REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Poslovni broj: Pp-198/2022-7

Stalna služba u Rabu

Prekršajni odjel

Biskupa Draga 2/1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, Prekršajni odjel, po sucu Mariji Azinović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anamari Ćuća-Žentil, kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika D. D., zastupanog po branitelju D. M., odvjetniku iz Z., zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, broj: 511-12-23-05- 5-1559-1/2021 od 22. prosinca 2021., nakon provedenog žurnog postupka 11. travnja 2022., u prisutnosti maloljetnog okrivljenika D. D., zakonskog zastupnika D. D., oca okrivljenika i branitelja okrivljenika D. M., istog dana

r i j e š i o  j e

okrivljenom maloljetniku D. D., sinu D. i S. D., rođene P., rođenom ... u Rijeci, s prebivalištem u R., državljaninu RH, OIB: ..., učeniku, pismenom, NSS, uzdržavanom po roditeljima, prekršajno nekažnjavanom i protiv kojeg se ne vodi postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo po vlastitoj izjavi,

temeljem čl. 68. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15,70/17, 118/18) primjenjuje se

sudski ukor

Okrivljenom maloljetniku Sud ukazuje na društvenu neprihvatljivost i štetnost njegovog ponašanja, te da mu se za slučaj ponovnog počinjenja prekršaja može primijeniti i teža sankcija.

Okrivljenom maloljetniku oduzima se jedna bengalka kategorije P1.

Temeljem odredbe čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split, podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika broj: 511-12-23-05-5-1559-1/2021 od 22. prosinca 2021., zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, što je 19. prosinca 2021. oko 12:20, u S., U. A. ..., na ulici, prilikom putovanja na športsko natjecanje u svojstvu navijača HNK Hajduk, neposredno prije odigravanja nogometne utakmice HNK Hajduk i NK Osijek, koja se odigrala s početkom u 17:30, zatečen po policijskom službeniku u posjedovanju pirotehničkog sredstva kategorije P1, tzv. bengalke.

2. Okrivljeni maloljetnik D. D., ispitan u prisustvu oca D. D. i branitelja D. M.. Priznaje točnim da je navedenog vremena i na navedenom mjestu zatečen po policijskom službeniku u posjedovanju pirotehničkog sredstva kategorije P1, tzv. bengalke. Navodi da je bengalku uzeo od oca, da je to svjetleća upozoravajuća raketa koja je dio ribarskog pribora i koju je on uzeo sa očeve barke. Ponio ju je sa sobom, ali ju nije namjeravao upotrijebiti jer je bio na tribini gdje su djeca i roditelji. Navodi da je na tu utakmicu išao sa svojim ocem i da imaju pretplatu za tribinu "Istok", gdje su djeca i roditelji, da tu nisu navijačke skupine i da je ta tribina pokrivena kamerama. Ističe da mu je žao zbog počinjenog prekršaja, da se tako nešto sigurno više neće ponoviti i da nije ni išao na tu utakmicu jer da mu je primijenjena mjera zabrane posjećivanja gradskog stadiona Poljud Split, tako da nije ni prisustvovao toj utakmici. Nadalje, navodi da ta bengalka košta cirka tridesetak i da zaista ne zna što mu je bilo, zašto ju je ponio jer da ju ne bi zapalio, a niti bi mu otac to dopustio i da su se roditelji jako naljutili na njega zbog toga što je učinio tako da je i time dovoljno kažnjen.

3. Branitelj maloljetnika je na spis priložio završnu riječ u kojoj, u bitnome navodi da optužnim aktom I. Policijska postaja Split okrivljeniku stavlja na teret učin djela prekršaja kažnjivog po čl. 39. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, uz prijedlog sankcije na način da se okrivljeniku primjeni neka od odgojnih mjera. Nasuprot stavu ovlaštenog tužitelja, obrana drži da mjesta kažnjavanju u ovoj pravnoj stvari nema. Navodi da je maloljetnik u startu sankcioniran na način da mu je zabranjen pristup utakmici na koju je iz R. u S. doputovao, također da su određene i mjere opreza u trajanju od osam dana, a koje se mjere odnose na zabranu posjećivanja stadiona Poljud, što u zbroju jednom djetetu je sasvim dovoljna demonstracija sile – kazne, da shvati kako je učinio previd te da spozna svu devijantnost vlastitog ponašanja i iz toga izvuče konzekvence. Jasno, uz prijekor koji je pretrpio od roditelja. Konkretno, iz činjeničnog je opisa vidljivo da D., kao stariji maloljetnik, 19. prosinca 2021., tada star 16 godina i 2 mjeseca, u 12:20, u U. A. ..., S., kao navijač Hajduka, pet sati prije utakmice biva zatečen po policijskim djelatnicima kako posjeduje pirotehničko sredstvo – bengalku – oznake P1. Čime je ostvario biće djela, dok se protupravno ponašanje može protegnuti od polaska s R. do povratka na R., što je u duhu Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, no u konkretnom slučaju kriminalopolitički neprihvatljivo i doskače od kaznene doktrine koja pripremne radnje ostavlja izvan krimogene zone jer su toliko udaljene od počinjenja kaznenog djela čijem pripremanju služe da ne mogu ozbiljno uzdrmati pravni osjećaj javnosti. Svakako su daleko od realizacije, čak iako zločinačka namjera postoji u odnosu na sredstvo. Bengalka kao pirotehničko sredstvo, definirana je čl. 2. t. 27. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja i ulazi u kategoriju P1, dakle to su pirotehnička sredstva koja predstavljaju nizak rizik, a čine sastavni dio opreme brodova za potrebe spašavanja na moru te pirotehnike koja se koristi u poljoprivredi, a služi za rastjeravanje ptica. Cijena koštanja jedne bengalke je tridesetak kuna. D. je dijete, što Sud mora akceptirati prilikom odmjeravanja kazne, poglavito vezano uz subjektivan element djela, time predlažu primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz čl. 24.a Prekršajnog zakona. Značaj ovog prekršaja već po samom opisu jest delikt apstraktne ugroze, a posljedice za zaštićeno dobro su nikakve, dok je pogibeljnost samog djela mizerna. Iz dikcije odredbe proizlazi da je za zaključak o beznačajnosti djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno ostvarenje dvaju elemenata, ona moraju proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra, nego i onih vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Objektivna narav prekršaja, njegova težina i stupanj ugroze zaštićenog dobra su minimalni, subjektivna strana se odnosi na samog maloljetnika, stupanj krivnje, pobuda, njegovo ranije ponašanje, njegovo kasnije ponašanje, odnos prema djelu samom, priznanje, kajanje, sve govori u prilog tezi da nema prekršaja iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Nastavno, alternativno sugeriraju opciju opisanu u čl. 226. Prekršajnog zakona te temeljem načela svrhovitosti obustaviti postupak, a razlozi su istovjetni onima koji se odnose na beznačajnost prekršaja.

