REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Av. Dubrovnik 8

Poslovni broj: 87. Pp -3228/2022-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Jadranki Parać Šaka, prema nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničara Jolande Butković, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika A.C., radi djela prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), povodom optužnog prijedloga PUZ-a, II. Policijske postaje Zagreb, Klasa. …, Urbroj: … od 5. ožujka 2022., nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom prekršajnom postupku, …., objavio je i temeljem čl.179.st.1., 2. i 3. i čl.182. točka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 70/17 i 118/18),

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik A.C. sin A. i Lj., djevojačko prezime majke P., rođen ... u … (R. S.), državljanin RH-e i R S., OIB …, SSS, strojarski tehničar, u mirovini, s mjesečnom mirovinom od 3.600,00 kn, živi u izvanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta djece, prekršajno nekažnjavan, a ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u Z.,

oslobađa se optužbe

da bi 5. ožujka 2022. u 13,00 sati u Z., počinio djelo prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije na način da bi se sukobio sa N.K. i A.K. radi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa oko parkiranja vozila u garaži na navedenoj adresi na etaži -2 pri čemu je, s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti i nacionalnom podrijetlu između njega te N.K. i A.K., istima vrijeđao dostojanstvo govoreći "zlo Dalmatinsko, vratite se tamo od kud ste došli, vidjet ćete vi smrdljivi Dalmatinci, šta ste se nakotili" i dr. a što je kod njih prouzročilo osjećaj straha i uznemirenosti s čime je nastavio i po dolasku policijskih službenika,

- dakle, da bi s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti i nacionalnom podrijetlu povrijedio nečije dostojanstvo,

- čime bi počinio prekršaj iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kažnjivo po istom članku istog Zakona

Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, okrivljeni se oslobađa dužnosti plaćanja troškova prekršajnog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, II. Policijske postaje Zagreb, Klasa. …, Urbroj: … podnijela je optužni prijedlog, protiv okrivljenog radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljeni je u svojoj obrani iskazao da se ne smatra se krivim i ne priznaje počinjenje predmetnog djela prekršaja. U odnosu na navode optužbe je iskazao da se 5.

3. 2022. u 13,00 sati nalazio na adresi u Z. i to u prostoru garaže na etaži -2, da je tom prilikom doista došlo do sukoba s N.K. i A.K., jer isti uzurpiraju parkirno mjesto. Okrivljeni je dalje naveo da je stao s autom iza N.K. s namjerom da ga malo očisti, na što mu je N.K. rekao neka se makne što je učinio, jer N.K. bila namjera da izađe s vozilom. Okrivljeni je dalje opisao da, kada se htio ponovno vratiti na isto mjesto kako bi mogao doći do struje za usisavač, da je N.K. krenuo na njega, zgrabio ga za majicu i počeo vikati da mu pička materina i da će mu pokazati, pri čemu ga je ogrebao ključem po lijevoj nadlaktici te po donjoj usnici i primio ga za vrat. Na to je došla supruga N.K. koja ga je odvukla i nastojala smiriti situaciju, a okrivljeni je tada zbog revolta rekao "zlo dalmatinsko", ali sve iz razloga što je bio uzrujan.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije ovog suda za okrivljenika iz kojeg je razvidno da je okrivljenik prekršajno nekažnjavan, imovno stanje okrivljenika, a koje podatke je okrivljenik iznio na zapisnik, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika, br. …, izvješće Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, na što okrivljenik ni tužitelj nisu stavili primjedbe te je u svojstvu svjedoka saslušao oštećenu A.K..

4. Na temelju obrane okrivljenika koji je poricao počinjenje prekršajnog djela i provedenog dokaznog postupka, analizirajući svaki dokaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud nije mogao utvrditi da bi okrivljeni počinio prekršaj koji mu je stavljen na teret optužnim prijedlogom.

5. Naime, iz obrane okrivljenika proizlazi da je isti došao u sukob s N.K. i A.K. i to zbog parkirnog mjesta te da je došlo i do fizičkog sukoba tijekom kojeg je okrivljen, kako sam priznaje, zbog uzrujanosti rekao N.K. "zlo dalmatinsko". Navedeno proizlazi i iz činjeničnog opisa djela prekršaja koji je naveden u optužnom prijedlogu, međutim tužitelj u činjeničnom opisu okrivljeniku stavlja na teret počinjenje prekršajnog djela iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije navodeći da je okrivljeni s ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti i nacionalnom podrijetlu između okrivljenika i N.K. i A.K., istima vrijeđao njihovo dostojanstvo govoreći "zlo Dalmatinsko, vratite se tamo od kuda ste došli, vidjet ćete vi smrdljivi dalmatinci" i dr., a što je kod njih prouzročilo osjećaj straha i uznemirenosti s čime je nastavio i prilikom dolaska policijskih službenika no, ne navodi iz čega proizlazi počinjenje upravo ovog prekršajnog djela koje stavlja na teret okrivljeniku, odnosno ispunjenje bića djela prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

6. U odnosu na djelo prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, sud smatra da okrivljenikovo ponašanje koje se odnosi na sukobljavanje s N.K. i A.K., ne odgovara ispunjenju bića djela prekršaja iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije već možebitno odgovara ispunjenju bića djela prekršaja po drugom zakonu.

