Poslovni broj: 14 UsI-283/22-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Anđi Klišanin, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice: R. S. iz B. i H., S., trenutno na

adresi …, Z., OIB: …, koju zastupa opunomoćenica M.

B., odvjetnica u Z., …, protiv tuženika: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava zadarska, Služba upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca, Zadar, Put Murvice 9, radi izdavanja odobrenja za privremeni boravak, bez održavanja rasprave, dana 8. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se poništi rješenje tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Službe upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca Broj: 511-18-06-UP/I-5/411/2- 2021 od dana 23. prosinca 2021.

Obrazloženje

1. U pravovremenoj tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Službe upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca Broj: 511-18-06-UP/I-5/411/2-2021 od dana ... tužiteljica je, u bitnom, navela da je isto u cijelosti neosnovano i nezakonito

te protuustavno. Prvenstveno, da je u ovom postupku povrijeđeno načelo zakonitosti zajamčeno ustavom i zakonom budući da tuženo tijelo očigledno nije uzelo u obzir sve izmjene i dopune Zakona o općem upravnom postupku i to one objavljene u NN 110/21. Nadalje, da u ovom postupku nije utvrđeno pravo stanje stvari zbog potpuno paušalno provedenog postupka. Tuženik da je u pobijanom rješenju samo pobrojao dokaze bez logičnog i kritičkog preispitivanja, odnosno cijenjenja dokaza, slijedom čega da se pobijano rješenje ne može niti ispitati. Također, da paušalno i općenito navođenje odredbi Zakona bez podvođenja svih okolnosti konkretnog slučaja pod točno određeni zakonski izraz relevantnih odredbi da se također nikako ne može prihvatiti, niti se pobijano rješenje zbog toga može ispitati. Tuženo tijelo, da u kontekstu prava na pravično suđenje nije adekvatno ni u dovoljnoj mjeri obrazložilo svoju odluku na način kako to zahtjeva Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava niti je istu odluku potkrijepilo zakonskom odredbom. Navedenim postupanjem da je povrijeđeno načelo materijalne istine propisano Zakonom o općem upravnom postupku. U konkretnom slučaju da je ključno da je obitelj S. u kojoj je jedno mlt. dijete, a koja je ustavom zaštićena kategorija, u konkretnom slučaju ugrožena, a posebno da su ugroženi interesi mlt. djeteta S. S. Suprug podnositeljice zahtjeva da ima sredstva za plaćanje za svoju obitelj te da je istom Aneksom plaća povećana, a njihovo mlt. dijete S. S. da ima pravo na obitelj, kako na oca tako podjednako i na majku te da ima pravo na svoja građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, a posebno pravo na obrazovanje. Interes djeteta da su dužne štititi sve institucije Republike Hrvatske. Ukoliko pobijano rješenje ostane na pravnoj snazi da bi mlt. dijete ostalo bez svoje obitelji, bez svoje majke, a potpuno ugroženo da bi bilo njegovo razvojno pravo. Nadalje je, pozivajući se na Konvenciju o pravima djeteta, navela da pri donošenju svih odluka ili izvršenju postupaka koji utječu na dijete, ili na djecu kao skupinu, najvažnija mora biti dobrobit djeteta. Tuženo tijelo da je donijelo odluku koja je u izravnoj suprotnosti s pravima i interesima mlt. djeteta. Države stranke Konvencije da su dužne osigurati da se dijete ne odvaja od svojih roditelja. Tuženo tijelo da je nužno moralo utvrditi sve činjenice, a ukoliko iste nisu proizlazile iz dokumentacije spisa predmeta da je isto tijelo moralo pozvati i saslušati tužitelja. Slijedom navedenog da predlaže naslovnom sudu da donesen presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika te se prihvaća zahtjev tužiteljice, podredno da se predmet vraća na ponovni postupak.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu, citirajući odredbe čl. 59. st. 1. toč. 3. Zakona o strancima te čl. 6. st. 1. toč. 1., st. 2. i st. 3. Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 52/12, 81/13, 38/15, 100/17, 61/18, 116/18 i 146/20) i čl. 2. st. 1. i 2. Uredbe o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 14/21), naveo da je prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku ("Narodne novine" broj: 20/21), prosječna mjesečna neto plaća u 2020. godini iznosila je 6.763,00 kune, što znači da sredstva za uzdržavanje na mjesečnoj osnovi za tri osobe, budući da obitelj tužiteljice ima tri člana, moraju iznositi 5.072,25 kuna (75% prosječne mjesečne neto plaće). Dana 5. listopada 2021. kada je tužiteljica u Policijskoj upravi zadarskoj podnijela zahtjev za izdavanje prvog privremenog boravak, ona i suprug da su podnijeli zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka i za njihovog maloljetnog sina S. S., što da znači da je tužiteljica uz svoj zahtjev za prvo odobrenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji trebala priložiti šest platnih lista državljanina treće zemlje/supruga s kojim se spaja, na iznos od … kuna. Međutim, kako suprug tužiteljice u zadnjih 6 mjeseci od dana donošenja rješenja o odbijanju zahtjeva nije primao plaću u iznosu koji je za tročlanu obitelj određena naprijed navedenom Uredbom, osim za mjesec listopad i studeni 2021. da tužiteljica nije dokazala da ima sredstva za uzdržavanje (čl. 59. st. 1.1.3. Zakona o strancima). Aneks (dodatak) ugovora o radu koji je sklopljen dana 12. siječnja 2016., od 30. rujna 2021., a kojim se mijenja čl. 2. toč. 1. Ugovora o radu i određuje osnovna brutto plaća u iznosu od 7.000,00 kuna, da nije prihvaćen kao dokaz o sredstvima za uzdržavanje u predmetu rješavanja prvog privremenog boravka tužiteljice, budući da njezin suprug za poslodavca O. O., obrt za graditeljstvo radi od ... Nadalje, citirajući odredbu čl. 59. st. 1. toč. 5. Zakona o strancima naveo je da je tužiteljica svom zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak priložila uvjerenje broj: … od dna ..., izdano od strane