4. Na temelju provedenog postupka i izjave maloljetnika Sud uzima dokazanim djelo okrivljenika i u tom djelu nalazi obilježja prekršaja iz citiranog propisa.

5. Sudac nije prihvatio prijedlog obrane okrivljenika da se primjeni institut beznačajnog prekršaja iz čl. 24.a Prekršajnog zakona, kao ni da se temeljem načela svrhovitosti rješenjem obustavi postupak.

6. Po ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju nisu ostvareni uvjeti niti za primjenu instituta beznačajnog prekršaja, niti da se temeljem načela svrhovitosti rješenjem obustavi postupak. Naime, u konkretnom slučaju Sud smatra da se navedenom prekršajnom pravnom normom štiti javna sigurnost građana, a što se ne može podvesti pod beznačajni prekršaj. Sudac nije prihvatio navode obrane da je ovaj prekršaj već po samom opisu delikt apstraktne ugroze, a da su posljedice za zaštićeno dobro nikakve, dok je pogibeljnost samog djela mizerna, jer se kod ovog djela i radi o prekršaju ugrožavanja. Prekršaji kao kažnjive radnje su u velikom broju preventivnog karaktera pa su kažnjive i radnje ugrožavanja, bez da je u konkretnom slučaju došlo do konkretnog ugrožavanja građana ili sigurnosti, već je dovoljno ugrožavanje u apstraktnom smislu. Stoga, nije od utjecaja to što nisu nastupile štetne posljedice, budući da u biće prekršaja ne ulazi kao zakonsko obilježje djela posljedica, već je djelo dovršeno samim posjedovanjem pirotehničkog sredstva – bengalke, a što je nedvojbeno utvrđeno u postupku. Budući u konkretnom slučaju nije ostvaren prvi objektivni element, to se djelo koje se maloljetniku stavlja na teret ne može okarakterizirati kao beznačajan prekršaj, niti se može temeljem načela svrhovitosti rješenjem obustaviti postupak. Nadalje, nije prihvaćen navod obrane da bengalka kao pirotehničko sredstvo, ulazi u kategoriju P1 te da su to pirotehnička sredstva koja predstavljaju nizak rizik, a čine sastavni dio opreme brodova za potrebe spašavanja na moru te pirotehnike koja se koristi u poljoprivredi, a služi za rastjeravanje ptica i da je cijena koštanja jedne bengalke tridesetak kuna, jer pirotehničko sredstvo bilo koje kategorije može na nogometnoj utakmici gdje je veliki broj ljudi prouzročiti nered i nasilje.

7. Međutim, budući da se u konkretnom slučaju radi o okrivljeniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16, a nije navršio 18 godina života, osobna svojstva maloljetnika, okolnosti pod kojima je prekršaj učinjen, dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika i maloljetnikov odnos prema počinjenom prekršaju, Sud je prema okrivljenom maloljetniku temeljem odredbe čl. 68. Prekršajnog zakona primijenio sudski ukor.

8. Okrivljenom maloljetniku je ukazano na društvenu neprihvatljivost i štetnost njegovog ponašanja, te da mu se za slučaj ponovnog počinjenja prekršaja može primijeniti i teža sankcija.

9. Okrivljenom maloljetniku je oduzeto jedno pirotehničko sredstvo kategorije kategorije P1 tzv. bengalka, jer ista ima karakteristike pogodne za nanošenje ozljede i korištenjem iste se stvara nered i potiče se nasilno ponašanje.

10. Temeljem odredbe čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova prekršajnog postupka, budući je isti učenik i osoba uzdržavana po roditeljima.

U Rabu, 11. travnja 2022.

Zapisničar

Sudac

Anamari Ćuća-Žentil

Marija Azinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi ovom Sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

1. okrivljeniku, putem roditelja

2. branitelju

3. tužitelju

4. spis