Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž Ob-185/2022-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u građanskopravnoj stvari predlagateljice osiguranja i tužiteljice A. G. iz L., V. N. 6, O. ….., koju zastupa punomoćnica A. Š., odvjetnica u V., protiv protivnika osiguranja i tuženika S. G. iz L., V. N. 6, O. ….., kojeg zastupa punomoćnica S. P. K., odvjetnica u V., radi utvrđenja bračne stečevine i diobe, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj 99 P Ob-48/2022-2 od 24. veljače 2022., dana 11. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se djelomice žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj 99 P Ob-48/2022-2 od 24. veljače 2022., u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen prijedlog, određena privremena mjera i protivniku osiguranja zabranjeno otuđenje, opterećenje i raspolaganje 1/2 dijela nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Osijeku Zemljišnoknjižni odjel Valpovo u zk. ul. br 1047 k.o. L., kčbr. 769 kuća, dvor i oranica površine 1009 m2 i u zk ul. br. 617 k.o. L., kčbr. 770/1 oranica površine 819 m[2] i u tom dijelu određena zabilježba privremene mjere.

II. Uvažava se djelomice žalba protivnika osiguranja te se ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj 99 P Ob-48/2022-2 od 24. veljače 2022., u pobijanom dijelu kojim je prihvaćen prijedlog i određena privremena mjera i protivniku osiguranja zabranjeno raspolaganje 1/2 kunske i devizne štednjom na računima kod P. b. Z. …, ..., ..., ..., i na transakcijskom računu …., uz nalog P. b. Z. da s navedenih računa uskrati isplatu 1/2 iznosa štednje po nalogu protivnika osiguranja i u tom ukinutom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere te je odlučeno:

"Radi osiguranja nenovčane i novčane tražbine predlagateljice osiguranja/tužiteljice A. G. iz L., OIB: ….., koju ima prema tuženiku S. G. iz L., OIB: ……, kao protivniku osiguranja po osnovu bračne stečevine određuje se privremena mjera tako što se tuženiku/ protivniku osiguranja zabranjuje otuđenje, opterećenje i svako raspolaganje 1/2 dijela nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Osijeku Zemljišnoknjižni odjel Valpovo u zk. ul. br 1047 k.o. L. koje se sastoje od kčbr. 769 kuća, dvor i oranica površine 1009 m2 i u zk ul. br. 617 k.o. L., kčbr. 770/1 oranica površine 819 m[2] , kao i raspolaganje 1/2 kunske i devizne štednjom na računima kod P. br. ……. i na transakcijskom računu br. ...

Nalaže se P. b. Z. da s navedenih računa uskrati isplatu ½ iznosa štednje po nalogu protivnika osiguranja.

Zabilježba privremene mjere radi osiguranja zabrane otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Valpovo.

Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je mjera određena."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se protivnik osiguranja pobijajući rješenje u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu: ZPP), a u svezi s člankom 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17., dalje u tekstu: OZ) predlažući pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, odnosno rješenje preinačiti i prijedlog odbiti.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je djelomice osnovana.

5. Predmet odlučivanja i u ovom žalbenom stadiju postupka je odluka o zahtjevima predlagateljice osiguranja radi donošenja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine i radi osiguranja novčane tražbine, koje tražbine proizlaze iz zajedničke imovine kao bračne stečevine stranaka.

6. Člankom 344. Stavak 1. OZ-a propisano je kako se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Člankom 346. stavak 1. OZ-a propisano je kako se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. U smislu članka 347. stavka 1. OZ-a radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja.

7. Prema stanju u spisu predmeta proizlaze slijedeća utvrđenja:

-kako iz navoda predlagateljice osiguranja koje je iznijela u tužbi proizlazi da su stranke bračni drugovi koji su brak sklopili 1967. godine, kako je predlagateljica pokrenula postupak radi razvoda braka, da je zajedno s protivnikom osiguranja za vrijeme trajanja braka adaptirala i dogradila nekretninu upisanu u zk.ul. 1047. k.o. L., a da je neretnina upisana u zk.ul. 617. k.o. L. bračna stečevina stranaka, iako je na njima kao isključivi vlasnik upisan protivnik osiguranja,

