Poslovni broj: Usž-4920/20-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Lidije Vukičević, predsjednice vijeća, Dijane Vidović i Biserke Kalauz, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja B. B. iz V., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Z., radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 4 UsI-804/20-6 od 5. listopada 2020., na sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 4 UsI-804/20-6 od 5. listopada 2020.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika klasa: UP/II-141-02/20-01/03047519028, urbroj: 341-99-05/3-20-004582 od 19. lipnja 2020.

2. Tim rješenjem odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Područnog ureda u V., klasa: UP/I-141-02/19-01/03047519028, urbroj: 341-22-05/3- 19-12892 od 4. prosinca 2019., kojim je tužitelju, korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad uzrokovane 100% ozljedom i bolestima nastalim kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, počevši od 1. veljače 2016. određena nova svota mirovine u iznosu od 6.428,05 kn mjesečno. Također su određeni dijelovi mirovine ostvareni prema posebnom propisu i na temelju staža osiguranja te ukupna svota mirovine, koja od 1. rujna 2017. iznosi 7.406,72 kn mjesečno.

3. Tužitelj (dalje: žalitelj) osporava prvostupanjsku presudu u cijelosti i iz svih zakonskih razloga. Smatra da mu nije dana mogućnost da se izjasni o navodima tuženika i drugim pitanjima bitnim za rješenje spora, niti je sud vodio računa da mu pomogne kao neukoj stranci. U bitnome, i dalje smatra da njegovi osobni bodovi nisu pravilno određeni jer ih je doveo u sumnju prilaganjem platnih lista svoga poslodavca, HT V., niti je sud usvojio njegov prijedlog za pribavljanje podataka o plaći od 5. veljače 2004. od Uprave za obranu V.. Smatra da su osobni bodovi određeni na temelju neistinitih isprava i izmišljenih podataka. Također prigovara da tuženik nije postupio u izvršenju ranije presude prvostupanjskog suda te nije bilo osnove da se njegovo, sada osporeno, rješenje ocijeni zakonitim, odnosno da mu se mirovina odredi od primljenih neto plaća. Predlaže sudu da poništi prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev.

4. Tuženik je u odgovoru na žalbu ostao kod razloga danih tijekom postupka.

Predlaže sudu da žalbu odbije.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) - dalje: ZUS, sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, odnosno oni ne utječu na donošenje drukčije odluke.

7. Iz podataka spisa predmeta, a što nije sporno među strankama, razvidno je da je žalitelj, rođen 27. studenoga 1958., po zanimanju tehničar, hrvatski branitelj- dragovoljac iz Domovinskog rata u vremenu od 1. svibnja 1991. do 27. ožujka 1992., sa statusom HRVI zbog bolesti uzrokovane zatočenjem u logoru i ranjavanja (ili ozljede). Zajedno s posebnim stažem, žalitelj ima ukupno 25 godina, četiri mjeseca i 22 dana staža osiguranja.

8. Konačnim i pravomoćnim rješenjem Područne službe u V. od 7. prosinca 2004., počevši od 23. siječnja 2003., žalitelju je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad koja je u cijelosti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, s isplatom od 1. srpnja 2003. (nakon prestanka radnog odnosa), kada je zajedno s dodatkom iznosila 5.704,69 kn mjesečno. U to vrijeme bio je na snazi Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, 94/01.) – dalje: ZOPHBDR, pa je mirovina određena sukladno članku 76. stavak 1. i 2. toga Zakona, koji upućuje na primjenu članaka 7. i 8. Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, 128/99., 129/00., 22/02.) za izračun mirovine. Za izračun vrijednosnih bodova uzeta je za svaku kalendarsku godinu (razdoblje 1998.-2002.) godišnja plaća pripadnika djelatnog sastava oružanih snaga istog čina i ustrojbenog mjesta (narednik). To znači da je žalitelju mirovina određena od vrijednosnih bodova utvrđenih prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77. Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih u 2003. godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu (članak 7. stavak 1. točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba). Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi izračunati su tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati (stavak 2.). Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom (stavak 3.), dok su osobni bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđeni na temelju mirovinskog staža od 40 godina. Sukladno odredbi članka 8. istoga zakona, mirovina je žalitelju određena na temelju osobnih bodova utvrđenih prema članku 7. ovoga Zakona, povećanih za 45 posto. Ovako određena mirovina uvećana je za dodatak na mirovinu prema članku 77. stavak 3. ZOPHBDR-a u visini 100% od osnovice za izračun dodatka i iznosila je 5.538,62 kn mjesečno te je smanjena za 8, odnosno 12% sukladno odredbi članka 86. ZOMO-a, prema članku 76. stavak 4. u svezi sa člankom 150. ZOPHBDR-a te je iznosila na dan priznanja prava 3.313,26 kn mjesečno.

