Broj: Ppž-3548/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih D. G. i V. G. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog D. G. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp J-335/2020. od 7. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. travnja 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog D. G. osnovanom, ukida se prvostupanjska presuda za podnositelja žalbe i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni D. G. je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci te je na temelju istog zakonskog propisa kažnjen novčanom kaznom od 7.000,00 kuna, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u danom mu roku plati dvije trećine novčane kazne.

1.1. Istom presudom okrivljenom D. G. je, na temelju članka 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana te je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka od 300,00 kuna.

1.2. Nadalje, prvostupanjskom je presudom, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljena V. G. oslobođena od optužbe za prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan u izreci, te je određeno da troškovi postupka u odnosu na nju padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv prvostupanjske presude je okrivljeni D. G. podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Podnositelj žalbe navodi da nije imao pravo na obranu budući da nije nikad primio poziv za glavnu raspravu, a da je sud utemeljio svoju odluku na iskazu okrivljene V. G. koja je njega teretila, a sebe „oslobodila“ od optužbe. Podnositelj žalbe tvrdi kako nije provedeno načelo kontradiktornosti. Nadalje, podnositelj žalbe tvrdi kako mu je izrečena prestroga novčana kazna, a s obzirom na protek vremena te s obzirom na to da je on lošeg imovinskog stanja i otac dvoje djece bez riješenog stambenog pitanja.

2.1. Podnositelj žalbe predlaže da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak, ili da se ista preinači na način da ga se blaže kazni, bez izricanja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, uz oslobođenje od obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona u odnosu na podnositelja žalbe – okrivljenog D. G., uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje podnositelj žalbe.

5. Uvidom u pobijanu presudu utvrđeno je da je tijekom prvostupanjskog postupka ispitana okrivljena V. G., koja je prekršaj, za koji se ona teretila optužnim prijedlogom, poricala, a teretila je podnositelja žalbe – okrivljenog D. G., te je prvostupanjski sud pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta.

5.1.Prvostupanjski sud je odluku kojom je podnositelja žalbe proglasio krivim donio na temelju iskaza okrivljene V. G., a po ocjeni ovog Suda, takva odluka je preuranjena.

5.2. Podnositelj žalbe navodi da nije imao pravo na obranu jer nikad nije zaprimio poziv za glavnu raspravu. Međutim, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjski sud podnositelju žalbe poziv uputio, na prijavljenu adresu u S., O. xx, nekoliko puta - za ročište zakazano za 27. listopada 2020. i za ročište zakazano za dan 6. prosinca 2021., ali su se oba poziva vratila sa naznakom „obaviješten nije tražio“, nakon čega je prvostupanjski sud poziv za ročište zakazano za 4. veljače protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu 2022. istaknuo na oglasnu ploču, a

ploču dostava se smatra uredno obavljenom. Dakle, u odnosu na pozivanje podnositelja žalbe, prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbe Prekršajnog zakona, osiguravajući urednost dostave za ročište za dan 4. veljače 2022.

5.3. Međutim, odluka prvostupanjskog suda o tome da navedeno ročište održi bez nazočnosti podnositelja žalbe, po ocjeni ovog Suda, nije pridonijela pravilnosti i točnosti utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, odredbom članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona je propisano da se glavna rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika (uredno pozvanog) ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

5.4. U konkretnom slučaju je to bilo jedino ročište i na tom ročištu izveden je ključni dokaz na kojem je sud temeljio odluku o krivnji podnositelja žalbe – ispitivanje okrivljene V. G., a podnositelj žalbe nije potom (a ni prije) ispitan pred sudom, slijedom čega niti je prvostupanjski sud raspolagao njegovom obranom, niti je podnositelju žalbe naknadno dana mogućnost očitovati se na navode okrivljene V. G. koja ga tereti. Doduše, prvostupanjski sud čita obranu podnositelja žalbe tj. njegov iskaz dan pred policijom, koji iskaz je kontradiktoran sa obranom okrivljene V. G., pa je tim više trebalo otkloniti postojeće kontradiktornosti, ali tijekom neposrednog ispitivanja podnositelja žalbe pred sudom. Na taj način prvostupanjski sud bi stekao neposredan dojam o okrivljenom D. G., te bi njegovu obranu mogao ocijeniti s većom pouzdanošću, a ne je paušalno otkloniti kao što to čini u pobijanoj presudi, ocjenjujući je neuvjerljivom na temelju pročitanog zapisnika o ispitivanju na policiji.

6. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu okrivljenog D. G., ukinuti prvostupanjsku presudu u odnosu na njega i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u tom dijelu. Prvostupanjski sud će, na sve okolnosti događaja ponovno ispitati okrivljene D. G. i V. G., a izvest će i druge dokaze čije izvođenje se ukaže potrebnim, s time da će, budu li o bitnim činjenicama izjave ispitanika kontradiktorne, na pravilan način će provesti suočenje između ispitanika, a nakon toga će ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

7. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 5. travnja 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, podnositelja žalbe i tužitelja.