-kako predlagateljica ističe i da je bračna zajednica stranaka trajala preko pedeset godina, a kako je ona zajedno sa suprugom privređivala obradom zemljišta, uzgojem stoke i radom u nadnici te je dio ušteđevine na tuženikovom računu i njezino suvlasništvo za 1/2 dijela,

-kako predlagateljica navodi i da postoji mogućnost da će protivnik osiguranja otuđiti ili opteretiti predmetnu imovinu,

-kako je predlagateljica uz tužbu priložila i izvadak iz zemljišne knjige za Z.U. 617 k.o. L. te podatke za protivnika osiguranja iz Jedinstvenog registra računa kod Fine.

8. Temeljem ovakvih utvrđenja prvostupanjski sud je u bitnom zaključio kako je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, budući da je predmet tužbenog zahtjeva bračna stečevina, odnosno imovina koju su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice radom ili potječe iz te imovine, a da će protivnik osiguranja određivanjem predmetne privremene mjere pretrpjeti neznatnu štetu, jer će biti u mogućnosti raspolagati s polovinom kunske i devizne štednje koju ima kod P. banke Z., a i što će unatoč zabilježbi privremene mjere u zemljišnoj knjizi, svoje nekretnine moći neometano koristiti, te je prijedlog u cijelosti prihvaćen.

9. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupaka u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud nalazi kako u dijelu odluke koji se odnosi na privremenu mjeru zabranom protivniku osiguranja otuđenja, opterećenja i raspolaganja 1/2 dijela nekretnina pobijano rješenje nije opterećeno bitnom povredom odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju ukazuje žalba, kao niti kojom drugom povredom na koju sud pazi po službenoj dužnosti tako da se zakonitost i pravilnost rješenja u tom dijelu može ispitati. U preostalom dijelu koji se odnosi na zabranu raspolaganja štednjom na računima protivnika osiguranja počinjena je bitna povreda odredaba postupaka iz članka 365. stavka 2. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj jer nisu navedena utvrđenja o svim odlučnim činjenicama te se u tom dijelu odluka ne može ispitati.

10. Prije svega potrebno je navesti kako predlagateljica u postupku svoj zahtjev za osiguranje određivanjem privremene mjere temelji na tomu da je riječ o imovini koja predstavlja bračnu stečevinu, koju su stranke stekle za vrijeme trajanja bračne zajednice radom ili koja potječe iz te imovine, da su stranke sklopile brak 1967. godine i kako su njihovi bračni odnosi poremećeni. Protivnik osiguranja, prema navodima iznijetim u žalbi, osporava predlagateljici suvlasništvo imovine, pa i prema shvaćanju ovog suda postoji realna opasnost da bi on mogao raspolagati imovinom bez suglasnosti predlagateljice. Dakle, prihvaćajući navode predlagateljice osiguranja, prvostupanjski sud je izveo pravilne zaključke u pogledu postojanja odlučnih činjenica koje se odnose na trajanje bračne zajednice stranaka, na identitet i samo stjecanje imovine i u takvom stanju stvari postoji zakonska presumpcija prema kojoj je sva imovina stečena radom bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice njihova zajednička imovina i samim time je, suprotno stavu žalitelja, predlagateljica dokazala vjerojatnost postojanja svoje tražbine. Preostala utvrđenja koja se odnose na upis prava vlasništva na nepokretnoj imovini u javnim knjigama te navodi žalitelja kojima osporava stjecanje predmetnih nekretnina tijekom trajanja bračne zajednice također potvrđuju utemeljenost zaključka kako bi bez donošenja privremene mjere, u dijelu koji se odnosi na te nekretnine, protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje predlagateljičine tražbine.

11. Nadalje, ovdje valja navesti i kako se, imajući u vidu navedena utvrđenja u konkretnom slučaju, sukladno članku 551. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15.,98/19, dalje: ObZ/15), primjenjuju zakonske odredbe koje su vrijedile u razdoblju stjecanja imovine koja je predmet spora, odnosno primjenjuju se i ranije važeće zakonske odredbe.