7. Zakon o suzbijanju diskriminacije jasno propisuje tko su adresati samog zakona kao i osnovu da bi se neko ponašanje smatralo diskriminacijom pri čemu valja voditi računa o ispunjenju bitnih obilježja prekršajnog djela, a to znači da moraju biti ispunjeni svi dodatni parametri koji upućuju na počinjenje ovog djela.

8. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, u članku 1. stavak 2., se navodi: „Diskriminacijom u smislu ovoga Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama“ iz čega proizlazi da su adresati ovog zakona fizičke osobe koje su stavljene u nepovoljniji položaj u usporedbi sa položajem neke druge osobe, a sve po nekoj od osnova iz stavka 1. ovog članka. Tužitelj u pogledu istaknutog navodi da je okrivljeni, svojim ponašanjem, s namjerom stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg i uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti i nacionalnom podrijetlu u odnosu N.K. i A.K. iste vrijeđao riječima "zlo Dalmatinsko" i dr., no ne objašnjava koje je to okruženje u odnosu na koga je okrivljenik diskriminirao N.K. i A.K. i u kojoj sferi djelovanja, tj. u čemu bi se sastojalo stavljanje N.K. i A.K. u nepovoljniji položaj da bi se doista radilo o protupravnom ponašanju kako predviđa Zakon o suzbijanju diskriminacije.

9. U članku 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je da je: „(1) Izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji. (2) Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.“ Dakle, niti u odnosu na članak 2. navedenog Zakona nije moguće ponašanje okrivljenog podvesti pod zakonski opis djela jer ne postoji usporediva situacija iz koje bi se mogao izvući zaključak da su oštećeni stavljeni ili su mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na neku drugu/druge osobu/e.

10. Upravo sudska praksa Europskog suda za ljudska prava podrazumijeva različito postupanje prema osobama u situacijama koje su usporedive a bez objektivnog i razumnog opravdanja, tj. ako ne teži ostvarenju "legitimnog cilja" te ako ne postoji "razumni odnos razmjernosti" između upotrjebljenih sredstava i cilja kojemu se težilo. Priručniku o europskom antidiskriminacijskom pravu izričito navodi da je svrha tog prava omogućiti jednak i pravedan pristup mogućnostima koje nudi društvo pri čemu se mora raditi o neosobnom kontekstu, a što proizlazi i iz rješidbe Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Jž-….

11. U daljnjem tumačenju, odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisan je kao konstitutivni element djela cilj da se prouzroči strah, odnosno stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. U pogledu navedenog valja povući paralelu sa odredbom članka 25. stavak 1. Prekršajnog zakona koji propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje, dok je u stavku 2. navedeno da se iznimno, propisom o prekršaju može propisati odgovornost samo za namjeru. U konkretnom slučaju, kažnjiva odredba članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije upravo propisuje izravnu namjeru kao konstitutivni element prekršajnog djela, a koju namjeru kao takvu i po tome specifičnu tužitelj nije dokazao. Sam okrivljenik u svojoj obrani navodi da je to rekao i ponavlja iz razloga jer je ljut zbog sukoba s oštećenima, a ne iz mržnje prema Dalmatincima kao skupini te sam navodi: "Ja sam Slovenac, pa šta bih ja trebao?" Iz ovakve obrane sud nije mogao izvesti zaključak čak niti da se radi o mržnji prema Dalmatincima kao skupini stanovništva Republike Hrvatske prema regiji već da se okrivljeni iz revolta, sukoba koji izvire iz prijašnjih i susjedskih razmirica, ljutnje na oštećene, izrazio na jedan neprimjeren i uvredljiv način, ali kojim još uvijek nije ušao u sferu kažnjivosti po članku 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Iz ponašanja okrivljenika pa i njegove obrane ne proizlazi da bi isti imao izričito za cilj prouzročenje straha ili stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja. Tumačenje cilja kao konstitutivnog elementa ovog prekršajnog djela te potrebu utvrđivanja specifične namjere da se izazove strah odnosno stvori neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje proizlazi i iz nekih od rješidbi VPSRH kao što su presude pod brojevima: Jž-....

12. Slijedom svega navedenog, sud je mišljenja da okrivljeni u ovom slučaju nije ostvario obilježja djela prekršaja koje mu je stavljeno na teret odnosno da nije počinio djelo prekršaja iz članka 25. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije budući da nisu ostvarena bitna obilježja navedenog djela prekršaja odnosno svi konstitutivni elementi koji ga čine. Okrivljeni je, na način kako je to opisano u činjeničnom opisu, svojim ponašanjem možda ostvario obilježja kakvog drugog protupravnog djela, no sud nije ovlašten zadirati u identitet optužnog prijedloga na način da okrivljenom stavlja na teret i proglašava ga krivim za netko drugo djelo koje tužitelj nije imao na umu i nije u konkretnom optužnom prijedlogu stavio na teret okrivljenom. Stoga je sud okrivljenog oslobodio optužbe za ovo djelo prekršaja iz razloga kako je to već obrazloženo.

13. Obzirom da je okrivljeni oslobođen optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Zagreb, 7. travnja 2022.

Viša sudska savjetnica, specijalist

Marijana Đurinac, v.r. Zapisničar

Sudac

Jolanda Butković, v.r.

Jadranka Parać Šaka, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik, tužitelj, te osobe navedene u čl.192.st.1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku ove presude Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, na adresu Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, bez naplate pristojbe.