Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: I Kž-16/2022-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Turudića, univ.spec.crim., predsjednika vijeća te Sande Janković i dr.sc. Tanje Pavelin, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bujas, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. M., zbog kaznenog djela iz članka 230. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Splitu od 14. prosinca 2021. broj K-57/2021., u sjednici vijeća održanoj 6. travnja 2022., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženika D. M. i njegove braniteljice A. M. S. odvjetnice iz S. u zamjeni za branitelja D. R. odvjetnika iz S.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženog D. M. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Splitu, optuženi D. M. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – razbojništva, iz članka 230. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., činjenično i pravno opisanog u izreci presude, za koje je osuđen temeljem članka 230. stavak 2. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 3 (tri) mjeseca u koju je temeljem članka 54. KZ/11. uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 6. kolovoza 2021. pa nadalje.

2. Na temelju članka 69. stavak 1., 2. i 3. KZ/11. okrivljeniku je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje 3 (tri) godine.

3. Na temelju članka 79. stavak 2. KZ/11. oduzet je metalni džepni nož ukupne duljine 16 cm, a duljine oštrice 7 cm, privremeno oduzet od optuženika potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PU SD, I. PP Split serijski broj …. od 6. kolovoza 2021.

4. Na temelju članka 158. stavak 1. i 2. ZKP/08. dužan je optuženi D. M. s osnova postavljenog imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj M. D. Š., vlasnici trgovačkog obrta …, isplatiti novčani iznos od 2.310,00 kuna (dvijetisućetristodeset kuna).

5. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.,

– odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), optuženi D. M. dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka i to za pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju psihijatra dr. D. B. sačinjenog dana 9. rujna 2021. u iznosu od 2.000,00 kuna (dvijetisuće kuna), te paušalnu svotu u iznosu od 1.000,00 kuna (tisuću kuna).

6. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi D. M. po branitelju D. R., odvjetniku u S., zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se žalba uvaži te pobijana presuda preinači u dijelu odluke o kazni i "…izrekne blaža sankcija…".

7. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

8. O sjednici drugostupanjskog vijeća na njihovo traženje obaviješteni su optuženik i njegov branitelj, odvjetnik D. R. te državni odvjetnik. Prisutnost optuženog D. M. na sjednici vijeća osigurana je u smislu članka 475. stavak 8. ZKP/08. uz pomoć zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj), dok je braniteljica optuženika, odvjetnica A. M. S. u zamjeni za branitelja D. R. osobno prisustvovala sjednici. Državni odvjetnik, iako uredno pozvan, nije pristupio na sjednicu vijeća, pa je ista održana u njegovoj odsutnosti na temelju članka 474. stavak. 4. ZKP/08. Na sjednici drugostupanjskog vijeća optuženik i njegova braniteljica izjavili su da ostaju kod podnesene žalbe te su ukratko iznijeli njezin sadržaj, ostavši kod svog prijedloga iz žalbe.

9. Žalba nije osnovana.

10. Žaleći se zbog odluke o kazni optuženik navodi da je priznao počinjenje kaznenog djela čime je, po njegovoj vlastitoj ocjeni, bitno doprinio brzom i učinkovitom završetku kaznenog postupka, a što nije u dovoljnoj mjeri vrednovano s obzirom na visinu izrečene zatvorske kazne. Također smatra da nisu adekvatno vrednovane ni osobne okolnosti kao ni druge olakotne okolnosti pa da je zbog toga kazna zatvora prestrogo odmjerena i smatra da bi kaznom zatvora u kraćem trajanju bila postignuta svrha kažnjavanja.

11. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio i vrednovao sve one okolnosti koje su, u smislu članka 47. stavak 1. KZ/11. od utjecaja da kazna po vrsti ili mjeri bude lakša ili teža za počinitelja.

11.1. Naime, pravilno je prvostupanjski sud kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu njegovog potpunog, iskrenog i nedvosmislenog priznanja počinjenog kaznenog djela, budući da je na taj način u bitnome dao doprinos brzom, efikasnom i ekonomičnom okončanju ovog kaznenog postupka te je time istovremeno utjecao na izbjegavanje dodatne viktimizacije žrtve ovog kaznenog djela, a što se optuženiku u svakom slučaju treba honorirati, s obzirom da je isti mogao izabrati i drugačiji način svoje obrane. Nadalje, okolnost da je izrazio iskreno kajanje i žaljenje zbog počinjenog kaznenog djela i odnos prema žrtvi kojoj se ispričao također pokazuju da je optuženik svjestan nedopustivosti i neprimjerenosti ovakvog ponašanja te da u cijelosti prihvaća društvenu osudu zbog takvog neprihvatljivog postupanja, a što, u suštini, predstavlja potvrdu njegove potpune samokritičnosti spram njegovog protupravnog ponašanja i posljedica koje su uslijed toga nastupile kako prema žrtvama, tako i prema društvu u cjelini. Isto tako, prvostupanjski sud pravilno valorizira bitno smanjenu ubrojivost kao posljedicu ovisnosti o opijatima "tempore criminis" kao i obiteljske prilike i zdravstveno stanje. Uz navedeno osnovano je sud prvog stupnja kao olakotnu okolnost cijenio činjenicu njegove neosuđivanosti do počinjenja inkriminiranog mu kaznenog djela, neovisno o vođenju drugog kaznenog postupka za istovrsno kazneno djelo.

