REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12384/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S.F., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću od 18. listopada 2021., broj: 72. Pp J-674/2020, u sjednici vijeća održanoj 6. travnja 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okr. S.F. kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. S.F. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 300,00 (tristo) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću od 18. listopada 2021., broj: 72. Pp J-674/2020, proglašen je krivim okr. S.F. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 4.500,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 90 dana, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Istom presudom, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika K.Š., iz čijeg sadržaja proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji. Predlaže da se pobijana presuda preinači, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te da ga se oslobodi od optužbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se on pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik ističe da nije vrijeđao svoju kćer, niti je nad njom primijenio fizičku silu, nego ju je primio rukom za majicu i izgurao van. Ističe da je iznio detaljnu, vjerodostojnu, životnu i logičnu obranu, kojoj je prvostupanjski sud trebao povjerovati, da je svjedokinja LJ.F. iskreno i istinito iskazivala, da se njihovi iskazi u cijelosti podudaraju te da ga je žrtva nasilja E.F. lažno optužila.
5.1. Međutim, suprotno takvim žalbenim navodima, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.
5.2. Nije u pravu okrivljenik kada tvrdi da je iskaz svjedokinje LJ.F. sukladan njegovoj obrani, koja okolnost ukazuje na vjerodostojnost njihovih iskaza. Naime, okrivljenik je priznao da je prema kćeri primijenio fizičku silu, ali drugačiju od one koja mu se stavlja na teret (tvrdio da je svoju kćer uhvatio rukom za majicu u predjelu prsa i gurajući je prema vratima rekao joj da izađe) te nije tvrdio da nije ništa kćeri rekao, nego da je zbog cijele situacije bio izuzetno uznemiren zbog čega ne zna što je kćeri rekao. Za razliku od takve obrane, svjedokinja LJ.F. je tvrdila da između okrivljenika i kćeri nije bilo nikakvog fizičkog kontakta, a ni verbalnih konflikata. Takav iskaz ove svjedokinje nije sukladan obrani okrivljenika, kako se to neosnovano tvrdi u žalbi.
5.3. Nadalje, osnovano je prvostupanjski sud povjerovao iskazu žrtve nasilja E.F., koja je dosljedno iskazivala, jednako i u PP Zaprešić i pred prvostupanjskim sudom, i čiji je iskaz potvrdio i svjedok V.B. u onom dijelu koji je čuo preko mobilnog telefona. Iskaz svjedoka V.B. prvostupanjski sud je također osnovano prihvatio vjerodostojnim, jer upravo činjenica da je tvrdio da je preko mobilnog telefona čuo samo jedan dio uvredljivih i omalovažavajućih izraza koje je okrivljenik uputio žrtvi nasilja, a ne sve, ukazuje da se ne radi o iskazu koji bi bio namjerno usklađen s iskazom žrtve nasilja. Okrivljenik u žalbi navodi da ga je kći lažno optužila za nasilje, pri čemu ne navodi ni jedan razlog zbog čega bi ista bila zainteresirana za takvo što, a u provedenom dokaznom postupku nema elemenata za zaključak o postojanju takvog motiva. Iskaz žrtve nasilja je, i po ocjeni ovog suda, vrlo uvjerljiv i istinit, ne samo zbog toga što je u jednom dijelu potvrđen iskazom svjedoka V.B., nego i zašto što je iznosila vrlo životne činjenice, kao na primjer svoju izbezumljenost jer majka koja je to sve vidjela nije stala u njenu obranu. Stoga je bezuspješan pokušaj okrivljenika da obezvrijedi vjerodostojnost iskaza žrtve nasilja.
5.4. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica pa žalba okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
6. U žalbi zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, okrivljenik navodi da je umirovljenik s niskim primanjima, zbog čega će mu izrečena novčana kazna ugroziti egzistenciju, te ističe da je prvostupanjski sud propustio kao olakotno cijeniti njegovu neosuđivanost, skrb o obitelji i niska primanja.
6.1. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda o okolnostima koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, u dostatnoj mjeri vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Naime, za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim zakonom je propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 7.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana pa je okrivljeniku prije svega izrečena blaža vrsta kazne, a osim toga izrečena je u visini koja je daleko ispod zakonom propisanog posebnog minimuma. Imajući na umu prethodno navedeno te cijeneći okolnosti počinjenja prekršaja, pri čemu se naročito misli na činjenicu da je okrivljenik proglašen krivim da je počinio i psihičko i tjelesno nasilje, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, u konkretnom slučaju nema osnove za daljnje ublažavanje izrečene novčane kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem. Neosnovano okrivljenik ističe u žalbi da je prvostupanjski sud propustio cijeniti njegovu dosadašnju neosuđivanost i činjenicu da je umirovljenik, jer iz obrazloženja pobijane presude jasno proizlazi da su navedene okolnosti cijenjene kao olakotne.
7. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe.
8. S obzirom da iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja, ovaj sud ga je obvezao na plaćanje troškova žalbenog postupka u iznosu 300,00 kuna. Navedena odluka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
9. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 6. travnja 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu nasilja i tužitelja.
