Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž R-356/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković Brljačić, u pravnoj stvari tužiteljice S. M.-S. iz O., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. G., odvjetniku iz Z., protiv tuženika T. Š . i P . G . R. B. iz O., OIB: ..., te umješača na strani tuženika R. H., OIB: ..., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u O., radi isplate razlike plaće, odlučujući o žalbama tuženika i umješača na strani tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 11.Pr- 174/2020-8 od 28 srpnja 2020. , 8. travnja 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe tuženika i umješača na strani tuženika kao neosnovane i presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj 11.Pr-174/2020-8 od 28. srpnja 2020., potvrđuje u dosuđujućem dijelu točke I. izreke i točki II. izreke.

Odbija se zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu troška žalbenog postupka i zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbe.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja tuženik je obvezan isplati tužiteljici iznos od 7.508,60 kn sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose, osim u dijelu zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 7.508,60 kn, te je u navedenom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen (točka I. izreke). Tuženik je obvezan naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.812,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja citirane presude do isplate (točka II. izreke).

Protiv citirane presude u dosuđujućem dijelu točke I. izreke i točke II. izreke žale se tuženik i umješač na strani tuženika zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99, 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14., 70/19., dalje ZPP) predlažući da se presuda u pobijanom dijelu preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, s time da je umješač zatražio naknadu troška žalbenog postupka.

Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbe tuženika i umješača na strani tuženika u kojem negira sve žalbene navode kao neosnovane, predlažući da se žalbe odbiju i presuda prvog stupnja potvrdi, uz obvezu naknade troška sastava odgovora na žalbu.

Žalbe nisu osnovane.

Predmet spora zahtjev je tužiteljice za isplatu iznosa od 7.508,60 kn na ime razlike u plaći od prosinca 2015. do siječnja 2017. (razlika između obračuna po osnovici 5.108,84 kn po kojoj su plaće obračunavane i osnovice od 5.415,37 kn po kojoj su po tužiteljici trebale biti obračunavane plaće).

Iz rezultata prvostupanjskog postupka proizlazi:

- da je tužiteljica u predmetnom razdoblju obavljala poslove svog radnog mjesta kod tuženika;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati (Sindikat 1 . , Sindikat 2., Sindikat 3., Sindikat 4 . , Sindikat 5., Sindikat 6., Sindikat 7., Sindikat 8, u daljnjem tekstu: Sindikati) sklopili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (u daljnjem tekstu: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% posto u 2007., 2008. i 2009. i njihova primjena od 1. siječnja svake godine;

- da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat 13. svibnja 2009. sklopili Dodatak Sporazumu, kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn/bruto, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III. Dodatka Sporazuma, a člankom IV. - V. Dodatka Sporazuma ugovoreno daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u RH, s time da su kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeta prosječna plaća VSS početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, i da bi odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 95:100;

- da su Vlada RH i Sindikati 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu (nije potpisan ali je parafiran po Sindikatu), kojim su izmijenjeni članak III. i IV. Dodatka (način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta), te članak VII. prema kojem će se, za slučaj da realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III. do V. istih Izmjena i dopuna, uskladba odgoditi za onoliko tromjesječja koliko je trajao pad realnog tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine;

- da je Arbitraža sastavljena na temelju Sporazuma o arbitraži, 7. prosinca 2011. donijela Odluku kojom je utvrđen sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu;

- da se vjerodostojno tumačenje Izmjena od 26. listopada 2011., koje su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati donijeli 28. prosinca 2012. odnosi na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu;

- da je Vlada Republike Hrvatske 16. ožujka 2016. donijela Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenog 23. studenoga 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenog 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, sklopljenog 26. listopada 2011., Arbitražne odluke, od 7. studenoga 2011. i Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012. (Narodne novine, broj: 24/2016., 101/2016.);

- da je u predmetnom razdoblju (od prosinca 2015. do siječnja 2017.) bio na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj: 141/2012., u daljnjem tekstu: TKU) kojim su ugovorne strane zajednički utvrdile da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima

(članak

51.

stavak

4.);

- da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku negativan pad BDP-a bio neprekinuto od četvrtog tromjesječja 2011. do zaključno trećeg tromjesječja 2014. (12 tromjesječja u kontinuitetu); da je rast BDP-a zabilježen u drugom tromjesječju 2015. za 1,2%, trećem tromjesječju 2015. za 2,8%, (aritmetička sredina 2%); da je Državni zavod za statistiku objavio 4. prosinca 2015. posljednji podatak o rastu BDP-a;

- da je tuženik kroz predmetno razdoblje isplaćivao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn te da stoga razlika obračunata za utuženo razdoblje zaključno za siječanj 2017. po osnovici od 5.415,37 kn, iznosi 7.508,60 kn. Prvostupanjski sud stoga tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim jer da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. imaju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine, broj: 39/2009., 124/2009.) na što da upućuje i odredba članka 51. stavka 4. TKU kojom je ugovoreno da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. i sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima i da su Vlada RH i Sindikati 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene članka IV. stavka 5., a u vezi sa člankom VII. stavkom 1. Izmjena Dodatka Sporazumu prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što da proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (Državni zavod za statistiku u 2015. i 2016. objavio procjenu kretanja BDP koja je u 2015. bio veći u odnosu na 2014. /aritmetička sredina stopa rasta BDP-a je 2%/), da je osnovica za obračun plaća tužiteljici u prosincu 2015. iznosila 5.108,84 kn, a razlika između isplaćene i obračunate bruto plaće s osnovicom od 5.415,37 kn u utuženom razdoblju iznosi 7.508,60 bruto.

Osporavajući prvostupanjsku presude tuženik u bitnome tvrdi da su pogrešno ocijenjene pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn.

U odnosu na žalbene navode valja reći da je u razdoblju od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. bio na snazi TKU, koje su sklopili Vlada Republike Hrvatske i 6 Sindikata (Sindikat 1., Sindikat 2., Sindikat 3., Sindikat 4., Sindikat 5. i Sindikat 6.).

Odredbom članka 51. TKU ugovoreno je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću (stavak 1.), da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža (stavak 2.), da su dodaci na osnovnu plaću stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća (stavak 3.), da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima (stavak 4.).

Iz Sporazuma sa izmjenama i dopunama proizlazi:

- da će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećane osnovice utvrđene člankom 2. Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećani obujam i složenost posla (od 1. kolovoza 2007. za 2%, 1. srpnja 2008. za 2,1%, 1. srpnja 2009. za 2,2%, 1. srpnja 2010. za 2,2%, od 1. srpnja 2011. za 2,2%, 1. srpnja 2012. za 2,3%

-ugovoreni dodaci se za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine (Sporazum od 25. studenog 2006.);

- da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6% i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine (Sporazum od 23. studenog 2006.);

- da će osnovica za obračun plaće iznositi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja - rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesječja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno dva ili više % /mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a - dva uzastopna tromjesječja/ i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama (članak III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.);

-da se izmjene i dopune iz članka III. smatraju ugovorom na određeno vrijeme (5 godina) i da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenu roka trajanja predmetnih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3% (članak XI. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.), odnosno da je ugovorena produžena primjena do 26. siječnja 2017. (članak 199. st. 1. Zakona o radu - Narodne novine, broj: 93/2014., 127/2017., 98/2019., u daljnjem tekstu: ZR);

- da je Izmjenom i dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopad 2011. prihvaćenoj u formi Arbitražne odluke 7. prosinca 2011., izmijenjen članak III. na način da je ugovoreno da osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosi 5.415,37 kn za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesječja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 2% ili više, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesječja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema tim Izmjena i dopunama;

- da je u članku IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. ugovoren način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena i Dopuna Sporazuma, ugovorne strane utvrditi odnos /kvocijent/ pariteta između pariteta mjesečnih osnova bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama za 12 mjeseci /koeficijent 1,25/ u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne

alineje

u

2008.;

- da je člankom V. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu ugovoreno da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članku II. i IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, Vlada Republike Hrvatske obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u provedi Republike Hrvatske u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećavati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećano za 1,5%.