11.2. Međutim, sve prethodno navedene olakotne okolnosti nemaju onu kvalitetu da bi predstavljale naročito olakotne okolnosti zbog kojih bi trebalo primijeniti sudsko ublažavanje kazne, kako to neosnovano predlaže žalitelj. Nesporno je da se protiv optuženika tijekom vođenja ovog postupka vodio još jedan kazneni postupak zbog počinjenja istovrsnih kaznenih djela razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11. pred Općinskim sudom u Splitu, počinjenih prije inkriminiranog mu kaznenog djela razbojništva iz članka 230. stavak 2. KZ/11. Optuženik je u tom, paralelno vođenom postupku, pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu od 1. travnja 2021. broj K-293/2021. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici od 11. veljače 2022. broj I-Kž-265/2021. proglašen krivim za sedam kaznenih djela razbojništva iz članka 230. stavak 1. KZ/11. i dva kaznena djela razbojništva u pokušaju iz članka 230. stavak 1. u vezi članka 34. KZ/11. Prema tome, u međuvremenu je optuženiku pravomoćnom sudskom presudom utvrđena krivnja za devet istovrsnih (imovinskih) kaznenih djela, a ta okolnost upućuje na zaključak o ranijoj izrazitoj neusklađenosti ponašanja optuženika sa opće društveno prihvaćenim normama ponašanja kao i evidentnoj sklonosti asocijalnom ponašanju pa svakako treba imati u vidu kao okolnost povezanu sa prijašnjem počiniteljevim životom koja je predviđena u članku 47. KZ/11. kao okolnost o kojoj ovisi izbor vrste i mjere kazne.

12. S druge strane, "…društvena osuda..., …zainteresiranost žrtve za kazneni progon …", "…učestali porast ovakvih (imovinskih) kaznenih djela… i okolnost da je prouzročena trauma jednoj mladoj osobi, žrtvi…" nemaju značaj otegotnih okolnosti koje im pridaje prvostupanjski sud, jer se radi o okolnostima koje nisu odlučne za izbor vrste i mjere kazne u procesu individualizacije kazne.

13. Kada se prethodno navedene olakotne okolnosti dovedu u vezu sa ličnosti optuženika (poremećaj ličnosti s nestabilnim i antisocijalnim značajkama), načinom i okolnostima pod kojima je počinio kazneno djelo kvalificiranog razbojništva, kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 3 (tri) mjeseca, primjerena je svim naprijed navedenim i utvrđenim okolnostima. Izrečena kazna će u cijelosti ispuniti zakonsku svrhu kažnjavanja propisanu člankom 41. KZ/11. te dostatno izraziti onu društvenu osudu koju ističe i prvostupanjski sud zbog učestalog porasta imovinskih kaznenih djela i jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo nakon provedene resocijalizacije.

13.1. Imajući u vidu da je kod optuženika psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je počinjenje kaznenog djela povezano sa njegovom ovisnošću o opijatima i psihostimulansima, a iz nalaza i mišljenja Klinike za psihijatriju, KBC Split, jasno proizlazi postojanje opasnosti od ponavljanja istovrsnih kaznenih djela, zbog koje je potrebno provesti obvezno liječenje od ovisnosti o psihoaktivnim drogama, to je prvostupanjski sud primjenom članka 69. KZ/11. pravilno optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti – drogi.

14. Nadalje, optuženik navodi da prijetnja prilikom počinjenja razbojništva nije bila ozbiljna, te da nije bilo namjere da se ikoga dovede u strah za vlastiti život i zdravlje, da nije korištena sila, a ni prijetnja, jer da je rekao prodavačici da joj neće ništa učiniti, "…pa samim time po definiciji otpada prijetnja…" čime osporava bitna obilježja kaznenog djela kvalificiranog razbojništva iz članka 230. stavak 2. KZ/11., i posredno ističe povredu kaznenog zakona iz članka 469. stavak 1. ZKP/08., a u suštini ti navodi predstavljaju argumentaciju žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

14.1. Međutim, prema odredbi članka 464. stavak 7. ZKP/08. optuženik koji se izjasni da se smatra krivim ne može podnijeti žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa te navode ovaj drugostupanjski sud nije razmatrao.

15. Slijedom iznesenog te budući da nisu utvrđene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, niti da je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon na što drugostupanjski sud sukladno članku 476. stavku 1. točki 1. i 2. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 482. ZKP/08. trebalo odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, 6. travnja 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Turudić univ.spec.crim., v.r.