Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 41 Gž Ob-313/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Suzane Kapustić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Roberte Pandža, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja mlt. CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici CČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Draženu Lančiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženice ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Matiji Smiljaniću, odvjetniku iz Zagreba, radi uzdržavanja, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P Ob-198/2019-52 od 4. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 12. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba mlt. tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P Ob-198/2019-52 od 4. siječnja 2022., u dijelu pod stavcima II. i III. izreke.
II. Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P Ob-198/2019-52 od 4. siječnja 2022. u dijelu pod stavcima I. i III. izreke.
III. Odbija se zahtjev stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je pod stavkom I. izreke prvostupanjske presude naložio tuženici da mlt. tužitelju plaća mjesečni iznos uzdržavanja od 1.373,00 kn na tekući račun majke ĐČT, počevši od 26. travnja 2019. pa nadalje i to za svaki mjesec najkasnije do 15-og u mjesecu za protekli mjesec zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21).
Pod stavkom II. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, kojim je naloženo tuženici da mlt. tužitelju isplati dospjele, a neisplaćene mjesečne obroke na ime uzdržavanja u ukupnom iznosu od 58.951,02 kn odjednom, u roku od 15 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku na način kako je to navedeno pod stavkom II izreke pobijane presude.
Pod stavkom III. izreke prvostupanjski sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio mlt. tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava protiv dijela pod stavkom II. izreke i predlaže da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati sudu na ponovno suđenje. Tužitelj je podnio žalbu i protiv odluke o troškovima postupka pod stavkom III. izreke. Tužitelj traži trošak za sastav žalbe po punomoćniku u iznosu od 750,00 kn.
3. Tuženica je podnijela žalbu protiv dijela presude pod stavkom I. izreke zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženica je podnijela žalbu i protiv odluke o troškovima postupka pod stavkom III. izreke. Tuženica predlaže da sud pobijanu presudu preinači na način kako je to navedeno u žalbi, odnosno ukine u pobijanom dijelu i vrati spis prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak za sastav žalbe po punomoćniku u iznosu od 1.250,00 kn.
4. Žalbe su neosnovane.
5. U postupku nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. U ovom predmetu sporno je među strankama da li je tuženica (baka) dužna plaćati uzdržavanje za svog unuka koje uzdržavanje ne plaća njezin sin. Naime, tuženica je u tijeku postupka osporavala tužbeni zahtjev u cijelosti jer tvrdi da nisu nastupile okolnosti radi kojih bi ona trebala plaćati uzdržavanje u ime svog sina jer ne postoji niti jedan dokaz da je mlt. tužitelj zatražio ili pokušao naplatiti uzdržavanje od svog oca ZČ.
7. Odredbom čl. 288. st. 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 103/15., 98/19. i 47/20. – dalje u tekstu: ObZ) propisano je kako u slučaju da roditelj ne uzdržava mlt. dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Obveza djeda i bake da doprinose uzdržavanju svojih unuka u odnosu na obvezu roditelja je supsidijarna pa do nje dolazi tek ako roditelj po kojem su srodni ne uzdržava dijete, dakle, ako roditelj uopće ne doprinosi za uzdržavanje djeteta i to bez obzira na razloge zbog kojih on ne doprinosi uzdržavanju djeteta. Stoga nije bitno da li roditelj ima sredstava za uzdržavanje djeteta ili ih nema. Što se tiče primanja doprinosa Centra za socijalnu skrb, koji eventualno daje za uzdržavanje djeteta, to nije od važnosti za rješenje ovog spora jer se radi o privremenoj naknadi i isto ne utječe na visinu davanja obveznika uzdržavanja.
8. U tijeku postupka prvostupanjski sud je utvrdio da je mlt. VČ sada u dobi od 15 godina, da trenutno stanuje s majkom, da s ocem ne ostvaruje redovite osobne odnose, da je otac ZČ prema presudi Općinskog suda u Sesvetama posl. br. P2-1097/12 od 18. srpnja 2013. godine dužan plaćati za uzdržavanje mlt. tužitelja, ali da nema prihoda niti imovine, te da stoga uzdržavanje ne plaća već duže vrijeme.
9. Stoga je sud utvrdio potrebe djeteta na način da je odredio uzdržavanje sukladno zakonskim odredbama (čl. 314. ObZ), Odluci o tablici o prosječnim potrebama mlt. djeteta i Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine, br. 39/20).
10. Uvidom u presliku presude Općinskog suda u Sesvetama P2-1097/12 od 18. srpnja 2013. utvrđeno je da je ocu ZČ naloženo da doprinosi za uzdržavanje mlt. CČ iznos od 1.000,00 kn mjesečno počevši od 3. rujna 2012. godine. U tijeku postupka utvrđeno je da mlt. VČ živi s majkom, a oca viđa u prosjeku 6 puta godišnje i to na pola sata, za koje vrijeme odu na ručak. Prema navodima majke za uzdržavanje djeteta potrebno je mjesečno oko 3.000,00 kn.
11. Prema utvrđenju prvostupanjskog suda, otac mlt. tužitelja saslušan kao svjedok u ovom predmetu, iskazao je da je cijelo vrijeme unazad 15 godina vodio brigu o vlastitom djetetu i o djetetu bivše supruge iz prvog braka, cijelo vrijeme im financijski pomagao uređivati stambeni prostor, kupovao odjeću i davao gotov novac i svom sinu i GČ (sinu majke mlt. tužitelja). Potvrde o tim uplatama nije tražio te nema račune jer je s bivšom suprugom bio i sada je u dobrim odnosima. Od dana podnošenja ove tužbe nije uplaćivao svoju obvezu uzdržavanja te je na glavnoj raspravi dana 23. rujna 2020. godine obećao da će svoju obvezu uzdržavanja uplaćivati na račun svoje bivše supruge, što ničim u spisu nije dokazano, pa sud navedeni iskaz pravilno nije ocijenio istinitim.
