Poslovni broj Gž-647/2020-5

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja HEP E. d.o.o. Z., OIB:...., zastupano po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Z. G., T. F. G. i H. M. iz B., protiv tuženika D. D. iz P., OIB:....., zastupanog po punomoćniku A. D., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi poslovni broj 18 Povrv-301/2017-41 od 15. siječnja 2020., 11. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi poslovni broj 18 Povrv-301/2017-41 od 15. siječnja 2020.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za povrat u prijašnje stanje Doriana Dujmovića kao nedopušten.

Protiv protiv tog rješenja žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava.

Bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), nalazi u tome što rješenje nema razloga. Tuženik ukazuje da je nedopušten prijedlog za povrat u prijašnje stanje odbacuje, a ne odbija. Navodi kako je za žalbu imao samo tri dana od kojih su prva dva dana bili subota i nedjelja, kada nitko ne radi, pa je jedina preostala mogućnost da nekoga pronađe zadnji dan roka i osloni se na pomoć tog dana, u večernjim satima dostupne njemu poznate osobe. U takvoj situaciji tuženiku je prvostupanjski sud stvarno i pravno ostavio jedan dan za žalbu jer su svi ostali dani osim zadnjeg dana roka bili neradni dani. Takva pravna situacija nije predviđena zakonom i prvostupanjski sud je bio dužan ocijeniti aspekte efektivnog skraćivanja tuženiku prava na žalbu sa tri na jedan dan. Tvrdi da je uredno i pravovremeno podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje i uz prijedlog priložio žalbu koju nije uspio podnijeti u preostalom jednom danu za žalbu.

Predlaže pobijano rješenje preinačiti na način da se dopusti prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

Žalba nije osnovana.

Donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi čl. 381. ZPP-a jer rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu ni nejasne ni proturječne kako međusobno tako ni stanju spisa tako da je rješenje moguće ispitati.

Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke drugih od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi čl. 381. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna od tih povreda.

Tuženik je prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnio zbog propuštenog roka za podnošenje žalbe protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi poslovni broj 18 Povrv-301/17-37 od 23. listopada 2019. kojim je odbijen prigovor tuženika protiv rješenja o pristojbi poslovni broj 18 Povr-301/17-35 od 22. ožujka 2019. kao neosnovan. Kao razlog za povrat u prijašnje stanje navodi da je zaprimio rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi poslovni broj 18 Povrv-301/17-3 od 23. listopada 2019. u petak poslijepodne kada više zbog nastupanja vikenda nije mogao naći osobu koja bi mu mogla pružiti pravnu pomoć, da su subota i nedjelja (26. i 27. listopada 2019.) neradni dani kada nije moguće naći osobu za pružanje pravne pomoći, da je tuženik tek u kasnim satima nakon zatvaranja pošte pronašao osobu koja mu je znala i mogla pružiti pravnu pomoć za sastavljanje žalbe protiv označenog rješenja.

U provedenom postupku, na temelju saslušanja punomoćnika tuženika je utvrđeno da je on rješenje primio u petak navečer kasno u pošti, da mu se čini da je bilo navečer oko 19,50 sati i svatko koga je tada kontaktirao nije mu mogao pomoći obzirom da je išao vikend, sve do ponedjeljka, da je u ponedjeljak kontaktirao svoju pravnu savjetnicu koja mu je onda i napisala, ali s obzirom na količinu svog posla kojeg je imala to se nije stiglo predati u ponedjeljak, već je onda poslano u utorak, dakle, tuženik je zakasnio jedan dan zbog vikenda, pa stoga svoj prijedlog smatra opravdanim.

Na temelju tih činjenica sud prvog stupnja zaključuje da razlozi koje navodi tuženik nisu osnovani.

Naime, sud prvog stupnja navodi da je odredbom čl. 29. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 – dalje ZSP) određen rok od tri dana za podnošenje žalbe protiv rješenja kojim je sud odbio prigovor tuženika protiv rješenja o pristojbi kao neosnovan, uzimajući u obzir da se radi o zakonom propisanom roku, sud nije u mogućnosti isti produljivati bez obzira na to niti mijenjati tijekom odlučivanja o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje.

Stoga sud prvog stupnja pravilno primjenjuje odredbu čl. 117. st. 1. ZPP-a kad je prijedlog tuženika za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje žalbe protiv rješenja o pristojbi odbio kao neosnovan.

Naime, i ovaj sud smatra da činjenica da je tuženik zaprimio rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi poslovni broj Povrv-301/17-37 od 23. listopada 2019. u petak poslijepodne, da je prvi dan roka bila subota, drugi dan roka nedjelja, dakle neradni dan, a posljednji dan roka da je bio ponedjeljak ne predstavlja opravdan razlog radi kojeg je tuženik propustio rok za podnošenje prigovora, pa stoga njegov prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije osnovan. Ovo tim prije jer je punomoćnik tuženika saslušan iskazao da je u ponedjeljak kontaktirao svoju pravnu savjetnicu koja mu je onda i napisala žalbu, ali zbog količine svog posla kojeg je imala to se nije stiglo predati u ponedjeljak, već je poslan u utorak. Pritom nije odlučno za pravilnost pobijanog rješenja da je sud prvog stupnja u obrazloženju pogrešno naveo da se radi o nedopuštenom umjesto neosnovanom prijedlogu za povrat u prijašnje stanje.

Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. t. 2. ZPP-a.

U Rijeci, 11. travnja  2022.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozoma