REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 89 Pž-3458/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Kujundžić Novak, predsjednice vijeća, Josipa Turkalja, suca izvjestitelja i Draženke Deladio, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M-P-B. d.o.o., OIB ..., S., kojeg zastupa punomoćnik L. G., odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu L. G. i M. G., S., protiv tuženika GRAD B., OIB ..., B., kojeg zastupa punomoćnica A. S., odvjetnica u Odvjetničkom društvu F. K., A. V. i Partneri, Z., radi isplate iznosa od 2.756.419,82 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude i rješenja Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-238/2020-21 od 6. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 13. travnja 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja M-P-B. d.o.o. S. kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-238/2020-21 od 6. svibnja 2021. u dijelu u kojem je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu naknade štete u iznosu od 2.720.819,47 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-238/2020-21 od 6. svibnja 2021. u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 35.600,35 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, pa se za navedeno predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Uvažava se žalba tužitelja M-P-B. d.o.o. S., ukida rješenje Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-238/2020-21 od 6. svibnja 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
III. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 2.756.419,82 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2. Rješenjem suda prvog stupnja naloženo je tužitelju nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 82.680,00 kn.
3. Protiv ove presude i rješenja žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu i rješenje ukinuti. Traži trošak žalbenog postupka u iznosu odm53.062,50 kn.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu poriče tužiteljeve žalbene navode, te predlaže tužiteljevu žalbu odbiti. Traži trošak odgovora na žalbu u iznosu od 34.462,50 kn.
5. Žalba je djelomično osnovana.
6. Predmet spora je naknada štete s osnove izmakle koristi u iznosu od 2.720.819,47 kn, te povrata iznosa od 35.600,35 kn s osnove plaćene garancije za dobro izvršenje posla.
7. Među strankama nije prijeporno da je tužitelj kao izvođač s tuženikom kao naručiteljem 9. siječnja 2020. sklopio Ugovor o javnoj nabavi na Domu kulture B., rekonstrukcija i dogradnja (dalje: Ugovor), da je tužitelj započeo s ugovorenim radovima, da je tijekom izvođenja radova tužitelj uočio postojanje nedostataka u konstruktivnim elementima, da je tužitelj upozorio tuženika na nedostatke u konstruktivnim elementima, da je nadzorni inženjer 10. ožujka 2020. zatvorio gradilište radi utvrđenja činjeničnog stanja, da je vještačenjem utvrđeno da je potrebno značajno izmijeniti ugovor o javnoj nabavi, da je tuženik potom raskinu ugovor sukladno odredbi članka 34. stavka 2. alineje 1. Ugovora i odredbi članka 319. u vezi s odredbom članka 321. stavka 2. točke 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“ broj: 120/16; dalje: ZJN) da je tuženik tužitelju isplatio ugovorenu naknadu za izvedene radove, te da je tužitelj tuženiku isplatio i iznos od 262.131,91 kn na ime troškova konzervacije gradilišta i prekida radova (za neugrađeni građevinski materijal koji je ostao na gradilištu i skladištu, režijske troškove radne snage i troškova strojeva).
8. Tužitelj isplatu naknade štete u iznosu od 2.720.819,47 kn traži isključivo s osnove izmakle koristi koju bi on ostvario da je izveo sve ugovorene radove procjenjujući svoju dobit u omjeru od 7,5% ukupno ugovorenih radove.
9. Pravilno je stajalište suda prvog stupnja da tužitelj nije dokazao sve elemente odgovornosti za štetu. Naime, tužitelj prvenstveno nije dokazao postojanje štetne radnje, a niti protupravnosti. Naime, tuženik je postupio sukladno Ugovoru i Zakonu o javnoj nabavi kada je raskinuo Ugovor, a koja činjenica između stranaka nije niti sporna.
10. S obzirom na to da tužitelj nije dokazao da bi tuženik bio odgovoran za raskid Ugovora nije niti odgovoran za eventualnu štetu, pa je sud prvog stupnja pravilno primijenio pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a Zakona o parničnom postupku, „Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 29/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) kada je tužbeni zahtjev odbio.
11. Tuženik se pogrešno poziva na promijenjene okolnosti, jer se zbog okolnosti koje su naknadno utvrđene Ugovor nije mogao održati na snazi, jer bi takvo postupanje bilo suprotno Zakonu o javnoj nabavi.
12. Pogrešno je tužiteljevo stajalište da bi tuženik kao naručitelj u smislu odredbe članka 18. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) morao znati i bio dužan predvidjeti nedostatke u konstrukciji, jer takvo što prema stanju spisa nije bilo moguće predvidjeti. Naime, tužitelj sam tvrdi da je tek nakon što je započeo s izvođenjem radova otkrio nedostatke u konstrukciji zgrade, a tužitelj nije predložio dokaze da se taj nedostatak mogao ranije uočiti.
13. S obzirom da je sud prvog stupnja u ovom dijelu dao razloge o svim odlučnim činjenicama, koji su jasni i neproturječni, te ne postoji proturječnost između danih razloga i sadržaja spisa presudu je u ovom dijelu bilo moguće ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka propisan odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.
14. Nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.
15. Slijedom svega do sad navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.
16. U odnosu na povrat plaćenog iznosa od 35.600,35 kn s osnove jamstva za uredno ispunjenje Ugovora sud prvog stupnja nije dao jasne razloge , pa presudu u ovom dijelu nije moguće ispitati, a zbog čega je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka propisana odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.
17. Naime, nije prijeporno da tužitelj nije izveo sve ugovorene radove, jer je Ugovor raskinut u ranoj fazi izvođenja radova.
18. Sud prvog stupnja navodi da je tužitelj bez obzira na raskinuti Ugovor u obvezi dati jamstvo za uredno ispunjenje Ugovora za radove koji su izvršeni.
19. Međutim, da bi tužitelj mogao jamčiti za uredno ispunjenje Ugovora on je morao izvesti neke točno određene radove zbog kojih i jamči za uredno ispunjenje Ugovora i ti radovi u određenom opsegu moraju biti dovršeni (npr. hidroizolacija temelja), ali se jamstvo ne daje za izvođenje pripremnih radova (otkopavanje temelj i skidanje žbuke sa zidova.
20. Zbog navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP- a odlučiti kao u točki I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
21. S obzirom na to da je djelomično ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o parničnom trošku, jer je neizvjestan uspjeh stranaka u sporu, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
22. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je na temelju odredbe članka 166. stavka 3. ZPP-a kao u točki III. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
23. U ponovnom postupku sud prvog stupnja utvrdit će koje je to točno radove tužitelj izveo i može li za takve radove uopće dati bilo kakvo jamstvo s obzirom na to da je Ugovor raskinut i da je upitno hoće li tužitelj uopće biti izvođač prilikom ponovljenog postupka javne nabave, a nakon čega će biti moguće donijeti novu i zakonitu presudu.
Zagreb, 13. travnja 2022.
Predsjednica vijeća
Tatjana Kujundžić Novak, v.r.