12. Iz iskaza tuženice saslušane kao stranke u svrhu dokazivanja, prvostupanjski sud je utvrdio da ista nije znala da se može tužiti roditelje onoga koji ne plaća uzdržavanje za dijete, a nije znala niti da njezin sin ne plaća uzdržavanje mlt. CČ. Navela je da je radila u Njemačkoj 22 godine, od tog novca sagradila je kuću u kojoj sad stanuje te je prodala imovinu u Bosni i kuću je sagradila na takav način da ju je podijelila sinovima koji su sebi uredili stanove, te se sada kuća sastoji od osam stanova, dva poslovna prostora i dvije garaže. U potkrovlju kuće ima 4 manja stana koje povremeno daje u najam te i sada ima u najmu tri stana i svaki iznajmljuje za iznos od 1.000,00 kn. U jednom poslovnom prostoru nalazi se njezin sin ĆČ i tu ima svoj obrt, a drugi je zaposjeo ZČ (otac mlt. tužitelja), međutim, niti ga on koristi niti ga ona može iznajmiti. Tuženica prima mirovinu od oko 5.000,00 kn mjesečno po suprugu, a mirovinu iz Njemačke ne prima jer je tamo radila na crno. Također ima ušteđevinu od imovine koju je prodala u Bosni te od stana u [adresa] koji je također prodala, a koju ušteđevinu čuva za svoju starost. Ista je oročena u iznosu od 50.000,00 EUR kod Zagrebačke banke Zagreb, a uvidom u potvrdu Raiffeisen banke sud je utvrdio da tuženica u toj banci ima nenamjenski oročeni depozit u iznosu od 50.000,00 EUR. Navela je da njezin sin ZČ drži kafić Montana u Popovcu i pretpostavlja da on od toga ima prihode. Oni žive u odvojenim stanovima i nema saznanja o njegovim prihodima i rashodima i nema načina da na njega utječe kako bi on izvršavao svoju obvezu uzdržavanja prema mlt. djetetu.
13. Prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je pod stavkom II. izreke odbio zahtjev mlt. tužitelja za isplatom dospjelih, a neisplaćenih mjesečnih obroka na ime uzdržavanja u ukupnom iznosu od 58.951,02 kn sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedini iznos i to od 11. lipnja 2014. do 11. ožujka 2019. , budući da je čl. 289. st. 1 ObZ propisano da je roditelj koji ne stanuje s mlt. djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje mlt. dijete dužan isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. U stavku 3. istog članka navodi se da tražbina djeteta iz stavka I. prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze. Prema tome, pravilno je zaključio prvostupanjski sud da se naknada za uskraćeno uzdržavanje mlt. djeteta može tražiti samo od roditelja mlt. djeteta koji ne stanuje s djetetom, a ne i od bake i djeda po tom roditelju.
14. Odredbom čl. 306. ObZ propisano je da se uzdržavanje može odrediti samo nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje, osim ako drugačije nije određeno tim zakonom, zbog čega baka kao davatelj uzdržavanja ima obvezu plaćati uzdržavanje od dana podnošenja tužbe.
15. Prvostupanjski sud je u odnosu na visinu uzdržavanja mlt. djeteta utvrdio da je mlt. tužitelj u dobi od 16,5 godina, da pohađa srednju školu, da s obzirom na dob ima povećane potrebe za odjećom, hranom i troškovima školovanja, izlascima i slobodnim aktivnostima, a kako ima i zdravstvene probleme s bubrezima, ima i povećane potrebe za liječenjem. Na temelju iznesenog prvostupanjski sud je ocijenio da je za uzdržavanje mlt. CČ potreban mjesečni iznos od 2.686,00 kn.
16. Kako je prvostupanjski sud utvrdio da je tuženica osoba starije životne dobi, ima stalne prihode dostatne za normalan život, solidnu ušteđevinu, nema dokaza da bi imala težih zdravstvenih problema, ima riješeno stambeno pitanje, te je vlasnica više nekretnina i ima mogućnost ostvarivanja dodatne zarade kroz najam istih, to je u mogućnosti osigurati potrebna financijska sredstva za uzdržavanje svog unuka bez da bi time ugrozila vlastitu egzistenciju. Imajući u vidu sve navedene okolnosti pravilno smatra prvostupanjski sud da je tuženica u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta, svog unuka za kojeg otac ne plaća uzdržavanje, iznos od 1.373,00 kn mjesečno.
17. Pravilno je postupio prvostupanjski sud kad je o troškovima postupka odlučio slobodno temeljem čl. 366. st. 1 ObZ vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. Naime, tužitelj nije uspio sa zahtjevom za naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe (stavak II. izreke prvostupanjske presude, dok mu je u cijelosti dosuđen iznos uzdržavanja od dana podnošenja tužbe pa nadalje u iznosu od 1.373,00 kn mjesečno), slijedom čega je svaka od stranaka uspjela s troškovima postupka, pa je pravilno ocijenio prvostupanjski sud kada je odredio da svaka od stranaka snosi svoje troškove postupka.
18. Zbog iznesenog žalba mlt. tužitelja odbijena je kao neosnovana pod stavcima II. i III. izreke, a žalba tuženice odbijena je kao neosnovana pod stavkom I. i III. izreke i pobijana prvostupanjska presuda potvrđena u pobijanim dijelovima temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a na način kako je to navedeno u izreci ove presude.
19. Strankama nisu dosuđeni troškovi žalbe jer sa žalbama nisu uspjeli (čl. 166. st. 1. ZPP-a).
U Zagrebu 12. travnja 2022.
Predsjednik vijeća:
Jadranka Travaš