Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac, Split

Poslovni broj: Pr-4146/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Mirande Marušić, u pravnoj stvari tužiteljice M. B. O.: …, S., koju zastupa

punomoćnik J. T., odvjetnik u S. protiv tuženika H. Z. Z. Z.

, OIB: …, sa sjedištem u Z., , radi

isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 21.ožujka 2022. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja V. M., odvjetnika u S. i punomoćnika tuženika Ž. M., diplomiranog pravnika, zaposlenika tuženika, dne 13.travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužiteljici iznos od 7.637,28 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku kako slijedi:

- na iznos od 458,35 kn od 16.02.2016. godine, - na

iznos od 458,84 kn od 16.03.2016. godine, - na

iznos od 458,84 kn od 16.04.2016. godine, - na

iznos od 458,84 kn od 16.05.2016. godine, - na

iznos od 458,84 kn od 16.06.2016. godine, - na

iznos od 458,84 kn od 16.07.2016. godine, - na

iznos od 551,25 kn od 16.08.2016. godine, - na

iznos od 681,46 kn od 19.09.2016. godine, - na

iznos od 681,46 kn od 16.10.2016. godine, - na

iznos od 681,46 kn od 16.11.2016. godine, - na

iznos od 681,46 kn od 16.12.2016. godine, - na

iznos od 795,69 kn od 16.01.2017. godine, - na

iznos od 814,40 kn od 16.02.2017. godine,

pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena., dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u svakom pojedinom dosuđenom bruto iznosu.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 (petnaest) dana naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.625,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 14.veljače 2021. kod ovog suda predala tužbu protiv tuženika radi isplate. U tužbi se navodi kako je tužiteljica od 1.kolovoza 2011. zaposlena kod tuženika na radnom mjestu stručni savjetnik za zapošljavanje, a od 1.kolovoza 2016. kao viši stručni savjetnik za zapošljavanje. Tužiteljica dalje navodi kako je tuženik javna služba sukladno odredbi članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama. Vlada RH i reprezentativni sindikati u javnim službama da su zaključili 23. studenog 2006. godine Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama kojim je utvrđeno povećanje osnovice za šest posto (6%) godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009.g.

Međutim, zbog teške ekonomske krize, 13. svibnja 2009. strane kolektivnog ugovora zaključile su Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama kojim je odgođeno povećanje osnovice. Dana 26. listopada 2011. godine, između istih stranaka zaključene su Izmjene i dopune naprijed navedenog Dodatka, u kojim je člankom III. ugovoreno da osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosi 5.415,37 kn bruto, za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu da je poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim izmjenama i dopunama. Dana 7. prosinca 2011. godine, arbitražna komisija donijela je arbitražnu odluku kojom potvrđuje sadržaj ovih Izmjena i dopuna. Dana 28. prosinca 2012. godine je doneseno i Vjerodostojno tumačenje istih Izmjena i dopuna. Nastavno na naprijed navedeno, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske je 28. kolovoza 2015. godine objavio priopćenje da je u drugom tromjesečju 2015. godine BDP realno veći za 1,2% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. godine i to je u konačnici potvrđeno procjenom tog istog tijela, od 4. rujna 2015. godine. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske je 27. studenog 2015. godine objavio priopćenje da je u trećem tromjesečju 2015. godine BDP realno veći za 2,8% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. godine i to je u konačnici potvrđeno procjenom tog istog tijela, od 4. prosinca 2015. godine. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2%, nesporno su se time ispunili gore navedeni uvjeti iz članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama za povratom osnovice, točnije, povećanjem osnovice na bruto iznos od 5.415,37 kn.

Međutim tuženik iako je trebao obračunavati plaću prema osnovici u iznosu od 5.415,37 kn, da to nije činio i tužiteljici je u razdoblju od prosinca 2015. godine do siječnja 2017. godine isplaćivao plaću prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kn.

