Posl. broj: 1. Psp-18/2021-29.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zlataru po sucu Damiru Čižmeku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica J. T., iz B., OIB: … i P. B., iz B., OIB: …, obiju zastupanih po punomoćniku M. S., odvjetniku iz Z., protiv tuženika P. D., iz B., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. B., odvjetniku iz Z., radi smetanja posjeda, nakon javne glavne rasprave zaključene 2. ožujka 2022. godine u prisutnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, 6. travnja 2022. godine

r i j e š i o  j e

I. O d b i j a s e, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da da je 05. lipnja 2021. tuženik P. D., iz B., OIB: … smetao tužiteljice J. T., iz B., OIB: … i P. B., iz B., OIB: … u posljednjim mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti pute i to suposjedu prava staze i prava kolnika preko dijelova nekretnina oznaka čkbr. 102/5, čkbr. 102/3, čkbr. 238/1, čkbr. 238/7 i čkbr. 238/4 sve k.o. B. označenih na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja (skici očevida) iz prosinca 2021. izrađenom po geodetskom vještaku M. K. šrafirnim crvenim točkama i omeđeno crvenim linijama i točkama A-B-C-D-A, a za korist dijela nekretnina čkbr. 238/4 k.o. B. označenog na skici očevida sa šrafiranim plavim crtama kojeg koriste i obrađuju tužiteljice, na način da im je riječima vikajući, prijeteći i psovajući ih zabranio im pješice prolaz i provoz motornim vozilima do istoga.

2. Nalaže se tuženiku P. D. iz B., OIB: … da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da omogući tužiteljicama pravo stvarne služnosti puta i to staze i pravo kolnika preko dijelova nekretnina oznaka čkbr. 102/5, čkbr. 102/3, čkbr. 238/1, čkbr. 238/7 i čkbr. 238/4 sve k.o. B. označenih na Geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja (skici očevida) iz prosinca 2021. izrađenom po geodetskom vještaku Mariu Kranjecu šrafirnim crvenim točkama i omeđeno crvenim linijama i točkama A- B-C-D-A kao poslužnim nekretninama, a za korist dijela nekretnina čkbr. 238/4 k.o. B. označenog na skici očevida sa šrafiranim plavim crtama kao povlasne nekretnine, sve pod prijetnjom ovrhe.

3. Zabranjuje se tuženiku takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljica u suposjedu prava stvarne služnosti puta i to prava staze i kolnika pod prijetnjom ovrhe odnosno novčane kazne.".

II. N a l a ž e s e tužiteljicama T. J. i B. P. da tuženiku D. P. naknade troškove postupka u iznosu od 2.000,00 kn (dvijetisuće kuna) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj su 22. lipnja 2021. podnijele protiv tuženika tužbu radi smetanja posjeda, u kojoj navode da su suposjednice i izvanknižne vlasnice čkbr. 238/4 k.o. B., koju nesmetano uživaju i koriste za uzgoj poljoprivrednih kultura. Radi obavljanja poljoprivrednih poslova na predmetu nekretninu dolaze nesmetano pješice i poljoprivrednim strojevima sa čkbr. 102/3 k.o. B. (u njihovom suposjedu), a preko čkbr. 102/5 k.o B. koja je upisana u posjedovni list br. 1854 k.o. B. na ime tužiteljice T. J. već više od 20 godina. Navedena čkbr. 102/5 upisana je u zk.ul. 2053 k.o. B. kao cesta u Sovjaku od 334 m2, a kao suvlasnici su upisani: P. J. I. u 6/24 dijela, P. J. u 6/24 dijela te P. D., Ž. M., K. Z., P. S., L. K. i P. D., svaki u 1/24 dijela. Tužiteljice tvrda da ih je 5. lipnja 2021. tuženik D. P. protivno njihovoj volji smetao u posjedu prava stvarne služnosti i to prava staze i kolnika na način da im je riječima, vikajući i psovajući ih zabranio im pješice prolaz i provoz motornom vozilima o nekretnini čbr. 102/5 k.o. B. upisanoj u posjedovni list br. 1854 kao Jaruga nepolodno od 334 m2 te zk.ul 2053 k.o. B. kao cesta u Sovjaku od 334 m2 te su postavila tužbeni zahtjev kao u tužbi.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe kako je i on sam vanknjižni vlasnik i posjednik dijela čkbr. 238/4 k.o. B. u površini od 207 m2, a koji dio je 2020. kupio od P. P. i B. P. koji su u posjedovnom listu 406 k.o. B. upisani kao suposjednici iste. U vezi te kupnje i usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja dao je izraditi geodetski elaborat kojim je navedeni dio odvojio u novu česticu broj 238/7 k.o. B., a u vezi čega kao predlagatelj vodi i zemljišnoknjižni ispravni postupak pod posl. brojem Z-…/2021 s kojim su postupkom tužiteljice upoznate te kao protustranke pozvane i na očevid 30. lipnja 2021. kada nisu prigovarale prijedlogu. Mada tužiteljice ne obrazlažu na koji način su stekle navedena prava služnosti, tvrdi da ih nije smetao u posjedu na način kako je to opisano u tužbi. Navodi i da uopće ne spori tužiteljicama pravo korištenja čkbr. 102/5 k.o. B. te a problema dolazi vjerojatno što tužiteljicama ne dozvoljava korištenje čkbr. 238/1 k.o. B., kao ni korištenje novoformirane čkbr. 238/7 k.o. B. koja je nastala iz dijela čkbr. 238/4 k.o. B., kojim he on jedini vlasnik i koje ni na koji način nisu oterećene u korist nekretnina tužiteljica pa smatra kako može njima samostalno raspolagati. Sukladno tome, predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.

