Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Kž-288/2021-8
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A I R J E Š E N J E
Županijski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sudaca Melite Avedić predsjednice vijeća, te mr. sc. Zorislava Kaleba i Božene Perić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Blaženke Wolf, u kaznenom predmetu protiv optuženika H. K. zbog kaznenog djela iz članka 302. stavka 1. Kaznenog zakona (''Narodne novine'', broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 84/05, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11; dalje: KZ/97). odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici i optuženika podnesenim protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: 9 K-314/16-52 od 7. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 11. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e i r i j e š i o j e
I. Žalbe državnog odvjetnika i optuženika H. K., podnesena po branitelju po službenoj dužnosti od 19. srpnja 2021, odbijaju se kao neosnovane, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Odbacuje se podnesak optuženika H. K. zaprimljen dana 11. listopada 2021., kao nerazumljiv.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj: 9 K-314/16-52 od 7. srpnja 2021. optuženik H. K. proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv pravosuđa – lažnim prijavljivanjem kaznenog djela – opisanog i kažnjivog po članka 302. stavak 1. Kaznenog zakona (''Narodne novine'', broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 84/05, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11; dalje: KZ/97) te je temeljem istog članka osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca.
1.1. Temeljem odredbe članka 67. KZ/97 na optuženika je primijenjena mjera upozorenja, uvjetna osuda te se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku kušnje u trajanju od 1 (jedne) godine ne počini drugo kazneno djelo.
1.2. Temeljem članka 148. stavka 1. u svezi s članka 145. stavka 2. točke 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku – ("Narodne novine", broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 121/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19; dalje: ZKP/08) optuženiku je naloženo plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, kao i nagradu i nužne izdatke branitelja (po službenoj dužnosti) o čijoj visini će sud odlučiti posebnim rješenjem (po pravomoćnosti presude).
2. Protiv presude pravodobno je podnio žalbu optuženik po branitelju I. M., odvjetniku u V. G. zbog „apsolutno“ bitne povrede odredaba
kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene kaznenog zakona. Predlaže da se prvostupanjska presuda ukine (točnije preinači) i optuženika osloboditi od optužbe, a podredno ukine pobijana presuda i vratiti predmet sudu na ponovno odlučivanje.
2.1 Protiv navedene presude žalbu je podnijelo i Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici i to zbog odluke o uvjetnoj kazni s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na uvjetnu osudu u primjerenom trajanju, a podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
2.2. Odgovor na žalbu optuženika podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici te predložio da se žalba optuženika odbije kao neosnovana.
3. Temeljem članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen na uvid Županijskom državom odvjetništvu u Sisku, koje ga je uz podnesak broj KŽ-DO- 94/2022 vratilo na nadležni postupak.
4. Žalbe državnog odvjetnika i optuženika su neosnovane.
5. Optuženik u žalbi podnesenoj po branitelju smatra da je sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je pogrešno primijenio odredbe članka 404. stavka 3. i 5. ZKP/08. Smatra da je održavanje rasprave bez prisutnosti optuženika iznimka te se navedene odredbe mogu primijeniti samo ako prisutnost optuženika nije nužna, te je time dovedeno u pitanje pravo optuženika da sudjeluje u postupku i da se brani.
5.1. Ovo vijeće nasuprot žalbenim navodima smatra da je optuženik imao mogućnosti iznijeti svoju obranu, no to pravo nije iskoristio. Optuženik se u istrazi branio šutnjom, a na raspravi se očitovao o krivnji u prisutnosti branitelja te je tim ispunjena mogućnost da se rasprava temeljem članka 404. stavka 5. ZKP-a održi i završi bez iznošenja obrane na raspravi. Opravdanja optuženika prvostupanjski sud nije uvažio te je osnovano smatrao da se ne radi o opravdanim razlozima izostanka, a koji su usmjereni na odugovlačenje dokaznog postupka od strane optuženika kojeg je bilo dosta u ovom predmetu. Stoga time sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
6. Optuženik nadalje smatra kako je sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 donijevši presudu koja se ne može ispitati jer je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude te uopće ne navodi razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni te o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost. Osim što navodi zakonske razloge, žalitelj posebno ne obrazlaže u čemu bi se sastojala povreda, a također je ne nalazi ni ovo vijeće ispitujući presudu po službenoj dužnosti. Iz sadržaja žalbe u tom djelu proizlazi kako se zapravo žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje
7. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje podnositelj žalbe vidi u tome što po njemu iskazi svih svjedoka koji su izvedeni u ovom postupku nisu relevantni za dokazivanje da li je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Smatra da je izostalo obrazloženje suda o odlučnim činjenicama – a to je sadržaj razgovora između optuženika i carinskog službenika M. B., koji razgovor nisu zapravo čuli drugi svjedoci pa tako ne mogu imati saznanja o tome što su oni jedan drugome rekli. U konačnici ako sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi što se u konkretnom slučaju dogodilo tj. ako nije nedvojbeno i izvan svake sumnje utvrdio sadržaj razgovora između okrivljenika i carinskog službenika nije mogao donijeti osuđujuću presudu. Nadalje, smatra kako je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno jer državno odvjetništvo nije dokazalo i utvrdilo sadržaj razgovora između optuženika i carinskog službenika M. B..
7.1. Nasuprot žalbenim navodima žalitelja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i odlučne činjenice na temelju raspoloživih dokaza prema kojima je optuženik nedvojbeno počinio predmetno kazneno djelo na način da je neosnovano prijavio carinika da bi mu tražio mito. Stoga je pobijana presuda potpuno jasna i razumljiva, a prvostupanjski sud je u obrazloženju presude naveo razloge o odlučnim činjenicama, te brižljivo analizirao sve provedene dokaze, što u cijelosti prihvaća i ovo vijeće.
8. Žalitelj nadalje smatra kako je i sud pogrešno primijenio kazneni zakon, jer je bitan element ovog kaznenog djela svijest i znanje optuženika tj. počinitelja da ono što prijavljuje nije istina. Smatra kako je moguće da je optuženik pogrešno čuo ili protumačio neke riječi carinskog službenika i da je radi toga smatrao da ga ovaj traži mito (stotku) da bi izbjegao pregled stvari na rentgenu.
8.1.Nasuprot žalbenim navodima ovo vijeće smatra kako je pravilno prvostupanjski sud utvrdio da su ispunjenja bitna obilježja predmetnog kaznenog djela, što u cijelosti prihvaća i ovo vijeće te smatra kako optuženik nije bio u nikakvoj zabludi.
U odnosu na žalbu zbog odluke o kazni
9. Državnik odvjetnik se žali zbog preblage odluke o uvjetnoj kazni, a s obzorom da žalba optuženika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi žalbu zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi, ovo vijeće je zajedno razmotrilo žalbe i izrečenu vrstu i visinu kaznene sankcije. Razmatrajući žalbu državnog odvjetnika zbog odluke o visini izrečene uvjetne kazne prvostupanjski sud je prvenstveno imao u vidu visinu zapriječene kazne zatvora za predmetno kazneno djelo iz članka 302. stavka 1. stavka 1. KZ/97 zapriječena je kazna zatvora do tri godine zatvora, te ovo vijeće prihvaća otegotne i olakotne utvrđene po prvostupanjskim sudu.
9.1. Izrečena mjera upozorenja po stavu ovog vijeća primjerena okolnostima počinjenog djela, te se takvom kaznom ne može ostvariti svrha kažnjavanja propisana u članku 41. KZ/11 s obzirom na protek vremena od preko devet godina od počinjenja djela. Tako izrečena kaznenopravna sankcija je primjerena svim okolnostima počinjenog djela i nastupjelim posljedicama.
10. S obzirom kako državni odvjetnik i optuženik u žalbama nisu doveli u sumnju ispravnost i zakonitost pobijane presude te ispitivanjem iste po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1 ZKP/08, nisu nađene materijalno pravne ni procesnopravne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu optuženika i državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu potvrditi prvostupanjsku presudu temeljem čl. 482. ZKP/08 te odlučiti kao u toč. I. izreke.
U odnosu na rješenje iz toč. II.
11. Optuženik H. K. je nakon donošenja presude dana 11. listopada 2020. godine dostavio sudu podnesak na ruskom jeziku, iako se radi o hrvatskom državljaninu, s prebivalištem u Z., koji je sudski tumač za ruski te završio fakultet u S.. Stoga mu je dobro poznat hrvatski jezik i hrvatska pravna terminologija te se ne radi o strancu. Sukladno članku 8. ZKP/08 na hrvatskim sudovima je u uporabi hrvatski jezik i latinično pismo te se na istom jeziku dostavljaju sudu i podnesci.
11.1. Temeljem odredaba članka 78. u svezi s odredbom članka 8 ZKP/08 prvostupanjski sud je pozvao optuženika H. K. da ispraviti podnesak zaprimljen 11. listopada 2021. godine, na način da ga prevede na hrvatski jezik i dostavi u tri primjerka, u roku od 8 (osam) dana od dostave naloga. Optuženik nije postupio po nalogu u danom mu roku. Time se radi o tipičnoj zlouporabi procesnih ovlasti optuženika iz članka 11. stavka 3. ZKP/08.
12. Stoga je na temelju članka 466. stavka 2. u vezi članka 78. ZKP/08 valjalo odbaciti podnesak optuženika H. K., zaprimljen dana 11. listopada 2021.,
kao nerazumljiv te odlučiti kako u izreci pod toč. II.
U Sisku 11. travnja 2022.
Predsjednica vijeća
Melita Avedić,v.r.