Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev 702/2021-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. S. iz Č., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik R. D., odvjetnik u Č., protiv tuženika Financijska agencija, Z., OIB: ..., koga zastupa punomoćnica S. P., diplomirana pravnica, radi isplate, i u pravnoj stvari protutužbe, radi sudskog raskida ugovora o radu, odlučujući o revizijama tužitelja i tuženika protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž R-4/2020-2 od 15. prosinca 2020. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Pr-23/2019-12 od 29. siječnja 2020., u sjednici održanoj 5. travnja 2022.,

    p r e s u d i o  j e:

    I. Djelomično se prihvaća revizija tuženika i preinačuje se presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž R-4/2020-2 od 15. prosinca 2020. u dijelu pod točkom II. izreke kojom je određen 19. travnja 2012. kao dan prestanka radnog odnosa tužitelja, u dijelu pod točkom I. izreke kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Pr-23/2019-12 od 29. siječnja 2020. u dijelu pod točkama 1. i 2. izreke kojima je prihvaćen zahtjev za isplatu naknade bruto plaće u iznosu od 802.696,22 kn i ostalih materijalnih primanja u iznosu od 41.500,00 kn te u odluci o troškovima postupka i sudi:

    1. Određuje se sudski raskid ugovora o radu s danom 30. lipnja 2004.

    2. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu bruto plaće u iznosu od 802.696,22 kn zajedno sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 8.565,72 kn od 15. kolovoza 2004., na iznos od 8.565,72 kn od 15. rujna 2004., na iznos od 8.565,72 kn od 15. listopada 2004., na iznos od 8.593,34 kuna od 15. studenoga 2004., na iznos od 8.593,34 kn od 15. prosinca 2004., na iznos od 8.593,34 kn od 15. siječnja 2005., na iznos od 8.667,55 kn od 15. veljače 2005., na iznos od 8.667,55 kn od 15. ožujka 2005., na iznos 8.667,55 kn od 15. travnja 2005., na iznos od 8.791,00 kn od 15. svibnja 2005. na iznos od 8.791,00 kn od 15. lipnja 2005., na iznos 8.827,32 kn od 15. srpnja 2005. na iznos 8.923,79 kn od 15. kolovoza 2005., na iznos od 8.923,79 kn od 15. rujna 2005., na iznos od 8.923,79 kn od 15. listopada 2005., na iznos od 8.761,70 kn od 15. studenoga 2005., na iznos 8.761,70 kn od 15. prosinca 2005., na iznos od 8.761,70 kn, na iznos 8.735,06 kn od 15. veljače 2006., na iznos 8.735,06 kn od 15. ožujka 2006., na iznos od 8.735,06 kn od 15. travnja 2006., na iznos od 8.688,58 kn od 15. svibnja 2006., na iznos od 8.688,58 kn od 15. lipnja 2006., na iznos od 8.724,30 kn od 15. srpnja 2006., na iznos od 8.723,47 kn od 15. kolovoza 2006., na iznos od 8.723,47 kn od 15. rujna 2006., na iznos od 8.723,47 kn od 15. listopada 2006., na iznos od 8.647,25 kn od 15. studenoga 2006. godine, na iznos od 8.647,25 kn od 15. prosinca 2006. na iznos od 8.647,25 kn od 15. siječnja 2007., na iznos od 8.672,69 kn od 15. veljače 2007., na iznos od 8.672,69 kn od 15. ožujka 2007., na iznos od 8.672,69 kn od 15. travnja 2007., na iznos od 8.680,09 kn od 15. svibnja 2007., na iznos od 8.680,09 kn od 15. lipnja 2007., na iznos od 8.715,62 kn od 15. srpnja 2007., na iznos od 8.589,81 kn od 15. kolovoza 2007., na iznos od 8.589,81 kn od 15. rujna 2007., na iznos od 8.589,81 kn od 15. listopada 2007. na iznos od 8.435,70 kn od 15. studenoga 2007., na iznos od 8.435,70 kn od 15. prosinca 2007. do 31. prosinca 2007., na iznos od 8.435,70 kn od 15. siječnja 2008., na iznos od 8.410,12 kn od 15. veljače 2008., na iznos od 8.410,12 kn od 15. ožujka 2008., na iznos 8.410,12 kn od 15. travnja 2008., na iznos od 8.410,12 kn od 15. svibnja 2008. na iznos od 8.410,12 kn od 15. lipnja 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. srpnja 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. kolovoza 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. rujna 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. listopada 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. studenoga 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. prosinca 2008., na iznos od 8.444,33 kn od 15. siječnja 2009., na iznos od 8.444,33 kn od 15. veljače 2009, na iznos od 8.444,33 kn od 15. ožujka 2009., na iznos od 8.444,33 kn od 15. travnja 2009., na iznos od 8.444,33 kn od 15. svibnja 2009., na iznos od 8.444,33 kn od 15. lipnja 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. srpnja 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. kolovoza 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. rujna 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. listopada 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. studenoga 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. prosinca 2009., na iznos od 8.478,55 kn od 15. siječnja 2010., na iznos od 8.478,55 kn od 15. veljače 2010., na iznos od 8.478,55 kn od 15. ožujka 2010., na iznos od 8.478,55 kn od 15. travnja 2010., na iznos od 8.478,55 kn od 15. svibnja 2010., na iznos od 8.478,55 kn od 15. lipnja 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. srpnja 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. kolovoza 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. rujna 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. listopada 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. studenoga 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. prosinca 2010., na iznos od 8.512,77 kn od 15. siječnja 2011., na iznos od 8.512,77 kn od 15. veljače 2011., na iznos od 8.512,77 kn od 15. ožujka 2011., na iznos 8.512,77 kn od 15. travnja 2011., na iznos 8.512,77 kn od 15. svibnja 2011., na iznos od 8.512,77 kn od 15. lipnja 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. srpnja 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. kolovoza 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. rujna 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. listopada 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. studenoga 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. prosinca 2011., na iznos od 8.546,99 kn od 15. siječnja 2012., na iznos od 8.546,99 kn od 15. veljače 2012., na iznos od 8.546,99 kn od 15. ožujka 2012., na iznos od 8.546,99 kn od 15. travnja 2012., na iznos od 5.413,10 kn od 15. svibnja 2012., sve do isplate.

