REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz 27/2020-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u upravnoj stvari tužitelja ČČ iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Božić, odvjetnica u Zagrebu, Hrgovići 65, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Frankopanska 1, radi poreza na promet nekretnina, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske poslovni broj GZ-DO-92/2020-6 od 14. prosinca 2020. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnog rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 1138/19-2 od 20. veljače 2020., u sjednici održanoj 5. travnja 2022.,
r i j e š i o j e :
Usvaja se zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, ukida se rješenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1138/19-2 od 20. veljače 2020. te se predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 1138/2019-2 od 20. veljače 2020. odbačena je žalba tužitelja ČČ kao nepravodobna.
2. Protiv navedenog rješenja Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (dalje u tekstu: DORH) podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude zbog bitne povrede pravila postupka i pogrešne primjene odredaba Zakona o upravnom sporu predlaže da Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnog rješenja, ukinuti rješenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1138/2019-2 od 20. veljače 2020. te predmet vrati tom sudu na odlučivanje o žalbi tužitelja.
3. Na zahtjev nije odgovoreno.
4. Zahtjev je osnovan.
5. Postupajući na temelju odredbe čl. 49. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 53/91, 9/92 i 27/92 – dalje: ZUS) i odredbe čl. 90. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10 – dalje: ZUS/10) Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijano rješenje samo u granicama zahtjeva DORH-a.
6. S obzirom na sadržaj zahtjeva sporno je je li Visoki upravni sud Republike Hrvatske mogao u konkretnoj upravnoj stvari odlučivati o pravodobnosti žalbe kao procesnoj pretpostavci ili je morao meritorno odlučiti o žalbi istaknutoj protiv pobijane presude prvostupanjskog suda.
7. Upravni sud u Splitu je u presudom poslovni broj UsIpor-34/16-7 od 16. lipnja 2017. odbio tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: UP/II-410-20/15-01/1306, Urbroj: 513-04/16-04 od 21. travnja 2016. i Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija, Ispostave Makarska, Klasa: UP/I-410-20/10- 01/242, Urbroj: 513-07-29-05-15-12 od 20. ožujka 2015. kao neosnovan, kojim rješenjem je tužitelju utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina koje je stekao od svog oca na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, i razrezan je porez na promet nekretnina po stopi od 5% i u iznosu od 130.910,50 kuna.
8. Rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 1138719-2 od 20. veljače 2020. odbačena je žalba tužitelja ČČ kao nepravodobna.
9. U prvostupanjskom upravnom postupku utvrđeno je:
- da je presudom Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsIpor-34/16-7 od 16. lipnja 2017. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: UP/II-410-20/15-01/1306, Urbroj: 513-04/16-04 od 21. travnja 2016. i rješenja Porezne uprave, Područnog ureda Dalmacija, Ispostave Makarska, Klasa:
UP/I-410-20/10-01/242, Urbroj: 513-07-29-05-15-12 od 20. ožujka 2015.,
- da je navedenim rješenjem poreznog tijela od 21. travnja 2016. odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Porezne uprave od 20. ožujka 2015. kojim je tužitelju utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina stečenih na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u iznosu od 2.612.210,00 kuna i razrezan je porez na promet nekretnina u iznosu od 130.910,50 kuna,
- da je protiv presude Upravnog suda u Splitu od 16. lipnja 2017. tužitelj po svojoj punomoćnici podnio žalbu izvan zakonskog roka od 15 dana te istovremeno zatražio povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za žalbu uz prijedlog da mu sud dopusti naknadno podnošenje žalbe navodeći razloge zbog kojih nije na vrijeme uložio taj pravni lijek i nudeći za njih dokaze,
- da je sud prvog stupnja postupajući u okviru svoje nadležnosti određene čl. 52. ZUS-a proveo odgovarajući postupak radi ispitivanje jesu li navedeni razlozi za povrat u prijašnje stanje opravdani, te cijeneći provedene dokaze našao je da su razlozi za povrat u prijašnje stanje opravdani i dopustio je povrat u prijašnje stanje rješenjem UsI-34/2016-15 od 5. studenoga 2018. te je spor vraćen u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja. Ujedno je primjerak uredne žalbe dostavio tuženiku na odgovor,
- da je sud žalbu kao urednu dostavio sudu drugog stupnja na odlučivanje.
10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbacuje žalbu kao nepravovremenu ocijenivši da je žalba tužitelja podnesena nakon proteka roka iz čl. 70. st. 1. Zakona o upravnom sporu ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 – dalje: ZUS).
11. Osporavajući pravilnost navedenog pravnog shvaćanja, uz zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude DORH ističe bitnu povredu odredaba Zakona o upravnom sporu odnosno ističe da Visoki upravni sud Republike Hrvatske nije pravilno primijenio odredbe ZUS-a.
12. Prema odredbi čl. 52. st. 1. ZUS propisano je da ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje radnje u sporu i zbog toga izgubi pravo poduzeti tu radnju, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti naknadno obavljanje radnje samo ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.
12.1. Odredbom čl. 52. st. 2. ZUS propisano je da se prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi sudu kod kojeg je trebalo obaviti propuštenu radnju u roku od 15 dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje, od dana kada je za to saznala.
13. Prema čl. 52. st. 3. ZUS propisano je, da ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog propuštanja roka za poduzimanje radnje, predlagatelj je dužan istodobno s podnošenjem prijedloga obaviti i propuštenu radnju.
13.1. U st. 4. čl. 52. ZUS-a propisano je da o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje sud odlučuje rješenjem, a ako prijedlog usvoji, spor se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja te se poništavaju sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.
14. Iz utvrđenja nižestupanjskog suda i stanja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja postupajući u okviru svoje nadležnosti određene odredbom čl. 52. ZUS-a proveo odgovarajući postupak radi ispitivanja opravdanosti razloga za propuštanje roka za žalbu, te cijeneći provedene dokaze našao da su razlozi za povrat u prijašnje stanje opravdani i dopustio povrat u prijašnje stanje rješenjem od 5. studenoga 2019. (list 66-68 spisa).
15. Prema tome, u situaciji kada je prvostupanjski sud pravomoćnim rješenjem dopustio tužitelju povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje žalbe i time održao rok za žalbu te istu dostavio sudu drugog stupnja na odlučivanje sud drugog stupnja u takvoj situaciji nije ovlašten ocjenjivati pravodobnost žalbe.
16. Odredbom čl. 72. ZUS-a propisano je da će Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbaciti nepravovremenu žalbu ako je to propustio učiniti upravni sud. U konkretnom slučaju ne može se smatrati da je prvostupanjski sud propustio odlučiti o pravovremenosti žalbe, naprotiv proveo je određeni dokazni postupak povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje i o tome odlučio rješenjem.
17. U takvoj pravnoj situaciji kada je prvostupanjski sud donio rješenje o povratu u prijašnje stanje protiv kojeg nije bilo prigovora niti žalbe drugostupanjski sud nije ponovno mogao odlučivati o procesnim pretpostavkama za podnošenje žalbe već je trebao meritorno odlučiti o samoj žalbi.
18. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 78. st. 4. ZUS-a ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje o žalbi tužitelja.
Zagreb, 5. travnja 2022
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