Nadalje, da su člankom IV Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ugovorne stranke (Vlada Republike Hrvatske i sindikati u javnim službama) ugovorile da će točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III istih Izmjena i dopuna utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između mjesečne osnove bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog tog pariteta u 2008. godini, sve to prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

Među ugovornim strankama je tako stavkom 2. istim člankom predmetnih Izmjena i dopuna ugovoreno da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Nakon proteka pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, kako je to naprijed opisano, ugovoreno je da će se osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Tijekom cijele 2008. godine je spomenuti odnos pariteta iznosio 87,9/100 sukladno članku VII b predmetnih Izmjena i dopuna. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, koji su sukladno članku VII b predmetnih Izmjena i dopuna, ugovornim strankama redovito dostavljani, mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosila je 6.225,44 kn, dok je prosječna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn. Dijeljenjem navedenih iznosa (6.225,44 kn : 7.247,50 kn) dobije se paritet u odnosu od 85,9/100. Usporedbom odnosa pariteta (85,9/100 : 87,9/100 = 0.9772 odnosno 97,72%) može se utvrditi da je paritet iz 2015. godine manji za 2,28% od pariteta iz 2008. godine. S obzirom da je prema članku IV predmetnih Izmjena i dopuna među strankama ugovoreno da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godine osnovica za obračun plaća korigirati prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike i to na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, to je onda od 4. lipnja 2016. godine ispunjen uvjet za dodatnim povećanjem plaće. Tako da se od srpnja 2016. godine pripadajuća osnovica za plaće trebala uvećati za 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

Člankom IV stavkom 3. predmetnih Izmjena i dopuna je, također, među strankama ugovoreno da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku istog članka Izmjena i dopuna, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Shodno tome, da pripadajuća osnovica za plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. godine se trebala uvećati za daljnjih 1,14%.

Tuženik da ništa od naprijed navedenog nije poštivao i ispunio i nije obračunavao plaću prema osnovici koja je u utuženom razdoblju trebala biti povećana kako je to naprijed obrazloženo. Na taj način, tuženik je u razdoblju koje se u ovom postupku utužuje, a podrazumijeva razdoblje od siječnja 2016. godine do siječnja 2017. godine, uskratio tužiteljicu za ukupan iznos od 7.637,28 kn, koji iznos tužiteljica potražuje ovom tužbom zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini mjesečni iznos od dospijeća pa do isplate kao i trošak ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi, kako je temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine 84/2007) kao i Dodatke TKU i Sporazume o osnovici za plaće u javnim službama potpisala je Vlada Republike Hrvatske kao poslodavac i Sindikati javnih službi. Navodi kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem tada važećeg članka 56. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ('' Narodne novine'' 80/2008), te se financira sredstvima iz proračuna temeljem članka 44. i 45. Statuta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ( Narodne novine 86/03). Da bi Hrvatski zavod za zapošljavanje mogao sredstva isplatiti ona moraju biti osigurana u Državnom proračunu za tu namjenu. Tuženik ne spori da je tužiteljica u utuženom periodu bila radnica tuženika i još su uvijek jeste, te da tuženik predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“ broj, 27/01. i 39/09.).

Tuženik nadalje osporava pravnu osnovu tužbe i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Opreza radi tuženik ističe da je u cijelosti ispravno obračunao i isplatio plaću tužiteljici, za razdoblje navedeno u tužbenom zahtjevu, poštujući sve važeće zakonske propise kojima se uređuje visina osnovice plaće u javnim službama.

Tuženik osporava pravnu valjanost Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006. godine, Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13.05.2019. godine, Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.11.2011. godine kao i pravnu valjanost Arbitražne odluke od 07.12.2011.godine. Naime na strani Sindikata je bilo nedostataka budući da navedene akte nije potpisao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koji na strani sindikata zastupa radnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te su stoga navedeni akti ništetni.

Tuženik predlaže donijeti presudu kojom se odbija tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovani, uz naknadu parničnog troška na teret tužiteljice.

3. Tijekom postupka tužiteljica je u cijelosti ostala kao u tužbi, dok je tuženik na pripremnom ročištu održanom 21.ožujka 2022., na kojemu je ujedno i zaključen prethodni postupak, te održana i zaključena glavna rasprava istakao kako visina tužbenog zahtjeva, nije sporna, no, osporavao je pravni osnov.

4. U postupku je izveden dokaz pregledom Ugovora o radu sklopljenih između tuženika i tužiteljice ( str. 9-12 spisa ), obračunskih isprava za isplatu plaće - naknade za tužiteljicu, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012.i priopćenja za javnost o procjeni BDP-a za 2015.g. koja priopćenja su objavljena i na službenim internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku www.dzs.hr.

5. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev u pretežitom dijelu osnovanim.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017.

7. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, za navesti je kako je isti neosnovan budući da je tuženik poslodavac tužiteljice s kojom je zaključio ugovor o radu, pa je isti u obvezi obračunavati i isplaćivati plaće zaposlenika sukladno ugovoru o radu, Kolektivnim ugovorima, zakonu o radu te ostalim mjerodavnim zakonskim propisima. Stoga činjenica da se sredstva za plaću osiguravaju iz državnog proračuna ne utječu na pasivnu legitimaciju tuženika kao poslodavca. S obzirom da je tuženik javna služba to je temeljem odredbe čl. 3 Zakona o plaćama u javnim službama jedino Vlada Rh ovlaštena za sklapanje kolektivnih ugovora sa sindikatima javnih službi, a obveza je tuženika poštivati odredbe Kolektivnog ugovora o visini plaće.

8.Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

9. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju koji sukladno odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09, dalje: ZPSJ) predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom.

10. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji je bio na snazi u utuženom razdoblju, u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

11. U postupku je utvrđeno da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara- medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

12. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

13. Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao te da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama , a kako je i to prethodno opisano,

13.1. Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama, a to u odnosu na član IV. u vezi s članom VII. Dodatka Sporazumu,.

14. Dana 27.studenog 2015. Državni zavod za statistiku je objavio Priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojeg proizlazi da je u drugom tromjesečju 2015.realan rast BDP-a iznosio 1,2%,a u trećem tromjesečju 2015. 2,8%. Iz navedenog slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2%.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama/ dalje u tekstu: Izmjene Dodatka ) predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011., a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011 radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjene i dopune Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011 .

16. Nije osnovan prigovor tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 23.11.2006., Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 13.svibnja 2019., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. jer da na strani sindikata nije navedene akte potpisao Sindikat državnih službenika i namještenika koji na strani sindikata zastupa radnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime navedeni Sporazumi kao i dodaci i izmjene sklopljeni su od strane Vlade RH i reprezentativnih sindikata javnih službi . Iz Odluke VS RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Sindikat bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku nije osporavala valjanost Izmjena Dodatka.

17. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući da je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

18. Pregledom obračunskih platnih lista za tužiteljicu u utuženom periodu od utvrđeno je da je tuženik tužiteljici plaću obračunavao i isplaćivao primjenom osnovice iz 2008.godine od 5.108,84 kn, a za mjesec siječanj 2016. primjenom osnovice od 5.211,02 kuna jer je Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.

19. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

20. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

21. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica plaće tužitelja kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do siječnja 2017. 5.539,55 kn. 22 Slijedom naprijed navedenog ukazuje se osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju. Kako između parničnih stranaka nije sporna visina tužbenog zahtjeva, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice koja joj je trebala biti isplaćena za utuženi period, to je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 7.637,28 kuna prihvatiti u cijelosti. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) i čl. 92. st. 3. ZR-a prema kojem se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu,

osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće, te je u tom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate kao neosnovan odbijen, a kako je odlučeno u točki I.izreke ove presude.

23. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu:ZPP) kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos,

slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi čl. 154. st. 5., te čl. 155. ZPP-a. Budući da tužiteljica nije samo u neznatnom dijelu uspjela sa svojim zahtjevom, a za koji dio nije ni nastao poseban trošak, tužiteljici je dosuđen trošak u cijelosti, a sve u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška, i to: za sastav tužbe - 75 bodova, za sastav podneska od 14.ožujka 2022.- 75 bodova, za zastupanje na ročištu od 21.ožujka 2022..- 75 bodova, te pristup na ročište za objavu odluke - 37,5 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 2.625,00 kuna. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana 13.travnja 2022. kao dana donošenja ove presude do isplate, a kako je to odlučeno u točki II izreke presude.

U Splitu, 13.travnja 2022.

Sutkinja

Katica Bojčić Vidović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu putem ovog suda nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu presude za stranku koja je uredno

obaviještena o istome, a od primitka iste za neuredno obaviještenu stranku o ročištu

za objavu.Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

- pun. tužiteljice , tuženiku, u spis

Broj zapisa: eb309-6e77c

Kontrolni broj: 09cad-b8868-36de6

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=KATICA BOJČIĆ VIDOVIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.