    3. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu ostalih materijalnih primanja (regresa za godišnje odmore, nagrada, božićnica, darova za Uskrs, darova za djecu, naknada za smrtne slučajeve) u ukupnom iznosu od 41.500,00 kn sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 400,00 kuna od 3. prosinca 2004., iznos od 1.700,00 kuna od 21. prosinca 2004., iznos od 200,00 kuna od 25. prosinca 2004., iznos od 200,00 kuna od 15. ožujka 2005., iznos od 2.000,00 kuna od 7. lipnja 2005., iznos od 400,00 kuna od 1. prosinca 2005., iznos od 1.600,00 kuna od 19. prosinca 2005., iznos od 200,00 kuna od 25. prosinca 2005., iznos od 400,00 kuna od 15. ožujka 2006., iznos od 2.000,00 kuna od 7. lipnja 2006., iznos od 1.700,00 kuna od 18. prosinca 2006., iznos od 400,00 kuna od 15. ožujka 2007., iznos od 2.000,00 kuna od 13. lipnja 2007., iznos od 500,00 kuna po stopi od 13. srpnja 2007., iznos od 1.700,00 kuna od 18. prosinca 2007., iznos od 400,00 kuna od 5. ožujka 2008., iznos od 2.500,00 kuna od 11. lipnja 2008., iznos od 700,00 kuna od 19. prosinca 2008, iznos od 800,00 kuna od 23. prosinca 2008., iznos 400,00 kuna od 9. ožujka 2009., iznos od 2.500,00 kuna od 16. lipnja 2009., iznos od 4.000,00 kuna od 8. srpnja 2009., iznos od 1.000,00 kuna od 8. srpnja 2009., iznos od 800,00 kuna od 24. prosinca 2009., iznos od 400,00 kuna od 11. ožujka 2010., iznos od 2.500,00 kuna od 30. srpnja 2010., iznos od 1.400,00 kuna od 30. studenoga 2010., iznos od 400,00 kuna od 30. studenoga 2010., iznos od 2.500,00 kuna od 31. prosinca 2010., iznos od 400,00 kuna od 8. travnja 2011., iznos od 2.500,00 kuna od 10. lipnja 2011., iznos od 2.500,00 kuna od 25. studenoga 2011., iznos od 400,00 kuna od 20. ožujka 2012., sve do isplate.

