upućuje još jedan detalj. Tužitelji su u ostavinskom postupku, kako proizlazi iz spisa O- ****, najprije ustrajali u tome da naslijede cijelu kuću temeljem oporuka te su na ročištu 14.2.2013. cijelu č.zem****8 k.o.S naveli kao ostavinu. Potom su tuženice zaprimile preslike proglašenih oporuka, na ročištu 28.2.2013. su navele da im je povrijeđen nužni dio te su tek tad tužitelji istaknuli da su "uređen mali stančić i garaže te potkrovlje te zemljište ispred objekta" izgradili i priveli svrsi te kupili nekretninu ispred kuće.

Logično bi bilo, da im je kojim slučajem nešto darovano ili da su neki dio nekretnine sami građenjem stvorili, da su već na prvom ročištu tužitelji to istaknuli. Ovako ispada da pokušavaju pravnim konstrukcijama umanjiti ostavinu kad su shvatili da tuženice traže nužni dio.

5.13.Što se tiče dijela zemljišta kupljenog od M. P. i dr., treba reći da je u pitanju na strani tužitelja stjecanje vlasništva temeljem čl.159.st.2.ZV dosjelošću (nastavljajući posjed prednika-prodavatelja P.), a u posjed su stupili 1997. temeljem valjane pravne osnove - kupoprodajnog ugovora sklopljenog s tadašnjim izvanknjižnim vlasnicima te su do podnošenja tužbe istekli propisani rokovi za stjecanje dosjelošću. Pritom se napominje da iz sudske prakse (VSRH, Rev- 1149/2016) proizlazi stajalište da subjekt koji sklopi kupoprodajni ugovor može i dosjelošću steći vlasništvo kupljene nekretnine, a ugovor se cijeni kao pravni temelj za posjedovanje.

To što je majka stranaka, kako tvrde tuženice, dala polovinu iznosa kupoprodajne cijene, nije od značaja jer kad se sklapa ugovor relevantno je tko je naveden kao kupac, a ne tko je dao novac. Teoretski, mogla je majka stranaka taj novac pokloniti nekome od tužitelja, a ako ga je tužiteljima (ili samo jednom od njih) pozajmila, onda bi tuženice prema tužitelju koji bi bio zajmoprimac mogle imati jedino obvezno-pravni zahtjev na isplatu razmjernog dijela iznosa koji bi naslijedile iza majke nasljeđivanjem eventualnog potraživanja majke prema nekom od tužitelja.

Isto tako, tuženice nisu ničim dokazale da su pravni prednici stranaka (roditelji) građenjem i dosjelošću stekli to zemljište. Uostalom, prema skici vještaka B. ispada da su dio garaže (označen slovima E-F-G) roditelji stranaka sagradili na tuđem zemljištu, sa vlasnicima P. su se sporili oko garaže i platoa ispred te je bilo i incidenata (što tuženice u iskazu priznaju) pa je očito da bi roditelji stranaka bili nepošteni graditelj i nepošteni posjednik tog dijela zemljišta i utoliko nisu mogli roditelji stranaka steći građenjem ili dosjelošću taj dio zemljišta (čl.154. i 159.ZV).

6.Usmeni ugovor o darovanju, koji bi bio ispunjen u cijelosti, bio bi valjan ugovor (čl.73.ZOO). Međutim, imajući u vidu gornja utvrđenja da nije dokazano kako su tužitelji 2003.g. s majkom stranaka sklopili usmeni ugovor o darovanju, to se može reći kako oni nisu vlasnici nekretnine zv. „podrum kuće", (apartman u suterenu u pov. od 29,1 m2), potkrovlje kuće (stan u potkrovlju zgrade u pov. od 51,18 m2), sve izgrađeno na č.zem….. ZU … . K.O. S..t (katastarska oznaka … ) pa je u

ovom dijelu trebalo odbiti tužbeni zahtjev.

6.1.Što se tiče preostalog dijela č.zem….. i dijela č.zem….. k.o.S, pobliže označenog u izreci pod točkom I., a glede kojih dijelova su tužitelji sklopili kupoprodajni ugovor s M. P. i dr., tužbeni zahtjev je prihvaćen s obzirom na utvrđenja iz točke 5.13. obrazloženja o stjecanju vlasništva na strani tužitelja. Inače, vezano za stajalište tuženica da je tužba nedopuštena djelomično (i to u onom dijelu koji se odnosi na 6252/23 k.o. S.), treba reći da prema stajalištu sudske prakse (ŽS V.: Gž-1654/21) upućivanje na parnicu tijekom ostavinskog postupka nije procesna pretpostavka za vođenje parnice koja se tiče utvrđivanja spornih činjenica o kojima ovisi neko pravo u ostavinskom postupku. Smisao procesnih odredbi nije pretjerani pravni formalizam i odugovlačenje postupka jer kad bi se prihvatilo stajalište tuženica, to bi značilo da bi sud trebao odbaciti tužbu djelomično pa bi u nastavku ostavinskog postupka tužitelji trebali istaknuti da navedena nekretnina ne spada u ostavinu te bi potom zbog osporavanja tuženica bili upućeni ponovno u parnicu u kakvoj se već sad nalaze.

Isto tako, to što u pogledu č.zem.6252/23 k.o.S. nisu uknjiženi ni stranke ni njihovi pravni prednici već treće osobe (vidjeti toč.5.2.) nije od značaja budući da u ovoj parnici tužitelji ne traže da im se omogući uknjižba na toj nekretnini već samo utvrđenje da li ta nekretnina spada u ostavinu pok. Z. T. koje utvrđenje je bitno za nastavak ostavinskog postupka. Prema načelu "res iudicata facit ius inter partes" sadržanom u čl.333.ZPP pravomoćna odluka u ovoj parnici može učinak imati samo između stranaka ove parnice, a ako bi tužitelji htjeli se uknjižiti na predmetnu nekretninu morali bi pokrenuti parnicu protiv uknjiženih osoba.

7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.2.ZPP te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 103/14, 118/14, dalje: OT).

Vrijednost predmeta spora, unatoč prigovoru tuženika, ovaj sud nije mijenjao i to stoga jer je ovaj sud smatrao da je vrijednost predmeta spora od 10.000,01 kuna primjerena vrsti spora među strankama, te se naglašava da vrijednost predmeta spora ne mora nužno odgovarati protuvrijednosti imovine koja je predmet spora pa niti tržišnoj vrijednosti nekretnine (VSRH, Revt-7/12). Stoga je ovaj sud donio odgovarajuće rješenje na ročištu 2.3.2022.

Što se tiče uspjeha stranaka, imajući u vidu površine pojedinih dijelova nekretnina, ovaj sud je mišljenja da su tužitelji uspjeli 30% u sporu (dosuđeno 35 m2 od ukupno traženih 115 m2), a tuženice 70% pa bi tužitelji trebali naknaditi tuženicama 40% nastalog im troška.

Tuženicama je priznat sljedeći trošak: po 1.100,00 kuna za sastav odgovora na tužbu i podneska od 29.11.2021. te za ročišta 12.2.2018., 24.4.2018., 18.1.2021., 19.10.2021., 17.12.2021. i 2.3.2022., što zbrojeno iznosi 8.800,00 kuna. Međutim, 40% od tog iznosa je 3.520,00 kuna.

Trošak ročišta od 25.10.2017. nije priznat zbog toga što na tom ročištu nije bio punomoćnik tuženika.

U Splitu, 13.travnja 2022.

S U D A C

Joso Puljić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika