REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-1592/2019

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S. S. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. R. K., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 4. travnja 2019., broj 41. Pp J-450/2019-39, u sjednici vijeća održanoj 6. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. R. K., a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti u odnosu na okr. S. S. i okr. Z. I., ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru od 4. travnja 2019., broj 41. Pp J-450/2019-39, okr. S. S., okr. Z. I. i okr. R. K. su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je, svakome, izrečena novčana kazna u iznosu 190,50 kuna (protuvrijednost 50 DEM odnosno 25,50 EUR), koje su dužni platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da su okrivljenici obvezni naknaditi iste u iznosu 200,00 kuna, svaki okrivljenik.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. R. K., putem branitelja odvjetnika H. Č., zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba je osnovana.

4. U pravu je okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka. Naime, u ovom postupku, prema podacima u spisu, prvostupanjski sud je održao tri glavne rasprave i to: 14. veljače 2019., na kojoj je ispitao sva tri okrivljenika, zatim 7. ožujka 2019., na kojoj je ispitao svjedoke N. Š., D. D. i G. G. te 3. travnja 2019. na kojoj je ispitao svjedokinju E. I. te izvršio uvid u obavijest iz čl. 109.a st. 1. Prekršajnog zakona, Potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, rezultat pretraživanja i ažuriranja fizičke osobe za okr. R. K., punomoć za zastupanje, zapisnike s glavnih rasprava od 14. veljače 2019. i 7. ožujka 2019. te zamjeničku punomoć za zastupanje. Osim navedenih dokaza, prvostupanjski sud nije provodio druge dokaze.

4.1. Međutim, prema obrazloženju pobijane presude, kako to osnovano ističe okr. R. K. u žalbi, prvostupanjski sud je svoju odluku temeljio, između ostalog, i na snimci s video nadzora ugostiteljskog objekta (strana 8, odlomak 4), koji dokaz nije izveden u dokaznom postupku. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona. Naime, odredbom čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona propisano je: „Sud temelji presudu samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno cijeneći svaki dokaz pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te će na temelju takve ocjene izvesti zaključak je li neka činjenica dokazana.“. Citiranom zakonskom odredbom jasno je i nedvojbeno propisano da se presuda može donijeti samo nakon provedenog dokaznog postupka i temeljiti samo na izvedenim dokazima.

4.2. U ovom prekršajnom predmetu, kao što je to već navedeno, prvostupanjski sud, u dokaznom postupku nije izveo dokaz pregledavanja snimke video nadzora, a odluku je temeljio i na tom dokazu. Osnovano okrivljenik u žalbi upućuje na odredbe čl. 169. st. 7. Prekršajnog zakona i čl. 175. Prekršajnog zakona, koje se odnose na obvezno postupanje prvostupanjskog suda u vezi izvođenja dokaza pregledavanja tehničkih snimki. Postupivši na opisani način, prvostupanjski sud nije primijenio čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona, što je svakako utjecalo na presudu i time je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi čl. 179. st. 5. Prekršajnog zakona, zbog čega je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

4.3. Budući da je povodom žalbe okr. R. K. utvrđeno da razlozi zbog kojih je pobijanu presudu trebalo ukinuti u odnosu na žalitelja postoje i u odnosu na okr. S. S. i okr. Z. I., koji nisu podnijeli žalbu, to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), sukladno izričitoj zakonskoj odredbi čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti postupljeno kao da njihove žalbe postoje.

5. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

5.1. Pritom će prvostupanjski sud voditi računa da obrana okr. Z. I. nije mogla biti korištena u dokaznom postupku pa tako ne može biti korištena ni u ponovnom suđenju, jer se radi o nezakonitom dokazu u smislu čl. 90. st. 2. t. 2. u vezi čl. 172. st. 2. i 4. Prekršajnog zakona. Naime, unatoč tome što se ovaj okrivljenik tereti za prekršaj za koji je alternativno propisana kazna zatvora, prvostupanjski sud ga nije upozorio o pravu na branitelja pa je njegova obrana, sukladno čl. 172. st. 4. Prekršajnog zakona, nezakonit dokaz. Ovaj drugostupanjski sud nije imao zakonske ovlasti u svojoj odluci konstatirati i ovu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, jer se okr. Z. I. nije žalio, tako da je na prvostupanjski sud na ovaj način upozoren na pravilno postupanje u ponovljenom postupku.

5.2. Nadalje, u ponovljenom postupku nužno je da prvostupanjski sud razjasni jesu li okr. Z. I. i okr. R. K. postupali u nužnoj obrani, što se također ističe u žalbi okr. R. K. i koji žalbeni navodi se odnose i na okr. Z. I. Osim toga, u ponovljenom postupku je nužno da prvostupanjski sud kritički promotriti ima li postupanje okr. S. S., koje mu je činjeničnim opisom optužbe stavljeno na teret, sve elemente bića inkriminiranog prekršaja, vodeći računa da, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika.

6. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 6. travnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.