    4. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 426,70 kn.

    II. Revizija tuženika se u preostalom dijelu odbija kao neosnovana.

    III. Revizija tužitelja podnesena po punomoćniku odvjetniku odbija se kao neosnovana.

    r i j e š i o  j e:

    Revizija tužitelja podnesena osobno odbacuje se kao nedopuštena.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju naknadu bruto plaće u ukupnom iznosu od 1.031.296,03 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci presude (točka 1. izreke) kao i isplatiti mu po osnovi regresa za godišnje odmore, jubilarnih i ostalih nagrada, božićnica, darova za Uskrs neto iznos od 56.950,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose kako je to pobliže navedeno u izreci presude (točka 2. izreke). Tuženiku je naloženo naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 213.162,25 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka 3. izreke). Odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev kojim je zatraženo da se kao dan prestanka radnog odnosa odredi 23. listopada 2003. te da tužitelj naknadi tuženiku troškove postupka (točka 4. izreke).

    2. Presudom suda drugog stupnja pod točkom I. izreke odbijena je žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda:

    -pod točkom 1. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju naknadu bruto plaće u pojedinim mjesečnim iznosima navedenim u izreci presude s datumima dospijeća od 15. studenoga 2003. do 15. svibnja 2012., sve zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje na te iznose teku od dospijeća do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    -pod točkom 2. izreke, osim za iznos od 6.650,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos 2.500,00 kn od 26. lipnja 2012., na iznos 400,00 kn od 22. ožujka 2013., na iznos 1.250,00 kn od 24. prosinca 2013, te na iznos 2.500,00 kn od 31. prosinca 2013. do isplate,

    -pod točkom 3. izreke za iznos od 127.897,35 kn sa zateznim kamatama koje teku od 29. siječnja 2020. do isplate,

    -pod točkom 4. stavak drugi izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tuženice – protutužiteljice za naknadu troškova spora.

    Presudom suda drugog stupnja pod točkom II. izreke preinačena je prvostupanjska presuda pod točkom 1. izreke u dijelu koji se odnosi na isplatu naknade bruto plaće za razdoblje od 20. travnja 2012. do 30. prosinca 2013., pod točkom 2. izreke za iznos od 6.650,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama na pojedine iznose pobliže navedene u izreci presude, pod točkom 3. izreke za iznos od 85.264,90 kn i pod točkom 4. izreke stavak prvi izreke te je:

    - određen 19. travnja 2012. kao dan prestanka radnog odnosa tužitelja kod tuženika,

    -odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu bruto plaće u pojedinim mjesečnim iznosima navedenim u izreci s datumima dospijeća od 15. svibnja 2012. do 15. siječnja 2014., zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje na te iznose teku od dospijeća do isplate,

    -odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 6.650,00 kn sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose kako je to pobliže navedeno u izreci presude,

    -odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđene iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

    -odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 85.264,90 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 29. siječnja 2020. do isplate.

    3. Protiv odbijajućeg dijela drugostupanjske presude tužitelj je po punomoćniku odvjetniku podnio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da revizijski sud preinači drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih navoda, a podredno da istu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Tužitelj je po punomoćniku odvjetniku podnio i prijedlog za dopuštenje revizije, a osobno je podnio podnesak nazvan „zahtjev za odobrenje revizije po presudi“ koji sadržajno predstavlja i reviziju.

    4. Protiv dijela drugostupanjske presude kojim je njegova žalba odbijena kao djelomično neosnovana tuženik je podnio reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8., čl. 375. st. 1. i čl. 394.a ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    5. U odgovoru na reviziju tužitelj predlaže reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu.

    6. Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije.

    7. Samo iznimno, prema odredbi čl. 382.a ZPP-a, stranke mogu podnijeti reviziju protiv presude u drugom stupnju bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u sporu: o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa; o utvrđivanju majčinstva ili očinstva; u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije; u povodu tužbi radi objave ispravka informacije.