Nije sporno da je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 6. stavka 2. i članka 7. stavka 1. Zakona o plaćama u javnim službama (Narodne novine, broj: 27/2001.), Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine, broj: 25/2013.) umanjila koeficijente za 3% (sa 1,25 na 1,2125).

S obzirom na navedeno i ovaj je sud shvaćanja da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. i one prihvaćene u formi Arbitražne odluke imaju sve elemente Kolektivnog ugovora sklopljenog sukladno odredbi članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine, broj: 39/2009., 124/2009.) na temelju kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata i odredbom članka 51. stavka 4. TKU, kojim je ugovorena primjena Dodatka Sporazumu sa svim izmjenama i dopunama.

U prilog istom zaključku ide i činjenica da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu (pojašnjenje primjene članka IV. stavka 5. u vezi članka VII. stavka 1.) prema kojem su uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. istih Izmjena ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016.

Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi o suprotnom s obzirom da izmjene kolektivnih ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika kolektivnog ugovora i da pojedini sindikati protivno zakonu ne smiju biti isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnog ugovora, da okolnosti za povećanje plaće nisu nastupile s obzirom na ugovoreno vrijeme trajanja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a niti pozivanje na Zakon o plaćama u javnim službama i Zakon o osnovici plaća u javnim službama.

Osim toga, niti jedan od potpisnika, a ni Sindikat koji je sudjelovao u sklapanju TKU i parafirao Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, u zakonom predviđenim postupku nije osporavao valjanost TKU, a niti Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma u proceduralnom smislu.

Nadalje, kako iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske proizlazi da od četvrtog kvartala 2014. nije bilo negativnog rasta BDP-a, već naprotiv da je BDP neprekinuto rastao, odnosno da u razdobljima opisanim u člancima III. - V. nije zabilježen negativan rast BDP-a, ispunjeni su uvjeti za primjenu članka VII. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, tim više što se ta odredba ne odnosi na povrat osnovice iz članka III., već isključivo na usklađivanje iz članka IV. i V. i što je namjera Vlade Republike Hrvatske bila vraćanje osnovice na razinu iz 2009., odnosno na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest kvartala konzumirana je člankom IV. stavkom 5. i na temelju Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., kojim je ugovoreno da je Vlada Republike Hrvatske u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu od 1. travnja 2013. nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., što znači da je tuženik od siječnja 2016. zaključno sa siječnjem 2017. bio dužan tužiteljici obračunati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn.

U navedenom pravcu pravno mišljenje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi poslovni broj Rev-111/2020-2 od 1. prosinca 2020., na koju se upućuje radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja.

Prema tome, kako su za razdoblje od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. bili ispunjeni uvjeti iz odredbe članka III. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu kojim je određeno da će osnovica za obračun plaće u javnim službama iznositi 5.415,37 kn, kada rast realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesječja uzastopno bude prosječno 2% ili više, te kako razlika između obračuna po osnovici od 5.415,37 kn i isplaćene bruto plaće od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017. iznosi ukupno 7.508,60 kn/bruto s mjesečnim iznosima navedenim u točki I. izreke, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je naložio tuženiku na ime razlike u plaći za utuženo razdoblje isplatiti tužiteljici dosuđen iznos, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

Iz ovih je razloga na temelju odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

Umješaču na strani tuženika nije dosuđen trošak žalbenog postupka, budući da u istom nije uspio, dok tužiteljici trošak sastava odgovora na žalbu nije dosuđen pozivom na odredbu iz članka 155. stavka 1. ZPP-a.

U preostalom dijelu (odbijajući dio točke I. izreke) presuda suda prvog stupnja kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci, 8. travnja 2022.

Sutkinja

Dubravka Butković Brljačić, v.r.