Policijske postaje G., a iz kojeg da je evidentno da je presudom Općinskog suda G., broj: … od dana ..., zbog krivičnog djela iz

članka 183. stavka 1. KZ FBiH, osuđena na …(…) mjeseca zatvora, uvjet … (…) godina. Tužiteljica da u tužbi navodi da je radi zaštite interesa svog djeteta imala uvjetnu osudu za lako djelo koja da je istekla dana ..., a što da je tuženo tijelo neosnovano okarakteriziralo kao osudu za kazneno djelo iako da je ista pristupila u Policijsku upravu i razjasnila sve relevantne činjenice i okolnosti. Od strane Policijske uprave z., Odjela za državljanstvo i statusna pitanja stranaca, u postupku rješavanja zahtjeva za prvi privremeni boravak da je tužiteljici pružena mogućnost da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravim pitanjima važnim za rješavanje odnosne upravne stvari, ali da njezini navodi u zapisničkoj izjavi nisu bili od utjecaja za donošenje drugačije odluke, uzimajući u obzir zahtjevu priloženo naprijed navedeno uvjerenje. Dakle, da će se privremeni boravak odobrit državljaninu treće zemlje, sukladno odredbama Zakona o strancima, ako kumulativno ispunjava uvjete za boravak. To da znači da izostanak jednog od uvjeta ima za posljedicu odbijanje zahtjeva. U konkretnom slučaju da je zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak odbijen zbog neispunjavanja uvjeta propisanih odredbom čl. 59. st. 1. toč. 3. i 5. Zakona o strancima. Vezano za navod tužiteljice da je u ovom postupku povrijeđeno načelo zakonitosti, budući da tuženo tijelo nije uzelo u obzir izmjene i dopune Zakona o općem upravnom postupku objavljene u "Narodnim novinama " broj: 110/21, da se ističe da je rješenje o odbijanju zahtjeva za prvi privremeni boravak tužiteljici doneseno dana …, dok je Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 110/21 od dana 13. listopada 2021.) stupio na snagu dana ... Vezano za navode tužiteljice da su odbijanjem zahtjeva za odobrenje privremenog boravak njoj, ugroženi interesi njezinog maloljetnog sina S., koji da ima pravo na obitelj, kako na oca tako i na majku, pravo na obrazovanje, te da ukoliko predmetno rješenje ostane na pravnoj snazi sin bi ostao bez svoje majke, a potpuno ugroženo da bi bilo njegovo pravo na obrazovanje da se ističe kako je sin tužiteljice, S. S. rođen dana ... u mjestu G., B. i