3. Tužiteljice su tužbeni zahtjev prvo precizirale podneskom od 4. studenoga 2021., a zatim, nakon provedenog očevida, podneskom od 12. siječnja 2022., u pogledu 1. i 2. točke.

4. Tuženik se podneskom od 22. veljače 2022. protivi i ovako preciziranom tužbenom zahtjevu te smatra da se radi o preinaci tužbu.

5. Imajući u vidu da se radi o istim nekretninama i istom događaju, sud ocjenjuje da se, sukladno odredbi čl. 193. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, proč. tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), ne radi o preinaci tužbe već o dopuni pojedinih navoda tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

6. U postupku su pročitani: izvadci iz zemljišne knjige za zk. ul. 31, 2053 i 1746 k.o. B., posjedovni listovi 1854, 416 i 406 k.o. B., povijest promjena na katastarskim česticama od 26. svibnja 2021., potvrda Policijske postaje Z. B. broj: 511-17-10/2/681/2…. VB od 11. lipnja 2021., prijedlog za provođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, geodetski elaborat od 9. listopada 2020., rješenje ovog suda posl. broj: Z-…/2021-2. od 31. svibnja 2021., zapisnik ovog suda posl. broj: Z-…/2021, Rz-…/2021. od 30. lipnja 2021., podnesak protustranke u predmetu Z-…/2021 od 8. srpnja 2021., dopis Ureda predsjednika suda broj: Su- 319/2021-2. od 12. srpnja 2021., podnesak protustranke od 26. srpnja 2021. na predmet Su-319/202.; proveden je očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje geodeta iz društva G. d.o.o. koje je napravilo i skicu očevida s nalazom i mišljenjem te su saslušane stranke.

7. Odbijen je prijedloga tužiteljica za saslušanjem svjedoka J. P., F. P. i Z. R. jer to nije potrebno za utvrđivanje odlučnih činjenica, a tuženik je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka Lj. P., K. L. i P. P..

8. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

9. Tužbeni zahtjevi nije osnovan.

10. Prema odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 i 152/14, dalje: ZV) osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a prema stavku 5. tog članka, s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavane sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

11. Prema odredbi čl. 20. st. 1. samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a prema stavku 2. navedenog članka, tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

12. Prema odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakva je bilo u času smetanja, te zabraniti takvo i tome slično smetanje, a prema stavku 2. navedeno članka, sud pruža ovu zaštitu u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temeljem posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

13. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbu zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

14. Da bi tužitelj uspio sa zahtjeva za zaštitu posjeda mora dokazati da je on bio u posljednjem mirnom posjedu predmeta posjedovanja (u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti pute) te da ga je tuženik u tom mirnom posjedu samovlasno smetao.

