REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-570/2019

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Mirjani Rubić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice Z. S. iz K. N., O.:

…, zastupana po punomoćnici J. F., odvjetnici u S., protiv

tuženika A. H. d.d. Z., O.: …, zastupan

po punomoćniku M. D., odvjetniku u S., radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 16. veljače 2022. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice odvjetnice J. F. te punomoćnika tuženika odvjetnika M. D., dana 1. travnja 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici na ime naknade štete na vozilu iznos od 4.250,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku počevši od 2. studenog 2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, dok se sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 946,96 kuna sa zatraženim kamatama koje na taj iznos teku od 2. studenog 2016. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tužbeni zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan. II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati trošak parničnog postupka u iznosu od 4.340,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 7. listopada 2019. se navodi kako je tužiteljica bila sudionik prometne nezgode koja se dogodila dana 6. listopada 2016. u K. L., na kolniku … kod broj … u kojoj je

oštećeno vozilo u vlasništvu tužiteljice, marke P. reg. oznake i broja … . Tužiteljica je sačinila Izvid štete kod A. o. d.d. br. A./16/1/1

dana 2. studenog 2016., a dana 22. studenog 2016. zaprimila Otklon štete, br. A./16/1/1.

Za nastanak prometne nezgode i štete na vozilu tužiteljice odgovoran je osiguranik tuženika – B. Z., rođ. J., O.: …, vozačica vozila

marke P. 607, reg. oznake i broja … . koja je, krećući se iza vozila tužiteljice zbog neprilagođene brzine kretanja, stanju i uvjetima na kolniku nije uspjela pravovremeno usporiti brzinu kretanja vozila i na siguran način zaustaviti vozilo, već je prednjim dijelom automobila udarila u stražnji dio vozila tužiteljice, koja se nalazila zaustavljena u koloni vozila ispred vozila štetnika, uslijed čega su nastala oštećenja na stražnjem dijelu vozila tužiteljice, koja su evidentirana Izvidom štete tuženika.

Protiv osiguranice tuženika vođen je prekršajni postupak na Prekršajnom sudu u Trogiru zbog prekršaja iz članka 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je donesena presuda u predmetu P.-P-8687/16 kojom se ista oglašava krivom. Spis se po žalbi nalazi na Visokom prekršajnom sudu.

Naime, predmetna nezgoda dogodila se u počeknom roku te pasivna legitimacija i odgovornost tuženika postoje temeljem odredbe čl. 8. točka 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

Tužiteljica se obratila tuženiku odštetnim zahtjevom u mirnom postupku dana 2. studenog 2016. ali je njezin zahtjev odbijen kao neosnovan radi čega je predloženo obvezati tuženika na isplatu iznosa od 4.250,00 kuna sa kamatama od 2. studenog 2016. i parničnim troškom.

2.U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnov i visinu zahtjeva te istaknuo prigovor zastare.

3.Nakon provedbe prometno tehničkog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 20. listopada 2021. preinačila zahtjev, potražujući, sukladno procjeni vještaka, naknadu imovinske štete od 5.196,96 kn s kamatama od 2.11.2016., kojoj preinaci se tuženik nije protivio ali se usprotivio osnovanosti tako povećanog zahtjeva pozivom na sudsku praksu prema kojoj u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pitanje zastare se ocjenjuje samostalno tako da je za dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe nastupila zastara.

Obzirom da je do preinake tužbe došlo po provedenom vještačenju, čemu se ni tuženik nije protivio, sud je bio stava kako se radi o situaciji iz odredbe čl. 190. st.2 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br.53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19. dalje:ZPP), a slijedom toga da tužiteljica nije prekludirana u pravu na preinaku zaključenjem prethodnog postupka.

4.Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom zapisnika o očevidu R. M. P. P. B. … od 6. listopada 2016., spisa izvida štete

broj A.-4160/16/1/1, prigovora tužiteljice U. S. 23.10.2017.", dopisa tuženika pun. tužiteljice Z. 2., dopis tuženika U. Z. 2.,

pregledom preslika prometne dozvole broj 11207563, pregledom fotografija, pregledom spisa Prekršajnog suda T r o g i r broj P.-8687/2016,

vještačenjem po sudskom vještaku za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske kalvarije N. K. te pregledom njegovog pisanog nalaza i mišljenja time da stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

5.Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete na osobnom automobilu njezine vlasnosti M. P. 207, reg. oznake … koja je na istom nastupila u prometnoj nezgodi dana 6. listopada 2016. u K.