    7.1. Budući da je drugostupanjskom presudom odlučeno o sudskom raskidu ugovoru o radu te je određen dan prestanka radnog odnosa tužitelja, to su ispunjene pretpostavke za podnošenje revizije iz čl. 382.a ZPP-a. Stoga je i o podnesenim prijedlozima za dopuštenje revizije odlučeno kao o revizijama iz čl. 382.a ZPP-a.

    8. Revizija tužitelja podnesena po punomoćniku odvjetniku je neosnovana, a revizija tužitelja podnesena osobno je nedopuštena, dok je revizija tuženika djelomično osnovana.

    9. Prema odredbi čl. 91.a st. 1. ZPP-a stranka može podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju preko punomoćnika koji je odvjetnik.

    9.1. Prema st. 2. istog članka, iznimno od st. 1. stranka može sama podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja ju je prema odredbama toga ili kojeg drugog zakona ovlaštena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik - ako ima položen pravosudni ispit.

    9.2. Prema st. 3. istog članka stranka, odnosno njezin punomoćnik iz st. 2. tog članka dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju, ili najkasnije do isteka roka za njihovo podnošenje, priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njezin punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.

    9.3. U konkretnom slučaju tužitelj je podnio osobno podnio reviziju (podnesak nazvan „zahtjev za odobrenje revizije po presudi“), a nije priložio izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da ima položen pravosudni ispit, a takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici nije ni prethodno podnesena sudu u ovom postupku.

    9.4. Prema odredbama čl. 392. st. 4. i 5. ZPP-a revizija je nedopuštena ako ju je podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije.

    10. Slijedom navedenog, reviziju koju je tužitelj podnio osobno valjalo je odbaciti kao nedopuštenu primjenom odredbe čl. 392. st. 1. ZPP-a, u vezi s odredbama čl. 392. st. 4. i 5. ZPP-a, te riješiti kao u izreci rješenja.

    11. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

    12. Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelj u reviziji podnesenoj po punomoćniku odvjetniku temelji na tvrdnjama da je drugostupanjska presuda nerazumljiva i neprovediva, jer nije naveden ukupan iznos za koji se presuda suda prvog stupnja potvrđuje odnosno ukupan iznos za koji se tužbeni zahtjev odbija. Suprotno revizijskim navodima tužitelja, pobijana drugostupanjska presuda je razumljiva i nema nedostatka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Drugostupanjski sud je u izreci presude naveo svaki pojedini iznos koji je tuženik dužan platiti tužitelju te je za svaki dosuđeni iznos naveo stopu zatezne kamate i tijek zateznih kamata. Isto tako su jasno navedeni pojedini iznosi za koje je s pripadajućim kamatama zahtjev tužitelja odbijen. Nenavođenje zbroja ukupno dosuđenih odnosno odbijenih iznosa pobijanu presudu ne čini nerazumljivom niti neprovedivom.

    13. Tuženik u reviziji navodi da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8., čl. 375. st. 1. i čl. 394.a ZPP-a, a vezano za zaključak drugostupanjskog suda o saznanju uprave za postupanje tužitelja na kojem se temelji zahtjev za sudski raskid ugovora o radu te niz drugih počinjenih povreda koje sud nije uzeo u obzir, a koje nisu sankcionirane ranijim odlukama poslodavca. Navedeni revizijski navodi nisu od odlučnog značaja, budući da je zahtjev tuženika za sudski raskid ugovora o radu prihvaćen.

    14. Stoga nisu ostvareni revizijski razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka.

    15. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike između bruto plaće koju bi tužitelj ostvario da nije došlo do otkaza ugovora i radu i primitaka koje je tužitelj stvarno ostvario u razdoblju od 24. listopada 2003. do 31. prosinca 2013. te zahtjev za isplatu ostalih primanja na koja bi imao pravo u tom razdoblju.

    16. Predmet spora po protutužbenom zahtjevu je zahtjev za sudski raskid ugovora o radu s danom 23. listopada 2003.

    17. Iz utvrđenja sudova proizlazi da je djelomičnom presudom Općinskog suda u Ivanić Gradu broj P-380/11 od 19. travnja 2012. poništena kao nezakonita odluka tuženika kojom je tužitelju otkazan ugovor o radu broj 04-5-569/3-10 od 23. lipnja 2003. te da je tu presudu potvrdio Županijski sud u Velikoj Gorici odlukom broj Gžr- 77/12-5 od 23. siječnja 2013., a protiv tog dijela presude kojim je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu kojim je poništena navedena odluka o otkazu ovaj sud je odbio reviziju presudom broj Revr-746/13-2 od 3. rujna 2013.

    18. Tuženik je zahtjev za sudski raskid ugovora o radu podnio 30. lipnja 2004. predlažući da se kao dan prestanka radnog odnosa odredi 23. listopada 2003. Zahtjev za sudski raskid ugovor o radu temelji se i na tvrdnji da je tužitelj kao potencijalni jamac ugovora o kreditu 17. lipnja 2003. sačinio lažnu potvrdu o svojim primanjima kod tuženika zlorabivši štambilj tuženika, Poslovnice u I. G., te da je lažno prikazao iznos prosječne neto plaće za ožujak, travanj i svibanj 2003., a navedena povreda tužitelju nije stavljena na teret odlukom o otkazu od 23. lipnja 2003.

    19. U postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo je sporno je li tuženik (uprava tuženika odnosno ovlaštena osoba za odlučivanje o radnopravnom statusu tužitelja) u vrijeme donošenja odluke o otkazu od 23. lipnja 2003. imao saznanje o navedenom postupanju tužitelja (a nije ga smatrao razlogom za prestanak radnog odnosa).

    20. Prvostupanjski sud je odbio zahtjev tuženika za sudski raskid ugovora o radu, a drugostupanjski sud je ocijenio pogrešnim zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik za popunjavanje i potpisivanje potvrde o plaći od strane tužitelja saznao prije donošenja odluke o otkazu. Prema zaključku drugostupanjskog suda v.d. voditelj poslovnice M. G. je za popunjavanje i potpisivanje potvrde o plaći saznao prije donošenja odluke o otkazu, ali uprava tuženika je sve pravno odlučne okolnosti saznala nakon donošenja odluke o otkazu ugovora o radu 23. lipnja 2003. Nadalje je drugostupanjski sud zaključio da je neovlašteno popunjavanje i potpisivanje potvrde o plaći od strane tužitelja (za koje je poslodavac saznao nakon donošenja odluke o otkazu) okolnost koja opravdano upućuje na to da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć te da predstavlja opravdan razlog za sudski raskid ugovora o radu. Drugostupanjski sud je, stoga, prihvatio zahtjev za sudski raskid ugovora o radu pri čemu je ocijenio da ne može prihvatiti taj zahtjev kako ga je postavio tuženik (s danom 23. listopada 2003.), jer je odluka o otkazu utvrđena nedopuštenom tek presudom prvostupanjskog suda od 19. travnja 2012. te je kao dan prestanka radnog odnosa odredio 19. travnja 2012.

    21. Tužitelj smatra da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odredio sudski raskid s danom 19. travnja 2012. U reviziji navodi da je nesporno da je otišao u mirovinu 10. studenoga 2016. te ističe da su mu sva prava trebala biti priznata na način kako su bila dosuđena prvostupanjskom presudom. Pri tome ne osporava razloge drugostupanjske odluke na kojima se temelji zaključak o osnovanosti zahtjeva za sudski raskid ugovora o radu.

    22. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava tuženik temelji na tvrdnji da je kao datum prestanka radnog odnosa valjalo odrediti 23. listopada 2003. Iz stanja spisa proizlazi da je toga dana tužitelju zaključena radna knjižnica kod tuženika.

    23. U revizijskom stupnju postupka, a s obzirom na sadržaj podnesenih revizija, sporan je datum s kojim je bilo opravdano odrediti dan prestanka radnog odnosa tužitelja kod tuženika.

    24. Prema odredbi čl. 116. st. 2. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01 – dalje: ZR) ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć, sud će na zahtjev poslodavca odrediti dan prestanka radnog odnosa.

    25. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, a koje je zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 4. travnja 2022., kada se u parnici utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten dan sudskog raskida ugovora o radu na zahtjev poslodavca ne može se odrediti retroaktivno (za razliku od radnikovog zahtjeva), odnosno unatrag od dana kada je u parnici podnesen zahtjev tuženog poslodavca za sudski raskid ugovora o radu već najranije od dana podnošenja tog zahtjeva.