H. Njegov otac, M. S., državljanin B. i H., suprug

tužiteljice, da u R. H. temeljem odobrenog privremenog boravka u svrhu rada, boravi od ..., a od dana ... temeljem odobrenog stalnog

boravka. Znači, da obitelj tužiteljice od ... godine živi odvojeno, odnosno da je ona sa sinom ostala živjeti u B. i H. i da nije podnosila zahtjev za odobrenje privremenog boravak u R. H. za sebe niti za sina do … iako

da su za to imali uvjete. Nadalje, da je tužiteljica i prije podnošenja zahtjeva bila upoznata da je jedan od uvjeta za odobrenje privremenog boravka u R. H. dokaz da nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz matične države, međutim da su ona i suprug ipak podnijeli zahtjev za njihovog maloljetnog sina i upisali ga u osnovnu školu u Z., u ... razred. Mldb. S. da je odobren privremeni boravak u R. H.

do ... uz prethodnu pisanu suglasnost majke/tužiteljice. Rješenjem

Policijske uprave z. broj: ... da je odobren zahtjev

ovdje tužiteljice za odgodu izvršenja osporenog rješenja do okončanja upravnog spora. Slijedom navedenog, da predlaže da se tužba odbije kao neosnovana.

3. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave z., Službe upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca Broj: … od dana ... pod točkom 1.

odbijen je zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u R. H. u svrhu spajanja obitelji, R. S., rođenoj ... u mjestu S., B. i

H., državljanki B. i H., ovdje tužiteljici. Točkom 2. R. S.,

ovdje tužiteljici, određuje se rok za dragovoljni odlazak iz Europskog gospodarskog prostora, odnosno Republike Hrvatske, u trajanju od trideset dana, računajući od dana izvršnosti te odluke. Točkom 3. određeno je da je R. S., ovdje tužiteljica, dužna prilikom napuštanja Republike Hrvatske, to rješenje predati policijskom službeniku na graničnom prijelazu ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja Republike Hrvatske, dok je točkom 4. određeno da je R. S., ovdje tužiteljica, dužna prilikom napuštanja Republike Hrvatske, to rješenje predati policijskom službeniku na graničnom prijelazu ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja Republike Hrvatske.

4. Kako stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave (članak 36. točka 4. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), a činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne, sud je bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te pregledom dokumentacije priložene u sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene u spisu tuženika, koji spis je sudu dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika, ocijenio kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

6. Člankom 59. st. 1. Zakona o strancima („Narodne novine“, br. 133/20, dalje: Zakona o strancima) propisano je da će se državljaninu treće zemlje odobrit privremeni boravak ako: 1. dokaže svrhu privremenog boravka, 2. ima valjanu stranu putnu ispravu, 3. ima sredstva za uzdržavanje, 4. ima zdravstveno osiguranje, 5. uz zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka priloži dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku, osim ako je upućeni radnik odnosno student, istraživač ili osoba premještena unutar društva koja se koristi mobilnošću iz druge države članice EGP-a, 6. nema zabranu ulaska u Republiku Hrvatsku i boravka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u SIS-u u svrhu zabrane ulaska i 7. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će se zahtjev za odobrenje privremenog boravka odbit ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. toga članka.

7. Odredbom čl. 63. st. 1. toč. 3. Zakona o strancima propisano je da se privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može odobriti državljaninu treće zemlje koji ispunjava uvjete iz članka 59. toga Zakona i koji je član uže obitelji državljanina treće zemlje koji ima odobren stalni boravak.