L. na kolniku ceste ... pod brojem ...

7.Sporan je osnov i visina štete te osnovanost prigovora zastara potraživanja.

8.Glede zastare:

Predmetna nezgoda u kojoj je došlo do oštećenja tužiteljičinog vozila dogodila se 6. listopada 2016., a tužiteljica je dana 2. studenog 2016. podnijela zahtjev tuženiku tražeći od njega izvid štete, što je vođeno pod brojem … spisa predmeta tuženika. Nadalje, tužiteljica je 2. studenog 2016. podnijela tuženiku zahtjev za naknadu imovinske štete na njezinu vozilu kojeg je tuženik privremeno otklonio dopisom od 22. studenog 2016. predlažući pričekati pravomoćno okončanje prekršajnog postupka kojim bi se utvrdile sve okolnosti nastanka prometne nezgode, na što je tužiteljica reagirala prigovorom od 23. listopada 2017. kojeg je kao neosnovanog otklonio tuženik dopisom od 26. listopada 2017., nakon čega je tužiteljica ustala tužbom dana 07. listopada 2019.

Prema odredbi čl. 1086. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05., 41/08., 25/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO) obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a prema odredbi iz čl. 215. st.1. ZOO-a zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Konačno, prema odredbi iz čl. 230. st.1. ZOO, tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i učinioca.

Glede računanja rokova početka i isteka zastare bilo je sporno pravno pitanje vezano za primjenu odredbe iz čl.112. st. 4. ZPP-a.

S tim u svezi ukazati je kako pravna teorija razlikuje građanskopravne i postupopravne rokove, a zastara je građanskopravni rok jer se njome određuje vremensko razdoblje za ostvarivanje ovlaštenja ili za ispunjenje dužnosti koje proizlaze iz odredaba građanskog materijalnog prava u smislu odredbe čl. 214. st.1. ZOO, dok ZPP u pravilu sadrži samo odredbe o postupopravnim rokovima, a jedini izuzetak predstavlja odredba čl.113. stavak 7. ZPP-a koja se odnosu na održavanje rokova.

Slijedi da se odredba iz čl. 112. st. 4. ZPP-a ne primjenjuje na rok zastare jer, za razliku od odredbe članka 113. ZPP-a, izrijekom ne propisuje svoju primjenu i na rok zastare potraživanja.

Međutim, za računanje rokova početka i završetka zastare se primjenjuje odredba iz čl. 300. stavak 3. ZOO-a kojim je propisano ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom određeno da sud ne radi, kao posljednji dan roka računa se slijedeći radni dan (tako VTS Pž-7263/07 od 2. siječnja 2009.)

Proizlazi da bi jedino u situaciji kada bi se rok zastare računao počevši od dana štetnog događaja, dakle 6. listopada 2016. trogodišnji rok istekao prije podnošenja tužbe 7. listopada 2019. odnosno istekao bi 6. listopada 2019. koji pada u nedjelju, što nije dan kada se ne radi prema odredbama Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima („Narodne novine“ 110/19.) kao ni po Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u R. H. („Narodne novine“, br. 33/96., 96/01.,13/02., 136/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11. i 130/11.), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe.

Međutim, kako zastara teče od dana kada je oštećenik saznao za štetu i počinitelja, što zasigurno nije bilo 6. listopada 2016. jer iz rezultata postupka ne proizlazi da je tog dana, čak i da je štetnik bio poznat, tužiteljica saznala za visinu štete, već je to bilo kasnije, realnim je smatrati kod sastavljanja izvida štete, pa podnošenjem tužbe 7. listopada 2019. zasigurno nije promašen trogodišnji zastarni rok od saznanja za štetu i počinitelja, radi čega se prigovor zastare u odnosu na prvoutuženo potraživanje od 4.250,00 kn (tužba 7.listopada 2019.) ukazuje neosnovanim.