12. Prema odredbi članka 277. ranije važećeg Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst i 59/90 dalje u tekstu: ZBPO) imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina. Člankom 278. stavkom 2. ZBPO-a propisano je kako je imovina koju jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različitoj od navedene u članku 277. tog Zakona, njegova posebna imovina. U smislu odredaba članka 287. ZBPO-a, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.

13. Člankom 248. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 35/13, dalje: ObZ/03) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Iz članka 249. stavak 1. ObZ/03 proizlazi kako su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

14. Dakle, s obzirom na sve citirane zakonske odredbe, predlagateljica osiguranja je dokazala kako se radi o nekretninama, imovini koja može predstavljati bračnu stečevinu stranaka te da su ispunjeni zakonski uvjeti za donošenje privremene mjere u smislu citiranih odredaba članka 346. stavak 1. OZ-a prema kojima je predlagateljica učinila vjerojatnim postojanje tražbine i učinila vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. Ovo stoga što nije sporno da su stranke bračni drugovi, da su sklopili brak prije više od pedeset godina i kako su njihovi bračni odnosi sada poremećeni, a protivnik osiguranja je osporavao predlagateljici suvlasništvo tog dijela imovine pa se nameće zaključak kako postoji i realna opasnost da bi on mogao raspolagati imovinom bez suglasnosti predlagateljice.

15. Glede žalbenih navoda treba istaći kako protivnik osiguranja u žalbi u bitnom osporava postojanje vjerojatnosti predmetne nenovčane tražbine, ukazujući na to da bi se radilo o njegovoj posebnoj imovini, odnosno osporava zakonitost i pravilnost predmetne odluke u cijelosti, međutim gubi iz vida kako je radi osiguranja tražbine moguće odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takva osiguranja, a što se tiče ostalih žalbenih navoda, prema shvaćanju ovog suda radi se o činjenicama koje će sud raspraviti kod odluke o tužbenom zahtjevu i te činjenice ne utječu na navedene zaključke o ostvarenju zakonskih razloga za donošenje privremene mjere. Privremena mjera je mjera privremenog karaktera i ne utječe na obvezu suda zakonito odlučiti o tužbenom zahtjevu meritornom odlukom nakon provedenoga dokaznog postupka, a ta mjera može se i izmijeniti u tijeku postupka ako dođe do bitne promjene okolnosti temeljem kojih je bila određena.

16. Iz navedenog je vidljivo kako je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje u pobijanom rješenju u dijelu kojim je protivniku osiguranja zabranjeno otuđenje, opterećenje i svako raspolaganje 1/2 dijela predmetnih nekretnina pravilno primijenio navedene odredbe OZ- a kada je prijedlog za donošenje privremene mjere prihvatio te je u tom dijelu, postupajući temeljem članka 380. točke 2. ZPP-a, žalbu protivnika osiguranja trebalo djelomice odbiti kao neutemeljenu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

17. Međutim, djelomice utemeljeno žalitelj ukazuje kako u dijelu prvostupanjskog rješenja kojim je prihvaćen prijedlog, određena privremena mjera i protivniku osiguranja zabranjeno raspolaganje 1/2 kunske i devizne štednjom na računima kod P., nije uopće navedena novčana tražbina (nije naveden određen novčani iznos) koja se osigurava i u takvom stanju stvari, prema shvaćanju ovog suda, pravilnost predmetne odluke nije moguće ispitati, jer nedostaju jasna utvrđenja o svim odlučnim činjenicama. Na taj način, u tom dijelu pobijane odluke, počinjena je spomenuta bitna povreda odredaba postupaka iz članka 365. stavka 2. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj.

18. Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, valjalo djelomice uvažiti žalbu, pobijano rješenje u dijelu kojim je prihvaćen prijedlog za osiguranje zabranom protivniku osiguranja raspolaganja 1/2 kunske i devizne štednje, ukinuti i predmet u ukinutom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedene bitne povrede postupovnih odredaba, utvrditi sve odlučne činjenice koje se odnose na možebitnu novčanu tražbinu te pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tom dijelu prijedloga.

19. Zbog svega navedenog je odlučeno kao u izrijeci ovog drugostupanjskog rješenja.

Split, 11. travnja 2022.

Sudac:

Marko Pribisalić, v. r.