Broj: Jž-194/2019.

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog B.K. zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/11., 55/89., 5/90.- pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenog B.K. podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 20. prosinca 2018., broj: Pp J-556/18., u sjednici održanoj 5. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba okrivljenog B.K. odbija se kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3c) u vezi sa čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljeni B.K. dužan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 15 dana računajući od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni B.K. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i prekršaja iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici („Narodne novine“ broj 62/15., 42/20. i 144/20.) činjenično opisanih u izreci, te mu je na temelju isti propisa, za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira utvrđena novčana kazna od 757,00 kuna što je protuvrijednost od 200 DEM, odnosno odgovarajućeg iznosa EUR, a za prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici novčana kazna od 200,00 kuna. Ukupnu novčanu kaznu od 957,00 kuna okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine te kazne, ista će se smatrati u cijelosti plaćenom.

1.1. Istom presudom okrivljenik je oslobođen obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka.

2. Protiv te presude okrivljenik je podnio žalbu bez navođenja žalbenih osnova iz kojih ju podnosi, ali je iz sadržaja žalbe razvidno da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Okrivljenik, u bitnom, ističe da nije kriv i da je sve laž i neistina koje iznose S.I. i policajac M.F.. Navodi da je petardu bacila S.I. što je i potvrdila svjedokinja I.T. za koju predlaže da se ponovno sasluša. Okrivljenik navodi da godinama trpi maltretiranje od strane S.I., lažna prijavljivanja, sramoćenja, klevete, uvrede i prijetnje te se pita zašto joj je policija dozvolila „da se toliko razmaše“. Nada se da će „Viši prekršajni sud“ prihvatiti njegov prigovor.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu podnositelja žalbe povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih podnositelj žalbe pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5. Nadalje, tijekom postupka prvostupanjski je sud ispitao okrivljenika, koji je prekršaje poricao, dok je u svojstvu svjedoka ispitao S.I., M.F. i I.T., a pročitao je i dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta.

6. Odluku o krivnji sud je temeljio na iskazima ispitanih svjedoka S.I. i M.F., koji su okrivljenika detaljno teretili. Procjena suda da odluku o krivnji okrivljenika temelji na iskazima navedenih svjedoka je u skladu sa odredbom članka 88. Prekršajnog zakona kojom je propisano da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima. Osim toga, prvostupanjski je sud, u konkretnom slučaju, dao argumentirane razloge zašto je iskaze svjedoka smatrao vjerodostojnima, dok okrivljenik niti tijekom postupka svojim paušalnim prigovorima, a niti svojim paušalnim žalbenim navodima, ocjenu dokaza i odluku prvostupanjskog suda nije doveo u pitanje.

7. Iako iz sadržaja žalbe ne proizlazi da se okrivljeni B.K. žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj Sud je ispitao prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

7.1. Što se tiče kazni utvrđenih okrivljeniku za oba prekršaja, ovaj Sud takve kazne smatra primjerenima svim okolnostima počinjenja prekršaja, odnosno, svim relevantnim okolnostima sukladno članku 36. Prekršajnog zakona. Napominje se da je za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, novčana kazna propisana kao blaža vrsta kazne i može se odmjeriti u protuvrijednosti od 50 do 350 DEM, odnosno, odgovarajućeg iznosa EUR, a za taj prekršaj Zakon propisuje i zatvorsku kaznu u trajanju do 30 dana, kao težu vrstu kazne. Za prekršaj iz članka 29. stavka 1. točke 1. Zakona o osobnoj iskaznici propisana je novčana kazna u fiksnom iznosu od 200,00 kuna.

8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ( NN br.18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

9. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 5. travnja 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 otpravka - za spis, okrivljenika i tužitelja.