Što se tiče preinake tužbe nakon izvršenog vještačenja, kada je u skladu s procjenom štete tužiteljica zatražila isplatu imovinske štete od 5.196,96 kn podneskom od 20. listopada 2021., radi se o preinaci tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u smislu odredbe iz čl. 191. st.1. ZPP-a, pa se pitanje zastare, kako to proizlazi iz ustaljene sudske prakse koju prihvaća i ovaj sud, ocjenjuje samostalno tako da je za dio tražbine za koji je preinačena tužba, za ocjenu pitanja zastare, bitan dan preinake tužbe odnosno dan kada je podnesen novi tužbeni zahtjev, jer se glede tog zahtjeva (razlike za koju je povećan postoječi tužbeni zahtjev) parnica smatra pokrenutom tek kada je istaknut taj novi tužbeni zahtjev, a sukladno odredbi iz čl. 230. st.1. ZOO, za dio zahtjeva od 946,96 kuna, za koliko je preinakom povećan postojeći tužbeni zahtjev, nastupila je zastara potraživanja (tako odluke VSRH Revr- 1068/16 od 9. travnja 2019. Revr-1797/10 od 19. ožujka 2013.)

9.U bitnome, prema tužbenim navodima, u stražnji dio vozila tužiteljice P. 207, reg. ozn….. koje je bilo u koloni vozila zaustavljeno, zbog neprilagođene brzine svojim prednjim dijelom udarilo je vozilo P. 607, reg. ozn. …., kojim je upravljala B. J., osiguranica tuženika, koja je po nezgodi napustila lice mjesta, a u nezgodi je tužiteljica zadobila lake tjelesne povrede te je na vozilu pričinjena šteta opisana u kasnije sastavljenom izvidu po tuženiku (16.11.2016.).

9.1.Glede osnova odgovornosti koji je sporan, prema priloženim ispravama proizlazi kako je po telefonskoj dojavi tužiteljice o nastanku prometne nezgode 6. listopada 2016. oko 10:05 sati u K. L., na cesti …. kod

br…, na licu mjesta obavljen očevid od strane radnika prometne policije, s dolaskom u 11,20 sati i završetkom u 11,40 o čemu je sastavljen i zapisnik očevida. Pregledom zapisnika je utvrđeno kako je mjesto nezgode od strane zatečene tužiteljice u vrijeme očevida bilo u potpuno izmijenjenom stanju, nikakvih materijalnih tragova nije nađeno jer je tužiteljica, da bi omogućila odvijanje prometa s kolnika odvezla vozilo kojim je upravljala P. 207, reg. oznake…. i parkirala uz sjeverni rub ceste a prema njezinom kazivanju druga sudionica koja je kasnije pronađena i utvrđeno da se zove B. J., koja je upravljala osobnim automobilom P. 607, reg. ozn. … je mjesto događaja napustila prije očevida te prilikom obavijesnog razgovora s njom obavljenog 10. listopada 2016., je kategorično negirala sudioništvo u nezgodi. Utvrđeno je kako se nezgoda dogodila na ravnoj asfaltnoj cesti u naselju, neoštećenog dvosmjernog kolnika, širine 6,40m s razdjelnom crtom koja ga dijeli u dvije trake jednake širine kolnika koji se pruža smjerom od istoka prema zapadu u dužini od oko 200 m u vidu ravnog cestovnog poteza izgrađenog s uzdužnim padom od oko 1% u smjeru zapada i s poprečnim nagibom od oko 1% u smjeru sjevera, bez posebnog ograničenja brzine kretanja prometnim znakom pa se podrazumijeva brzina od 50km/h za naseljeno mjesto, stanje prometa umjerenog intenziteta, vrijeme oblačno a vidljivost odgovarajuća dnevnoj svjetlosti. U zapisniku je konstatirano kako je obavljen obavijesni razgovor s oštećenom, sada tužiteljicom koja je nakon nezgode oko 14,30 sati zatražila liječničku pomoć na odjelu Hitnog kirurškog prijema K. S. gdje su joj utvrđene lake tjelesne ozljede i to prijelom prsne kosti i istegnuće mišića vrata, što je evidentirano u “Knjizi protokola pacijenata“ pod br. … te da je nakon pružene liječničke pomoći zadržana na odjelu traume na liječenju.

