Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž-189/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Marina Grbića, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Željka Đerđa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) B. M., OIB: …, iz V. kbr. 10 i 2) M. T., OIB: …, iz V. kbr. 10, oboje zastupani po punomoćniku A. B., odvjetniku u B. na M., …, protiv tuženice R. H., OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku O. d. o. u Z., Građansko-upravnom odjelu, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1005/2021 od 27. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 5. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1005/2021 od 27. prosinca 2021. i predmet vraća sudu prvog stupnja radi održavanja nove glavne rasprave, s tim što će se o troškovima u povodu izjavljenog pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Utvrđuje se da su tužitelji B. M., Z., …, OIB:… i M. T., V., …, OIB:…, stekli pravo suvlasništva na č.zem…. k.o. V., svaki za 1/2 dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

II Nalaže se tuženoj da tužiteljima nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 kn (tritisućesedamstopedesetkuna) a sve u roku od 15 dana."

2. Protiv citirane presude u nedosuđujućem dijelu pod toč. II izreke žalbu su izjavili tužitelji pod 1) B. M. i 2) M. T. (dalje: tužitelji) pobijajući je, kako se to zaključuje iz sadržaja žalbe, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži i tužiteljima prizna u cijelosti parnični trošak. U žalbi ističu kako im je parnični trošak dosuđen u preniskom iznosu, te im nije priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 5.000,00 kn prema prvotno određenoj vrijednosti predmeta spora, te im je propušteno priznati parnični trošak za zastupanje na ročištu od 30. studenoga 2021. u iznosu od 750,00 kn, dakle, u ukupnom iznosu od 9.500,00 kn.

3. Žalbu protiv citirane presude izjavila je tuženica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se tužba tužitelja odbaci, podredno da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška tuženici prema popisanom trošku, zajedno s troškom sastava žalbe, koji također popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe da je sud prvog stupnja pri donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. U predmetu je prvotno kao tužitelj bio označen I. M., koji nije bio aktivno legitimiran za podnošenje tužbe, a time ni sadašnji tužitelji koji, nakon što je I. M. preminuo, u podnesku predanom 20. srpnja 2021. nisu označeni kao njegovi zakonski nasljednici, a niti je u spis dostavljeno rješenje o nasljeđivanju u predmetnom postupku. Sada označeni tužitelji trebali su se obratiti tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku. Nadalje, iako je u predmetu rješenjem od 5. svibnja 2021. utvrđen prekid postupka, sud zakazuje i održava ročište 20. srpnja 2021., iako prethodno nije odredio nastavak postupka. Označavanjem sadašnjih tužitelja u predmetnom postupku napravljena je preinaka tužbe, a tuženica se takvoj preinaci protivila, o čemu sud prvog stupnja uopće nije odlučio. Također, tuženica je podneskom od 2. studenoga 2021. zatražila odgodu ročišta zakazanu za 3. studenoga 2021., međutim, sud takvom prijedlogu tuženice nije udovoljio. Nadalje, ističe kako predmetna nekretnina predstavlja pomorsko dobro, koje kao takvo ne može biti u vlasništvu fizičkih niti pravnih osoba. Katastarska čestica koja je predmet postupka ne postoji u zemljišnoj knjizi, slijedom čega se ne može tražiti utvrđenje prava vlasništva na toj nekretnini. Tužitelji nisu dokazali da su stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine temeljem agrara, a niti po nekoj drugoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pobija i odluku o troškovima postupka.

4. U odgovoru na žalbu tuženice tužitelj je osporio žalbene navode ističući kako su trenutkom smrti prvotnog tužitelja njegova djeca, sada tužitelji, automatski postali njegovi nasljednici te se u takvoj situaciji ne radi o preinaci tužbe, a niti je za označavanje nasljednika umrlog tužitelja potreban pristanak nasljednika. Osim toga, ako sud i smatra da se radi o subjektivnoj preinaci tada sukladno Zakonu o parničnom postupku ovdje pristanak tuženice za stupanje novih tužitelja u parnicu nije bio ni potreban, jer je tužitelj umro prije nego što je tuženica dala svoj odgovor na tužbu. Ističe da nije točno da se predmetna nekretnina jednim dijelom proteže uz samu morsku obalu, te da ista predstavlja pomorsko dobro, jer u tom slučaju upravno tijelo ne bi izdalo rješenje o izvedenom stanju niti rješenje o utvrđivanju građevinske čestice. Tužitelji su tijekom postupka dostavili dokaze kojim dokazuju svoje pravo vlasništva. Predlažu odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu.

5. Žalbe su osnovane.

6. Prvenstveno je za istaći da sukladno odredbi čl. 77. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba, dok u smislu odredbe čl. 83. st. 5. istog Zakona ako osoba koja se pojavljuje u postupku ne može biti stranka u postupku i taj se nedostatak ne može otkloniti ili ako rok određen tužitelju radi potrebnih ispravaka bezuspješno protekne sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su bile zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprječavaju daljnje vođenje parnice.

6.1. Iz stanja spisa proizlazi da je, nakon što je utvrđeno da je prvotni tužitelj I. M. preminuo, sud prvog stupnja svojim rješenjem od 5. svibnja 2021. utvrdio prekid postupka te odredio da će se postupak nastaviti kada nasljednici preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine, koje rješenje je postalo pravomoćno. Nakon što su označeni nasljednici I. M. doneseno je rješenje 25. listopada 2021. kojim su pozvani nasljednici ranijeg tužitelja, i to sadašnji tužitelji, na preuzimanje postupka te je određen nastavak postupka, koje rješenje suda prvog stupnja je postalo pravomoćno.