    26. Neosnovano, stoga, tuženik smatra da je sudski raskid trebalo odrediti s 23. listopada 2003. odnosno unatrag od dana kada je podnesen zahtjev za sudski raskid ugovora o radu (30. lipnja 2004.).

    27. Ne mogu se prihvatiti ni navodi tužitelja koji revizijom sugerira da je sudski raskid trebalo odrediti s danom njegova odlaska u mirovinu (10. studenoga 2016.).

    28. Imajući na umu navedeno pravno shvaćanje sa sjednice Građanskog odjela od 4. travnja 2022. ovaj sud je, odlučujući o datumu koji je opravdano odrediti kao dan prestanka radnog odnosa, pošao od povrede koja predstavlja opravdan razlog za sudski raskid ugovora o radu. Budući da se zaključak o opravdanosti zahtjeva za sudski raskid ugovora o radu temelji na povredi koju je tužitelj počinio u lipnju 2003. i koja nije bila obuhvaćena odlukom o otkazu od 23. lipnja 2003., ovaj sud je ocijenio da je, a s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, opravdano kao dan prestanka radnog odnosa odrediti 30. lipnja 2004. kada je tuženik podnio protutužbu u kojoj je postavio zahtjev za sudski raskid ugovora o radu.

    29. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 393. st. 2. ZPP-a reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu, a na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP-a reviziju tuženika prihvatiti kao djelomično osnovanu i preinačiti drugostupanjsku presudu u dijelu pod točkom II. izreke te kao dan prestanka radnog odnosa odrediti 30. lipnja 2004.

    30. Prema odredbi čl. 85. st. 3. ZR-a zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

    31. Budući da je sudski raskid ugovora o radu određen s danom 30. lipnja 2004. tužitelj za razdoblje nakon 30. lipnja 2004. nema pravo na naknadu bruto plaće, niti ima pravo na druga materijala primanja iz radnog odnosa. Stoga je i u dijelu kojim je tužitelju dosuđena naknada bruto plaće i ostalih materijalnih primanja za razdoblje od 30. lipnja 2004. do 19. travnja 2012. valjalo preinačiti drugostupanjsku presudu i odbiti zahtjev za isplatu naknade bruto plaće u iznosu od 802.696,22 kn i ostalih materijalnih primanja u iznosu od 41.500,00 kn te presuditi kao u točki I. st. 2. i 3. izreke ove presude, a reviziju tužitelja protiv dijela drugostupanjske presude kojim je odbijen zahtjev za naknadu plaće i ostalih materijalnih primanja za razdoblje od 20. travnja 2012. primjenom čl. 393. st. 2. ZPP-a odbiti kao neosnovanu (točka III. izreke).

    32. Budući da je ovaj sud djelomično preinačio drugostupanjsku presudu odlučio je o troškovima cijelog postupka razmjerno uspjehu stranaka u sporu (čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 2. ZPP-a).

    33. Tužitelj je uspio u parnici sa zahtjevom za utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu i djelomično sa zahtjevom za isplatu naknade bruto plaće i zahtjevom za isplatu ostalih materijalnih primanja (za razdoblje od listopada 2003. do 30. lipnja 2004.). Tuženik je uspio sa zahtjevom za sudski raskid ugovora o radu, osim u odnosu na datum s kojim je zatražen prestanak radnog odnosa. Vodeći računa o uspjehu stranaka u pogledu osnove zahtjeva tužitelja i osnove zahtjeva tuženika koji je jednak te uspjehu glede visine zahtjeva tužitelja, omjer uspjeha tuženika je 92,67 % a omjer uspjeha tužitelja je 7,33 %. Uspjeh tuženika u sporu, nakon umanjenja za uspjeh tužitelja, iznosi 85,34 %, pa je tužitelj u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a dužan naknaditi tuženiku 85,34 % troškova. Troškovi tuženika odnose se na trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 500,00 kn, pa tuženiku razmjerno navedenom uspjehu pripada iznos od 426,70 kn. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st.

    1. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka te odlučiti kao pod točkom I. st. 4. izreke ove presude.

    Zagreb, 5. travnja 2022.

    Predsjednik vijeća:

    Ivan Vučemil, v. r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.