Također su u bitnome utvrđena oštećenja na tužiteljičinu vozilu opisana kao “stražnji branik je dijelom oštećen (neznatno ulupljen); stražnje desno svjetlo je (dijelom) razbijeno, eventualnu (stvarnu, možda moguću) štetu na limu karoserije ispred razine stražnjeg branika i /Ili poklopca prtljažnika utvrditi i potvrditi stručnom procjenom“. Pregledom vozila B. J. obavljenim 10. listopada 2016. nađena su i opisana oštećenja: “..na njegovom prednjem dijelu (braniku, prednjoj reg. pločici, maski poklopca motora) postoji više oštećenja u vidu sitnih ulupljenja i da se niti jedno od navedenih oštećenja (obzirom da su ista pokrivena slojem nataložene prašine, tj. ista nisu izgledom novonastala) ne može sa sigurnošću dovesti u svezu s nastankom ove nesreće: Izvršenim pregledom automobila utvrđeno je da su oba prednja svjetla (fara) oštećena na način da dijelom i neznatno pomjerena iz svog ležišta, a obzirom da su prednja svjetla (farovi) pokriveni slojem nataložene prašine, tj. oštećenja nisu novonastala) oštećenja na istima se ne mogu sa sigurnošću dovesti u svezu s nastankom ove nesreće.“

Sudu je uz zapisnik dostavljen i situacijski plan izrađen po radniku policije koji je obavio očevid te liječnički nalaz¸ fotografije vozila, ali ne i zapisi o obavljenim obavijesnim razgovorima.

9.2.Prema priloženom Izvidu štete br. A./16/1/1, proizlazi kako je sastavljen kod tuženika prema kojemu su na tužiteljičinu vozilu nađena oštećenja s predviđenim dijelovima za zamjenu: letvica branika ST, nosač branika ST i stražnje svijetlo D kao i dijelovi za popravak: branik ST.

9.3.Pregledom presude Prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru posl br. 42.P.-8687/16 od 21. svibnja 2016. utvrđeno je kako je istom B. J.

proglašena krivom što je 6. listopada 2016. oko 10,05 sati u K. L. na cesti … kod kbr. .., izazvala prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom

na način da je upravljala osobnim automobilom marke P. 607 reg. ozn. … sjevernom kolničkom trakom od smjera istoka u smjeru zapada i dolaskom

na mjesto događaja, gdje se kolnik spomenute ulice u njezinom smjeru pruža u dužini od 200m u vidu ravnog cestovnog poteza, zbog neprilagođene brzine i tamo navedenih karakteristika kolnika, nije uspjela pravovremeno zaustaviti vozilo, već je prednjim dijelom automobila udarila u stražnji dio osobnog automobila P. 207 reg. ozn. …., kojim je upravljala Z. S. ispred nje, a koja je dolaskom na mjesto nezgode zaustavila vozilo zbog zaustavljene kolone vozila ispred nje, u kojoj je spomenuta zadobila lakše tjelesne povrede, čime je prouzročila prometnu nesreću s materijalnom štetom i ozlijeđenom osobom (učin pod 1.); što bi istog dana nakon nastanka nezgode napustila lice mjesta bez da je s drugom vozačicom popunila obrazac Europskog izvješća o prometnoj nesreći ili s istom razmijenila osobne podatke i podatke o vozilu, čime bi kao vozač postupila protivno odredbi čl.175. st.1. t.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (učin pod 2.), te što je iste prigode upravljala osobnim automobilom kojemu je važenje prometne dozvole isteklo 1. listopada 2016. (učin pod 3.), pa je zbog navedena tri prekršaja u stjecaju-čl. 51. st.1. i 5. u svezi s čl. 293. st.2., čl. 175. st.1. toč. 3. i čl. 238. st.8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama a uz primjenu čl. 39. st.1. Prekršajnog zakona, okrivljenici za učine pod 1. i 2. utvrđena novčana kazna od po 1.000,00 kn, a za učin pod 3. od 300,00 kn i izrečena jedinstvena novčana kazna od 2.300,00 kn a primjenom odredbe iz čl. 58. st.1. PZ primijenjena je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ Kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

Okrivljenica je protiv gornje presude izjavila žalbu povodom koje je Visoki prekršajni sud po službenoj dužnosti preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način što je protiv okrivljenice odbijena optužba da bi počinila prekršaje činjenično opisane kao učini pod 1. i 3. slijedom čega je preinačena i odluka o novčanoj kazni prihvaćanjem utvrđene kazne za učin pod 2. u iznosu od 1.000,00 kn a djelomično je prihvaćena i žalba u dijelu koji se odnosi na odluku o zaštitnoj mjeri, dok je u preostalom dijelu žalba odbijena kao neosnovana (presuda Visokog prekršajnog suda P.-1762/2018 od 26. veljače 2018.) .