6.2. U konkretnoj situaciji, a iz razloga što je tužitelj preminuo prije podnošenja tužbe radilo bi se o neotklonjivom nedostatku, ali samo u situaciji kada tijekom dosadašnjeg postupka nisu naznačeni nasljednici umrlog tužitelja.

6.3 U tom slučaju umjesto neotklonjivog, radilo bi se o otklonjivom nedostatku, jer kada je tužba podnesena u ime tužitelja koji je umro prije podnošenja tužbe pa takva tužba bude naknadno ispravljena i označe se njegovi nasljednici te donese rješenje o nastavku postupka u odnosu na nasljednike, protiv kojeg rješenja nije izjavljena žalba, tada sud nije ovlašten više takvu tužbu odbaciti.

6.4. Stoga, kako su tužitelji označeni kao nasljednici umrlog prvotnog tužitelja, to se ne radi o subjektivnoj preinaci tužbe niti je za to potreban pristanak tuženika, a označeni nasljednici stupaju u parnicu umjesto tužitelja i primaju je u stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kada u nju stupaju, slijedom čega nisu bili u obvezi u smislu čl. 186.a ZPP obratiti se tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, budući da je u trenutku podnošenja tužbe to učinio prvotni tužitelj.

7. Nadalje, valja ukazati kako građanskopravni slijednik postaje procesna stranka časom koji je relevantan za građanskopravnu sukcesiju, a to je smrt stranke, te pri tome nije odlučno je li svojstvo građanskopravnog sukcesora utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju.

7.1. U konkretnom slučaju u spis nije dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza smrti prvotnog tužitelja I. M., a nesporno je u postupku utvrđeno, i to na temelju iskaza samog tužitelja pod 1), da je prvotni tužitelj imao još dvoje djece, koji kao tužitelji nisu obuhvaćeni u predmetnom postupku, a kao zakonski nasljednici i time nužni suparničari, s obzirom da nije doneseno rješenje o nasljeđivanju iza smrti I. M., su trebali biti obuhvaćeni. Na taj način je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 201. ZPP, na koju u žalbi sadržajno ukazuje tuženica, a koja je utjecala na zakonitost i pravilnost donesene presude.

8. Također, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju u žalbi određeno ukazuje tuženica, budući da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, zbog čega se ne može ispitati.

9. Naime, predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su stekli pravo suvlasništva na čest. zem. … k.o. V., svaki za po ½ dijela i to nasljeđivanjem svog prednika I. M., a ovaj nasljeđivanjem svog oca B. (B.) M. (M.) pok. Š., koji je naslijedio svog oca Š., koji je upisan kao težak u pogledu čest. zem. … k.o. V. u djelomičnoj presudi Agr-1698/31, i na kojoj nekretnini je I. M. pred više od 40 godina izgradio kuću, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelji temeljem donesene presude izvrše uknjižbu prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika.

10. Sud prvog stupnja je na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je prednik tužitelja pok. Š. M. bio obrađivač u smislu odredaba Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja („Službeni list“ FNRJ, broj 138/46 i 111/47 – dalje: Zakon o ukidanju), odnosno u agrarnom odnosu prema ranijem vlasniku predmetnog zemljišta, da je istu nekretninu obrađivao i koristio kako u trenutku stupanja na snagu tog Zakona, tako i dugi niz godina nakon toga, te je kao takav po odredbi čl. 1. navedenog Zakona stekao u odnosu na tu nekretninu pravo vlasništva, koje vlasništvo je temeljem nasljeđivanja pripalo njegovom sinu B., a nakon njegove smrti tužitelju I. M., koji je kao vlasnik predmetnu nekretninu darovao tužiteljima, svakome za ½ dijela, slijedom čega je u cijelosti udovoljio postavljenom tužbenom zahtjevu.

11. Iako iz utvrđenja u prvostupanjskom postupku doista proizlazi da je prednik tužitelja Š. M. u odnosu na predmetnu nekretninu bio obrađivač u smislu Zakona o ukidanju te da ga je naslijedio prednik prvotnog tužitelja B. M., a ovoga njegov sin I., sud prvog stupnja propušta cijeniti činjenicu da iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zadru donesenog iza smrti Š. M. (M.) pok. P. pod poslovnim brojem O-332/62 od 16. veljače 1963. proizlazi da su na njegovoj imovini, pa tako i u odnosu na matičnu nekretninu oznake čest. zem. … k.o. V., njegovim nasljednicima proglašeni prednik tužitelja B. M. (M.) za 5/6 dijela, te sin M. M.(M.) za 1/6 dijela.

11.1. Sud prvog stupnja pobijanom presudom predmetnu nekretninu u cijelosti je dosudio tužiteljima, a da u obrazloženju svoje odluke nije dao nikakve razloge o suvlasničkom udjelu M. M., odnosno nije utvrdio tko su M. nasljednici i kome je iza njegove smrti pripao njegov suvlasnički udio od 1/6 dijela matične čest. zem. …, od koje je kasnije parcelacijom formirana predmetna čest. zem. …, pa je postupajući na takav način počinio navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.

12. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 369. st. 1. ZPP, ukinuti presudu suda prvog stupnja u dijelu pod toč. I izreke, a posljedično i u odnosu na odluku o troškovima postupka sadržanu pod toč. II izreke i predmet vratiti istom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

13. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju te će prvenstveno pozvati i ostale nasljednike pok. I. M. na preuzimanje postupka, zatim utvrditi odlučne činjenice u postupku na koje je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem, a nakon toga u predmetu donijeti novu odluku, te odlučiti i o troškovima cijelog postupka.

14. Odluka o troškovima u povodu izjavljenog pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zadar, 5. travnja 2022.

Predsjednik vijeća

Marin Grbić, v.r.