8. Prema odredbi čl. 184. st. 1. Zakona o strancima državljaninu treće zemlje koji nezakonito boravi i državljaninu treće zemlje kojem rješenjem Ministarstva u sjedištu ili rješenjem Ministarstva donesenog putem policijske uprave odnosno policijske postaje prestaje zakoniti boravak donijet će se rješenje o povratku. Stavkom 2. istog članka propisano je da će se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdit da državljanin treće zemlje nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj ili da mu prestaje zakoniti boravak u Republici Hrvatskoj, odredit će se rok u kojem je dužan napustiti EGP (rok za dragovoljni odlazak), zaprijetiti prisilnim udaljenjem ako ne napusti EGP te da je dužan prijaviti se na graničnom prijelazu prilikom napuštanja Republike Hrvatske ili diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske nakon napuštanja EGP-a, dok je stavkom 3. Istog članka propisano da će se prilikom određivanja roka za dragovoljni odlazak, osim okolnosti iz članka 182. ovoga Zakona, uzet u obzir osobne okolnosti te vrijeme u kojem to državljanin treće zemlje može učiniti, koje ne može biti kraće od sedam dana niti dulje od 30 dana.

9. Shodno odredbi čl. 186. st. 2. Zakona o strancima ako državljaninu treće zemlje, kojem se donosi rješenje o protjerivanju ili rješenje o ukidanju zakonitog boravka Ministarstva u sjedištu ili Ministarstva putem nadležne policijske uprave odnosno postaje, treba odrediti rok za dragovoljni odlazak, o dragovoljnom odlasku iz članka 184. stavka 2. ovoga Zakona će se odlučiti rješenjem o protjerivanju ili rješenjem Ministarstva u sjedištu ili Ministarstva putem nadležne policijske uprave odnosno postaje kojim državljaninu treće zemlje prestaje zakoniti boravak

10. Člankom 187. st. 1. Zakona o strancima propisano je da se u slučaju iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona, rok za dragovoljni odlazak može pobijati pravnim lijekom protiv rješenja o protjerivanju ili protiv rješenja Ministarstva u sjedištu ili Ministarstva putem nadležne policijske uprave odnosno postaje kojim državljaninu treće zemlje prestaje zakoniti boravak.

11. Sukladno odredbi čl. 203. st. 1. Zakona o strancima prisilno udaljenje je odlazak državljanina treće zemlje iz Republike Hrvatske pod pratnjom policije, bez obzira na privolu državljanina treće zemlje, dok je stavkom 2. toč. 1. istog članka propisano da će se državljanina treće zemlje prisilno udaljiti iz EGP-a ako nije napustio EGP odnosno Republiku Hrvatsku u roku koji mu je određen rješenjem.

12. Odredbom čl. 6. st. 1. Pravilnika o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 52/12, 81/13, 38/15, 100/17, 61/18, 116/18 i 146/20, dalje: Pravilnika) propisano je da sredstva za uzdržavanje u smislu članka 4. stavka 1. podstavka 2. i članka 18. stavka 1. podstavka 2. ovoga Pravilnika moraju biti u visini koja je kao minimum utvrđena Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj. Stavkom 2. istog članka propisano je da dokazi iz stavka 1. ovoga članka moraju glasiti na ime državljanina treće zemlje, člana obitelji kako je propisano člankom 56. stavkom 1. Zakona o strancima ili člana zajedničkog domaćinstva državljanina treće zemlje, dok je stavkom 3. toč. 1. istog članka propisano da se dokazom iz stavka 2. toga članka smatra šest platnih lista, a toč. 4. istog stavka da se smatra ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajući dokaz o radu iz kojeg mora biti razvidna visina plaće državljanina treće zemlje, ukoliko državljanin treće zemlje radi manje od 3 mjeseca.

13. Člankom 2. st. 1. Uredbe o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 14/21, dalje: Uredbe) propisano je da za ispunjenje uvjeta iz članka 59. stavka 1. točke 3., članka 72. stavka 1., članka 73. stavka 1., članka 153. stavka 1. točke 2. i članka 161. stavka 2. točke 3. Zakona o strancima, državljanin treće zemlje mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 50 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se za dvočlanu obitelj iznos iz stavka 1. ovog članka uvećava za 15 %, a za svakog daljnjeg člana obitelji ili životnog ili neformalnog životnog partnera iznos se uvećava za dodatnih 10 % prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini.