Prema stanju spisa proizlazi da je optužba odbijena za djela za koja je nastupila apsolutna zastara tako da prekršajni progon više nije bio moguć, a inače sudovi su, glede nastanka i okolnosti štetnog događaja vjerovali kazivanju oštećenice, ovdje tužiteljice utvrđujući kako je do nezgode došlo u vrijeme i na način kako je to prikazala.

9.4.Provedenim vještačenjem po sudskom vještaku za promet N. K.,

koji je isto dao temeljem u spisu raspoloživih isprava, utvrđeno je mjesto i način sraza prema oštećenjima na oba vozila, pa tako da je do sraza došlo između prednjeg dijela osobnog vozila „P. 607“ i to prednjeg branika i stražnjeg dijela i to stražnjeg branika osobnog vozila „P. 207“. Obzirom na oštećenja i sudarni položaj, sam nalet definiran je kao stražnji kutni nalet sa preklopom sudarnih površina od gotovo 80% i gdje su uzdužne osi sudionika bile gotovo paralelne. Glede načina nastanka nezgode i mogućnosti nastanka oštećenja na vozilima vještak se pozvao na utvrđenja zapisnika o očevidu nalazeći da se, neposredno prije sraza osobno vozilo „P. 607“ reg. oznake i broja…, kreće sjevernom prometnom trakom kolnika ceste… u K. L. iz pravca

istoka u pravcu zapada a ispred njega kreće se osobno vozilo „P. 207“ reg. oznake i broja … pa kako na kolniku nakon nezgode a u trenutku dolaska očevidne ekipe nisu zabilježeni nikakvi tragovi, niti konačni položaj vozila nakon sraza, nije mogao dati egzaktne izračune brzine kretanja sudionika neposredno prije sraza i kinematiku kretanja sudionika neposredno prije sraza.

Stoga je na temelju oštećenja na vozilima, a posebno oštećenja na stražnjem dijelu osobnog vozila „P. 207“, smatrao da je brzina naleta osobnog vozila „P. 607“ reg.oznake i broja …iznosila oko 15 km/h ili 4,15 m/s.

Pri tome je vještak bio mišljenja kako su na priloženoj fotografiji br.2. oštećenja jasno vidljiva na osobnom vozilu „P. 207“ gdje se vidi blaga deformacija desnog kutnog dijela stražnjeg branika i blago oštećenje boje na gornjem rubu branika koji je nastao podvlačenjem kutnog dijela zadnjeg branika ispod ruba desnog štop svjetla u trenutku naleta, a što je jednako tako vidljivo na potpuno istom mjestu i na lijevom kutu zadnjeg branika, koji je deformiran u odnosu na poklopac prtljažnog prostora i na kojem se također vidi oštećenje boje koje je nastao podvlačenjem ispod ruba lijevog štop svijetla a također

Također je našao i oštećenja na prednjem dijelu osobnog vozila “P 607“ reg. ozn … na prednjem braniku i baš da na lijevom i desnom dijelu nedostaju poklopci sapnica za pranje reflektora, za koje je smatrao da su nastali naletom na zadnji branik osobnog vozila “P. 207“.

Slijedom navedenog zaključio je da oštećenja na zadnjem dijelu osobnog vozila“ P. 207“…, a koja se očituju kao blage deformacije zadnjeg

lijevog i desnog kutnog dijela branika u odnosu na poklopac prtljažnika, oštećenja u vidu otpadanja boje s gornjeg ruba ruba lijevog i desnog kutnog dijela zadnjeg branika, pucanje desnog štop svjetla te oštećenja zadnjeg branika, su mogla nastati naletom prednjeg dijela osobnog vozila “P. 607“ reg. ozn…, gdje se

na prednjem braniku jasno vidi nedostatak poklopca sapnice za pranje prednjih reflektora koje su najvjerojatnije ispale prilikom naleta na stražnji dio osobnog vozila “P. 207“.

