Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-702/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke koji je izradila viša sudska savjetnica Tihana Lovrić, u ovršnom postupku ovrhovoditelja A. C. d.o.o., N. G., OIB:…, zastupanog po punomoćniku G. B. odvjetniku iz Z., protiv ovršenika D. d.o.o., S., OIB: … (istovjetnog u zemljišnim knjigama sa upisanim D. d.o.o., S. i D. d.o.o., S., K.) zastupanog po punomoćniku dipl. pravniku D. P., O., radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-303/2020-28 od 12. studenog 2021., 8. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-303/2020-28 od 12. studenog 2021., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

II. Odbacuje se žalba ovrhovoditelja izjavljena protiv točke II. izreke rješenja Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj Ovr-303/2020-28 od 12. studenog 2021., kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za nastavkom postupka (točka I. izreke) kao i prijedlog ovršenika za nastavkom i obustavom ovrhe.

2. Protiv citiranog rješenja pravodobno se žali ovrhovoditelj iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19; dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje sukladno odredbi članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20; dalje: OZ), predlažući ovom sudu pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba ovrhovoditelja je djelomično neosnovana, a djelomično nedopuštena.

5. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje kakve bitne povrede postupovnih odredaba na koju pazi po službenoj dužnosti, niti ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primijene materijalnog prava.

6. Iz stanja spisa u bitnom proizlazi:

- kako je ovrhovoditelj 25. studenog 2020. sudu podnio prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi, temeljem ovršne isprave (zadužnice), na nekretninama ovršenika;

- kako je njegov prijedlog odbijen kao neosnovan;

- kako je pravomoćnim rješenjem od 23. travnja 2021., utvrđen prekid ovršnog postupka jer je nad ovršenikom otvoren predstečajni postupak 11. prosinca 2020.;

7. Iz obrazloženja pobijane odluke u bitnom proizlazi kako je prijedlog ovrhovoditelja za nastavkom postupka odbijen jer u ovom postupku nije stekao razlučno pravo (nije izvršena zabilježba ovrhe na nekretninama ovršenika jer je prijedlog za ovrhu odbijen), a time nije u trenutku otvaranja predstečajnog postupka bio razlučni vjerovnik. Također, njegova tražbina u predstečajnom postupku nije osporena niti je postupak predstečaja pravomoćno obustavljen.

8. U žalbi ovrhovoditelj ukazuje kako je takvo stajalište prvostupanjskog suda pogrešno te ističe da bi mu na ispitnom ročištu održanom pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru bio priznat položaj razlučnog vjerovnika u odnosu na tražbinu koja se u ovom postupku prisilno ostvaruje.

9. U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja treba kazati kako je stav prvostupanjskog suda pravilan. Naime, sukladno odredbi članka 84. stavka 2. OZ-a zabilježbom ovrhe (nakon što sud donese rješenje o ovrsi) ovrhovoditelj stječe pravo na namirenje iz nekretnine koja je predmet ovrhe. U ovom konkretnom slučaju, jer je ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu odbijen, do upisa takve zabilježbe nije došlo. Pritom se ovrhovoditelju napominje kako takvo značenje nema izvršena zabilježba spora (konkretno postupka ove ovrhe). Nadalje, prema odredbi članka 68. stavka 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/15, 104/17; dalje: SZ) od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika, dok stavak 2. istog članaka navodi da se postupci iz stavka 1. ovoga članka koji su u tijeku prekidaju danom otvaranja predstečajnoga postupka. Prema odredbi članka 66. stavka 1. SZ-a predstečajni postupak ne utječe između ostalog na pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika. Iz citiranih odredbi jasno proizlazi kako ovrhovoditelj u ovom postupku prema ovršeniku nije stekao razlučno pravo, radi čega je postupak pravilno prekinut. Još je za navesti i to da je odredbom članka 168. stavka 1. SZ-a određeno ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda. Stoga je neosnovan i navod ovrhovoditelja kako bi razlučno pravo stekao da mu sud prijedlog za ovrhu nije neosnovano odbio, jer bi i u hipotetskom slučaju, da je sud po njegom prijedlogu odredio ovrhu, sukladno odredbi članka 168. SZ-a, njegovo razlučno pravo prestalo.

10. Kako ovrhovoditelj ne bi bio razlučni vjerovnik te kako je odredbom članka 68. stavka 2. SZ-a propisano da se prekinuti postupci nastavljaju na prijedlog vjerovnika nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma – u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnoga postupka, a koje posljedice prema podatcima u spisu nisu nastupile, pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako nema uvjeta za nastavak ovog postupka.

11. Ovrhovoditelju se još napominje kako mu iskaz povjerenika ovršenika dat na ročištu pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru, a u kojem povjerenik tvrdi kako je ovrhovoditeljeva tražbina osigurana založnim pravom te da bi on bio razlučni vjerovnik, u situaciji kada takvo nešto ne proizlazi iz isprava u spisu (zk izvatka za predmetne nekretnine) ne može osigurati položaj razlučnog vjerovnika. Najprije jer bi dopuštanje takve mogućnosti moglo dovesti do situacije u kojoj bi dužnik priznavanjem vjerovnicima statusa razlučnog vjerovnika smanjio stečajnu masu potrebnu za namirenje ostalih vjerovnika, a nadalje i zato jer je status razlučnog vjerovnika neodvojivo povezan uz postojanje predmeta odvojenog namirenja, a kojeg, prema stanju spisa, u ovom konkretnom slučaju nema.

12. Zbog navedenog, sukladno članku 380. točki 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, trebalo je odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom I. izreke.

13. U odnosu na žalbu ovrhovoditelja protiv točke II. izreke prvostupanjskog rješenja, za navesti je kako sukladno odredbi članka 358. stavka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, za podnošenje iste nema pravni interes, jer je istim odbijen prijedlog ovršenika za obustavom postupka.

14. Slijedom navedenoga, sukladno odredbi članka 380. točke 1. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, valjalo je odbacit kao nedopuštenu žalbu ovrhovoditelja izjavljenu protiv točke II. pobijanog rješenja.

Split, 8. travnja 2022.

Sudac:

Miho Mratović, v. r.