14. Nadalje, Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2020. („Narodne novine“, br. 20/21) iznosila je 6 763 kune.

15. Uvidom u spis tuženog tijela Broj: … utvrđeno je: da je

R. S., rođena ... godine u mjestu S., B. i H.,

državljanka B. i H., ovdje tužiteljica, podnijela dana ... u

Policijskoj upravi z. zahtjev za odobrenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji - brak sa državljaninom treće zemlje na odobrenom stalnom boravku u R. H.; da je suprug podnositeljice zahtjeva, M. S., državljanin B. i

H. na odobrenom stalnom boravku u R. H., zaposlen u G. O.

O., vl. I. A., …; da je tužiteljica kao dokaz o

osiguranim sredstvima za uzdržavanje priložila suprugovih 6 platnih lista i aneks ugovora o radu koji je sklopljen dana ..., a iz kojeg je razvidno da će suprug od dana ... ostvarivati plaću u brutto iznosu od … kuna; da iz priloženih platnih lista za mjesec ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj i studeni … kao i uvidom u REGOS - izvješće o primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za mirovinska osiguranja za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 22. prosinca 2021. proizlazi da je suprug tužiteljice do mjeseca rujna primao plaću u iznosu od … kuna, a za mjesec listopad i studeni ... da je njegova plaća iznosila … kuna neto; da iz uvjerenja broj: … izdanog od Federacije B. i H., T. k.,

Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave policije T., Policijske uprave G., Odjeljenja kriminalističke policije dana ... proizlazi da je podnositeljica zahtjeva presudom Općinskog suda G., broj: … od dana ..., zbog krivičnog djela iz članka 183. stavka 1. KZ FBiH, osuđena na … (…)

mjeseca zatvora uvjet … (…) godina; da je dana ... tužiteljica, radi izjašnjavanja o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima koja su od važnosti za donošenje odluke u postupku, dala izjavu na zapisnik navodeći da je u braku sa M. S., strancem na odobrenom stalnom boravku u R. H.,

temeljem čega da je za sebe i njihovog maloljetnog sina podnijela zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak, da su sina već upisali u OŠ Š. B., … razred,

da je suprug zaposlen u firmi O. te da mu je poslodavac povećao plaću na … kuna i da je već dostavila jednu platnu listu, a vezano za presudu Općinskog suda u G., da je ... godine jedan čovjek u selu u kojem žive prebio njihovog sina, zbog čega da je bila očajna i nemoćna pa da je u afektu tom čovjeku poslala više poruka s prijetnjom da će ga njezin suprug prebiti no da ju je prijavio policiji i to okarakterizirali kao prijetnju, tj. krivično djelo, ali kako joj je propisana uvjetna kazna od godinu dana istekla ... da smatra da je to riješeno; temeljem navedenog doneseno je osporeno

rješenje tuženika.

16. Najprije je potrebno istaći da je tuženik u cijelosti pravilno postupio kada je odbio zahtjev R. S., ovdje tužiteljice, za odobrenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji - brak sa državljaninom treće zemlje na odobrenom stalnom boravku u Republici Hrvatskoj i to iz razloga jer ista ne ispunjava sve kumulativno navedene uvjete iz gore citirane odredbe čl. 59. st. 1. Zakona o strancima.

17. Naime, iz uvjerenja broj: … izdanog od F. B. i

H., T. k., Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave policije T.,

Policijske uprave G., Odjeljenja kriminalističke policije dana ... proizlazi da je tužiteljica presudom Općinskog suda G., broj: …. od dana ..., zbog krivičnog djela iz čl. 183. st. 1. KZ FBiH, osuđena na

… mjeseca zatvora uvjet … godina pa kako tužiteljica nije ispunila uvjet iz gore citirane odredbe čl. 59. st. 1. toč. 5. Zakona o strancima već je samo i isključivo zbog tog razloga valjalo odbiti tužiteljičin zahtjev.

