REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 7 Us I-1274/2021-6

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Nikoline Grubišić, u upravnom sporu tužitelja C… d.o.o., R., kojega zastupa opunomoćenica L. D., odvjetnica u R., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, R., radi uklanjanja građevine, 11. travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I- 362-02/2102/680, URBROJ: 443-02-02-12-21-02/ZS od 11. kolovoza 2021.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

i  r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I362-02/21-02/680, URBROJ: 443-02-02-12-21-02/ZS od 11. kolovoza 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/21-02/680, URBROJ: 443-02-02-12- 2102/ZS od 11. kolovoza 2021. naređeno je investitoru C. d.o.o., ovdje tužitelju, da u roku od 120 dana ukloni pomoćnu građevinu poslovne hale okvirnih tlocrtnih dimenzija 2,20 × 14,50 m, katnosti P+0, visine 4,00 m, u sklopu postojeće poslovne građevine, građenu od metalnih profila kvadratičnog presjeka s vanjskim zidovima od limenih izolacionih panela te jednostrešnim metalnim krovištem od limenih profiliranih izolacionih panela i limenim opšavom, izgrađenu bez odobrenja za građenje, odnosno glavnog projekta, na k.č.br … k.o. S. g., u R.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi i kasnijem podnesku ne osporava da bi predmetne radove izvelo bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navodi da je tuženik pogrešno utvrdio vrstu pomoćnog objekta te zbog toga na temelju pogrešnih činjenica donio nezakonito rješenje. Pojašnjava da je tužitelj postavio konstrukciju od metalnih profila s metalnim krovištem koja po svojim karakteristikama odgovara nadstrešnici, i to s obzirom da je trebao natkriveni prostor za odlaganje dijela potrebnog materijala koji se koristi u servisu automobila, pa s tim u svezi ističe da površina nadstrešnice u dijelu u kojem se nalazi izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade iznosi 20 m² te da se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima može raditi bez građevinske dozvole glavnog projekta. Nadalje navodi da se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima također mogu graditi pomoćne građevine koje imaju jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine i to u skladu s glavnim projektom, što da znači da je čak dozvoljeno graditi i veće pomoćne građevine uz uvjet izrade glavnog projekta. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka, očevidom na terenu uz sudjelovanje građevinskog vještaka te saslušanjem tužitelja, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je održao ročište za raspravu 1. travnja 2022., na koje je pristupio samo tužitelj zastupan po opunomoćenici a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

4.1. Tužitelj je na ročištu izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i dosadašnjem tijeku postupka. Na upit Suda je naveo da je stranka angažirala geodeta koji je utvrdio da se radi o nadstrešnici površine do 20 m[2] . Nadalje je naveo da je tuženik u osporenom rješenju obrazložio da se radi o pomoćnoj građevini s vanjskim zidovima od limenih izolacionih panela dok tužitelj tvrdi da se radi o pomičnim stranicama koje se uklanjaju i koje se nalaze na objektu samo u slučaju lošeg vremena radi zaštite stvari pod nadstrešnicom. Ustrajao je kod očevida na licu mjesta uz građevinsko vještačenje.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje predmetne dogradnje.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se odredba članka 128. odnosi na jednostavne i druge građevine i radove.

8. Građevina iz predmeta ovoga spora, kako je opisana u osporenom rješenju i zapisniku o inspekcijskom pregledu od 10. kolovoza 2021., te prikazana na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, se prema shvaćanju Suda, ne može podvesti pod nijednu od građevina koje se na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima) mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

8.1. Naime, tuženik je opisao da se radi o pomoćnoj građevini u sklopu postojeće poslovne građevine, građenoj od metalnih profila kvadratičnog presjeka s vanjskim zidovima od limenih izolacionih panela te jednostrešnim metalnim krovištem od limenih profiliranih izolacionih panela i limenim opšavom, što tužitelj u biti niti ne osporava, već navodi da se radi o nadstrešnici s pomičnim stranicama koje se uklanjaju i koje se nalaze na objektu samo u slučaju lošeg vremena radi zaštite stvari pod nadstrešnicom. S tim u svezi Sud smatra da činjenica da se s pomoćne građevine od metalne konstrukcije mogu skidati stranice ne čini građevinu nadstrešnicom, jer bi se u tom slučaju nadstrešnicom smatrala svaka građevina s koje se mogu skidati stranice, što nije ni životno ni logično. Stoga, budući da predmetni objekt ne predstavlja nadstrešnicu, nisi odlučni tužbeni navodi da je površina nadstrešnice manja od 20 m[2] . Osim toga, predmetna pomoćna građevina prema utvrđenju tuženika ima okvirne tlocrtne dimenzije 2,20 × 14,50 m, što znači da ima površinu od 31,90 m[2] , a tužitelj se ni u tužbi ni na upit Suda nije izjasnio koje su po njemu dimenzije objekta pa da bi objekt imao manje od 20 m[2] , odnosno da bi građevinski inspektor pogrešno izmjerio površinu za više od 50 %. Stoga, osim što se ne radi nadstrešnici, tužitelj nije doveo u sumnju da se radi o objektu površine veće od 20 m[2] , pa je zato Sud prijedlog tužitelja za provođenjem građevinskog vještačenja odbio.

9. Nadalje, za rješenje stvari nisu odlučni ni tužbeni navodi da se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom mogu graditi pomoćne građevine koje imaju jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine, budući da tužitelj niti ne tvrdi da je predmetnu građevinu gradio u skladu s glavnim projektom.

10. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

11. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

12. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 6.250,00 kn, međutim, kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

13. Člankom 26. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da sud može odrediti da tužba ima odgodni učinak ako bi izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti.

13.1. Međutim, budući da je Sud u konkretnom slučaju osporenu odluku ocijenio zakonitom, prema shvaćanju Suda, ne postoje pretpostavke da bi se odredio odgodni učinak.

13.2. Osim toga, Sud smatra da tužitelj nije dokazao da bi mu izvršenjem pojedinačne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, jer nije dokazala a niti učinilo vjerojatnim, pa čak ni obrazložio da bi mu uklanjanjem predmetne građevine, bio ugrožen egzistencijalni ili neki drugi interes.

U Rijeci 11. travnja 2022.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).