Što se tiče visine štete, vještak je pregledom izvida štete sastavljenog po radnicima tuženika utvrdio koji su dijelovi bili predviđeni za zamjenu i popravak, kako je to već navedeno, pri čemu je za limarske/ mehaničarske/električarske/tapetarke i ostale radove određeno 2,10 sati po cijeni od 110,00 kn po satu, a za lakirerske radove 2,20 sati također po cijeni od 110,00 kn po satu.

Za originalne dijelove prema Audatexu određeno je pod a) kod specifikacije utroška do iznosa kalkulaciju Audatexa i pod b) bez specifikacije troška akril boja (81,96 kn) po satu lakirera, metalik boja (106,56 kn po satu) i boja sa posebnim efektom/perla (122,95 kn lakirera po satu), a za potrošni materijal lakirnih radova 10% satnice limarskih radova.

Vještak je tako procijenio ukupnu visinu štete prema Audatexu za rad – popravak branika po cijeni od 40,00 kn, poprečnog nosača branika i zaštitne letvice branika, stražnje svjetla po cijene od 20,00 kn, 30,00 kn, 20,00 kn i popravak branika po cijeni od 100,00 kn, za lakirerski rad na braniku 120,00 kn uz paušal od 100,00 kn, pa nadalje za materijal za lakiranje 228,78 kn i korektivno lakiranje 498,12 kn , a za rezervne dijelove prema ažuriranim cijenama i to za letvicu branika 710,96 kn, za nosač stražnjeg branika 1.222,98 kn i za stražnje desne svjetlo 1.007,89 kn, pa je učinjena završena kalkulacija procjene popravka, prema kojoj ukupno za rad je potrebno izdvojiti 210,00 kn, ukupno za lakiranje uključujući materijal 946,90 kn,a ukupno za dijelove 3.067,00 kn, pa bi troškovi popravka bez PDV-a iznosili 4.157,57 kn, a sa PDV-om od 25% koji iznosi 1.039,39 kn, troškovi popravka su 5.196,96 kn. Tužiteljica nije imala prigovora vještvu, dok je tuženik smatrao kako je zaključak vještaka dat pod pretpostavkom da je kontakt vozila osiguranice tuženika i vozila tužiteljice ostvaren poklopcima sapnice za pranje prednjih reflektora za koje pretpostavlja da su ispale jer ih na vozilu nema ali da nisu nađene na licu mjesta, dok je nađen cijeli niz drugih oštećenja nastalih ranije i prije nezgode i koja ni vještak ne dovodi u uzročnu vezu s nezgodom.

10.Mišljenje vještaka K. kao stručno i objektivno u cijelosti prihvaća i ovaj sud budući je na temelju u spisu raspoloživih oskudnih podataka o načinu nastanka oštećenja na tužiteljičinu vozilu, kada nikakvih materijalnih tragova prilikom očevida nije nađeno jer su nakon izmijenjenog mjesta događaja za potrebe neometanog odvijanja prometa, upravo uslijed prometovanja vozilima uništeni svi tragovi, a drugih dokaza pa tako iskaza očevidaca nije ponuđeno o mehanizmu nastupa nezgode na temelju svog stručnog znanja iznio svoja zapažanja o predmetu vještaćenja (nalaz) a svoje zaključke o činjenicama vezanim za nastup nezgode i visinu štete, na temelju rezultata tog zapažanja, znanosti, vještine i iskustva, kako je to detaljno navedeno u mišljenju i zaključku i izložio, pri čemu je navesti da nije od značaja što prilikom očevida na licu mjesta poklopci sapnica vozila osiguranice tuženika nisu pronađeni jer nije pronađen nikakav materijalni trag, kako je to u zapisniku konstatirano, upravo iz ranije spomenutog razloga jer je nakon nezgode nastavljeno obavljanje prometa vozilima pa su tragovi uništeni.