15. Sukladno navedenom, u ovoj parnici nisu odlučni podaci iz zemljišnih knjiga ni tvrdnje stranaka o vlasništvu istih pa ni podaci iz posjedovnih listova jer je bitno faktično stanje koje može ali ni ne mora odgovarati stanju u katastru.

16. Što se posljednjeg stanja posjeda tiče, tuženik se još na očevidu očitovao da ne osporava da su se tužiteljice služile putem po pravcu koji su pokazale na opisani način, dakle, od dvorišta na sjeveroistočnoj strani do ograđenog vrta na jugozapadnoj strani označenog na skici očevida plavom bojom, a površinom i pravcem označenim na skici očevida crvenom bojom i slovima A-B-C-D, koja prelazi i preko nekretnina koje u posjedu drži tuženik, pa tako i puta opločenog betonskim kockama, kako je to na skici očevida prikazano. Tuženik na očevidu u pogledu toga navoda da smatra kako one to nemaju pravo činiti jer je u međuvremenu kupio dio nekretnina na kojem se taj pravac nalazi. Iz iskaza stranaka proizlazi da su se one tim putem dugi niz godina koristile za pristup do svog vrta, prema uobičajenim gospodarskim potrebama. Sukladno tome, sud utvrđuje da tužiteljice jesu bile u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti puta po opisanom pravcu budući da su faktično izvršavale sadržaj prava služnosti puta po predmetnom pravcu.

17. Što se čina smetanja tiče, iz iskaza stranaka te potvrde Policijske postaje Z. B. od 11. lipnja 2…. proizlazi da u biti nije sporno da je 5. lipnja 2021. došlo do svađe među stranaka te da je tuženik vikao i psovao tužiteljice (u vezi čega je protiv njega podnesen i otužni prijedloga radi prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima proti javnog reda i mira) te im zabranjivao korištenje opisanog puta. U pogledu tzv. verbalnog smetanja posjeda, sudska praksa je ustaljeno definirala pravni standard na način da se o smetanju posjeda verbalnim činom radi kada postupci i riječi jedne osobe imaju značaj ozbiljne prijetnje koja kod druge osobe izaziva strah za vlastiti integritet i promjenu u faktičnom stanju u pogledu dotadašnjeg stanja posjede, odnosno takvog je značaja da tu osobu objektivno odvrati od izvršavanja posjede, a ukoliko tih posljedica nema, nema niti smetanja posjeda (npr. Županijski sud u Varaždinu Gž 931/03.2. od 26. kolovoza 2003., Gž-950/06-2. od 25. svibnja 2006., Gž-1348/2021-2. od 26. listopada 2021., itd.).

18. U konkretnom slučaju, same tužiteljice iskazuju da su se i nakon predmetnog događaja služile opisanim putem iako im je tuženik opet govorio da nemaju pravo tuda ići te da su prije dva tjedna dale izorati vrt traktorom koji je također prošao tim pravcem, a tužiteljica B. P. navodi i da na vrt ide gotovo svaki da, u svakom slučaju kad je lijepo vrijeme, a što u svom iskazu potvrđuje i tuženik, iako se on i dalje nikako ne slaže da se ona koriste spornim putem.

19. Sukladno navedenom, iako je tuženik postupao samovlasno (budući da mu niti eventualna činjenica da je u međuvremenu kupio nekretninu preko koje put prolazi ne daje pravo da tužiteljicama sprječava korištenje puta na način kao što su to činile do tada) i očito nepristojno (vikao, "psovao im mater i pljunuo u lice, a B. mi je vrnula, odnosno pljunula je i ona na mene") time još uvijek nije tužiteljice smetao u posjedu prava stvarne služnosti puta budući da do promjene u faktičnom korištenju prava služnosti tog puta ipak nije došlo, pa je valjalo tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

20. Budući da su tužiteljice tako u cijelosti izgubile parnicu, valjalo im je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a naložiti da tuženiku nadoknadi parnični trošak. Tuženiku su kao potrebni u cijelosti priznati zatraženi troškovi zastupanja po punomoćniku, u visini jednokratne nagrade po tbr. 7/2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u iznosu od 200 bodova što po tbr. 50. iznosi 2.000,00 kuna.

U Zlataru 6. travnja 2022. godine

S u d a c:

Damir Čižmek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljica M. S., odvjetniku iz Z.

2. punomoćniku tuženika I. B., odvjetniku iz Z.