18. Tuženik je, pored navedenog, utvrđivao i da tužiteljica nije ispunila još jedan od uvjeta, koji moraju biti kumulativno ispunjeni, da bi joj se odobrio privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, a to je da mora imati sredstva za uzdržavanje sukladno gore citiranoj odredbi čl. 59. st. 1. toč. 5. Zakona o strancima, a koji također ne ispunjava. Dakle, iz priloženih platnih lista tužiteljičinog supruga za mjesec ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj i studeni ... kao i uvidom u REGOS - izvješće o primicima, obračunanim i uplaćenim doprinosima za mirovinska osiguranja za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 22. prosinca ..., proizlazi da je suprug tužiteljice do mjeseca rujna primao plaću u iznosu od … kuna, a za mjesec listopad i studeni ... da je njegova plaća iznosila … kuna neto. Međutim, sredstva za uzdržavanje na mjesečnoj osnovi za tri osobe, budući da obitelj tužiteljice ima tri člana, moraju iznositi … kuna (75% prosječne mjesečne neto plaće) sukladno gore citiranim odredbama čl. 6. st. 1. Pravilnika, čl. 2. st. 1. Uredbe i Prosječne mjesečne isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2020. („Narodne novine“, br. 20/21) koja je iznosila … kn, a što unatrag svih šest mjeseci prije podnošenja predmetnog zahtjeva nije bio slučaj.

19. No, zahtjev tužiteljice i bez obzira na visinu primanja njezinog supruga valjalo je odbiti jer ista nije ispunila uvjet propisan gore citiranom odredbom čl. 59. st. 1. toč. 5. Zakona o strancima pa se Sud neće upuštati u analizu navoda tužiteljice o primanjima njezinog supruga, povišici plaće i sl. obzirom da se isto u ovom upravnom sporu ukazuje suvišnim kao i bilo kakvo izvođenje dokaza u vidu saslušanja tužiteljice, mldb. sina tužiteljice te svjedoka koji su predloženi u tužbi.

20. Navodi tužiteljice kako bi odlukom koju je donio tuženik bilo povrijeđeno pravo njezinog malodobnog djeteta na obitelj te ostale opširne navode o nužnosti poštovanja Konvencije o pravima djeteta ovaj Sud nalazi u cijelosti neosnovanima i promašenima obzirom da se radi o dječaku koji trenutno pohađa ... razred i uskoro će upisati ... razred srednje škole pa cijeneći dob i zrelost te mogućnost odlaska u inozemstvo, gdje uostalom radi njegov otac dugi niz godina (još od 14. rujna 2008. kad je njihov mldb. sin imao svega godinu dana), radi nastavka srednjoškolskog obrazovanja i bez pratnje majke, prema ocjeni ovog Suda ne predstavlja povredu prava mldb. S. S. kojem je uostalom odobren privremeni boravak u R. H. do dana ... uz

prethodnu pisanu suglasnost majke, ovdje tužiteljice.

21. U odnosu na prigovore tužiteljice kako nije saslušana u upravnom za navesti je da spisu tuženog tijela prileži zapisnik od dana ... iz kojeg jasno proizlazi da

je tužiteljica pozvana dati izjavu pred tuženim tijelom te očitovati se o svemu što smatra nužnim za donošenje odluke u odnosnoj upravnoj stvari.

22. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, niti ostali prigovori koje je tužiteljica iznijela u tužbi nisu od utjecaja na drugačije presuđenje iz razloga jer je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužiteljice.

23. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir gore navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 47/09, dalje: ZUP-a, koje su bile u primjeni u trenutku podnošenja zahtjeva i donošenja osporene odluke, a ne kako to pogrešno smatra tužiteljica i izmjene tog zakona 110/21 koje su stupile na snagu tek 1. siječnja 2022.), na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

24. Nastavno izloženom, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 8. travnja 2022.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. ZUS-a).

DN-a:

- opunomoćenici tužiteljice M. B., odvjetnici u Z., …

- tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi z., Službi upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca, Zadar, Put Murvice 9

- u spis

RJ:

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

2. Sudsku pristojbu naplatiti po pravomoćnosti.

3. Kalendar 60 dana.