Navedenom mišljenju vještaka koji je za oštećenja na tužiteljičinu vozilu bio mišljenja da su mogla nastati udarom prednjeg dijela vozila osiguranice tuženika kojemu je u potvrdu dodati i da iako parnični sud nije vezan odlukom prekršajnog suda ali cijeneći saznanja iz tog postupka, rezultate očevida, prikaz vozila na priloženim fotografijama, u spisu sadržanu liječničku dokumentaciju za tužiteljicu, nema mjesta sumnji da je tužiteljica dokazala kako je doživjela prometnu nezgode u vrijeme, na način i s posljedicama kako ih je prikazala a u rezultatima postupka nije nađeno okolnosti koje bi tako utvrđeni mehanizam nastanka nezgode sa štetnim posljedicama učinila upitnim što se posebno odnosi na možebitno postojanje eventualnog interesa ovdje tužiteljice da neistinito, s nakanom da bezrazložno tereti za štetni događaj upravo osiguranicu tuženika, inscenira prometnu nezgodu sa štetnim posljedicama kakve su nastupile.

11.Dosljedno, sud temeljem svih provedenih dokaza i njihove ocjene nalazi da je do nezgode u kojoj je oštećeno vozilo tužiteljice došlo krivnjom osiguranice tuženika na mjestu i na način kako je to u tužbi navedeno, kojom prilikom je na vozilu nastupila šteta u procijenjenoj visini od 5.196,96 kn, koji iznos je sud prihvatom mišljenja vještaka ocijenio realnim, od čega je tužiteljici valjalo dosuditi u tužbi zatraženi iznos štete od 4.250,00 kn za koji je sud ocijenio kako glede istog nije osnovan prigovor zastare, dok je u preostalom utuženom dijelu od daljnjih 946,96 kn, za koliko je preinačen zahtjev podneskom od 20. listopada 2021., prihvaćanjem prigovora zastare tužbeni zahtjev valjalo odbiti.

Na navedeni dosuđeni iznos valjalo je tužiteljici dosuditi kamate koje teku od 2. studenog 2016. kao dana podnesenog zahtjeva osiguravatelju za naknadu štete pa do isplate, a ovo sukladno pravnom shvaćanju revizijskog suda koje prihvaća i ovaj sud, izraženom u odlukama VSRH broj Rev- 550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev- 934/14 od 5. travnja 2017., a prema kojem je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05., 36/09., 75/09.) kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

12.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. stavka 2., čl. 155. i čl. 164. ZPP-a kao i Tbr. 7., 8., 9., 28. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12., 103/14. i 118/14.– dalje OT) Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/2018., dalje: ZSP), Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 53/2019., 92/2021.), slijedom čega je tužiteljici zastupanoj po punomoćnici trošak odmjeren tako što je sud imao u vidu konačno postavljeni zahtjev i priloženi popis troška za slijedeće radnje: za sastav tužbe i odštetnog zahtjeva tuženiku, sastav podneska od 28. travnja 2020. kojim se očituje na navode iz odgovora na tužbu, za pristup na ročište od 12. siječnja 2021. po 50 bodova, za sastav podneska od 20. listopada 2021. kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka te uređuje zahtjev te za pristup na ročište od 16. veljače 2022. po 75 bodova, što je ukupno 350 bodova, a pomnoženo sa vrijednošću boda od 10,00 kn predstavlja iznos od 3.500,00 kn, čemu je s naslova pristojbe tužbe i presude valjalo dodati iznos od po 200,00 kn, što je ukupno 3.900,00 kuna.

Tužiteljica je u postupku uspjela za 80%, pa je od njezinog postotka valjalo oduzeti postotak tuženika od 20%, što predstavlja uspjeh tužiteljice za 60%, slijedom čega joj od gornjeg iznosa pripada 2.340,00 kuna kn kojemu je s naslova troškova vještačenja valjalo dodati iznos od 2.000,00 kn, pa bi tužiteljičin trošak iznosio 4.340,00 kuna, kojeg joj je u obvezi naknaditi tuženik.

Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju i zatražene zatezne kamate po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.) koje teku od presuđenja pa do isplate, a na temelju odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20.).

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 1. travnja 2022.

S U T K I NJ A:

Mirjana Rubić v. r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude objavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude objavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužiteljice

-pun. tuženika

-u spis.