9. Pravo na mirovinu prevedeno je žalitelju, sukladno odredbi članka 152. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine, 174/04. i 92/05.), od 1. siječnja 2005. na novu svotu mirovine, ali je ostala u isplati ranije određena mirovina kao povoljnija.

10. Predmetni postupak vođen je po žaliteljevu zahtjevu za ponovno određivanje mirovine od 18. siječnja 2016., koji postupak ima značajke obnove postupka dovršenog konačnim rješenjem i u kojemu se primjenjuju zakonske odredbe temeljem kojih je riješeno u ranijem postupku te je pravilno nova svota mirovine određena od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08, 40/10., 121/10, 130/10., 61/11., 114/11., 76/12. i 112/13.).

11. Pravilno je postupio upravni sud kada je odbio tužbeni zahtjev, odnosno ocijenio zakonitim rješenje tuženika.

12. Mirovina je pravilno određena prema posebnom propisu od najpovoljnijih vrijednosnih bodova koji se dobiju kada se pripadajuća osnovica za čin-ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja (narednik) za godine za koje se utvrđuju vrijednosni bodovi, podijeli s prosječnom godišnjom plaćom u Republici Hrvatskoj za te godine. Time što je tuženik u izračun vrijednosnih bodova uzeo i naknade plaće koje je žalitelj ostvario u istom razdoblju jer je radio na drugim odgovarajućim poslovima kao djelatnik H. t. d.d., nije povrijeđen zakon na njegovu štetu.

13. Neosnovano prigovara žalitelj da vrijednosni bodovi nisu pravilno utvrđeni. Činjenica visine plaće za odgovarajući čin utvrđuje se prema podacima o plaćama (ovdje u bruto iznosu) koje dostavi mjerodavno tijelo (konkretno Ministarstvo obrane), a ne Uprava za obranu. Također su uzeti u obzir i pribavljeni podaci o visini isplaćenih naknada plaća ( također u bruto iznosu) prema potvrdama istoga Ministarstva.

14. Mirovina žalitelja određena je prema posebnom propisu, pod povoljnijim uvjetima te nema osnove da se relevantne činjenice u svezi vrijednosnih, odnosno, osobnih bodova utvrđuju na način kako to smatra žalitelj. Podaci o visini njegovih plaća ostvarenih kod poslodavca, bilo bi potrebno utvrditi samo kod određivanja mirovine prema općem propisu.

15. Sud smatra da je tuženik postupio u izvršenju presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-236/17-48 od 4. svibnja 2018., kojom je poništeno njegovo ranije rješenje, jer sud, unatoč tome što je proveo financijsko sudsko vještačenje, nije riješio stvar nego je predmet vratio na ponovni postupak, s uputom da se činjenično stanje upotpuni.

16. Također neosnovano, žalitelj prigovara da mu nije omogućeno sudjelovanje u sporu. Sud ne nalazi povrede postupovnih odredaba od značaja za rješenje spora.

17. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 7. travnja 2022.

Predsjednica vijeća

Lidija Vukičević