Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj 14 Gž Zk-43/2022-3

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja A. C. G., OIB: …, O., A., kojeg zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u Z., protiv protustranke Q. A. "in L.", OIB: …, O., A., kao pravni slijednik A. I. B.-A.G, OIB: …, O., A., zastupanog po punomoćniku F. B., odvjetnici u Z., radi uknjižbe prijenosa prava fiducijarnog vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Splitu poslovni broj Z-18827/2020 od 21. listopada 2020., 1. travnja 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel u Splitu poslovni broj Z-18827/2020 od 21. listopada 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu - Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja upisane pod poslovnim brojem Z-35592/2020 i zabilježbe odbijanja prijedloga pod poslovnim brojem Z-6133/2018 u zk. ul. 17198 k. o. S..

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem poslovni broj Z-18827/2020 od 21. listopada 2020. je odbijen prigovor predlagatelja A. C. Gmbh (dalje: predlagatelj) podnesen protiv rješenja tog suda poslovni broj Z-6133/2018 od 4. lipnja 2020. te je potvrđeno navedeno rješenje.

2. Protiv navedenog rješenja od 21. listopada 2020. žalbu je podnio predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog odnosno zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. 3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog predlagatelja za uknjižbu prijenosa prava fiducijarnog vlasništva u zk. ul. 17198 k. o. S..

5. U ovom zemljišnoknjižnom postupku primjenjuju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 – dalje: ZZK) s obzirom da je postupak pokrenut prijedlogom od 16. veljače 2018. kada je taj Zakon bio na snazi (čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama -''Narodne novine'', broj 63/19).

6. Donošenjem prvostupanjskog rješenja, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), sve u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK, na koju povredu zakona žalitelj, između ostalog, izričito ukazuje. Navedena povreda zakona sastoji se u tome da su u pobijanom rješenju izostali jasni razlozi o odlučnim činjenicama.

7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-6133/2018 od 4. lipnja 2020. odbijen prijedlog predlagatelja za uknjižbom prijenosa prava fiducijarnog vlasništva s imena pravnog prednika protustranke A. I. B.-A.G na ime predlagatelja.

8. Protiv tog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta predlagatelj je podnio prigovor o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem.

9. Odlučujući o prigovoru ovdje žalitelja, sud prvog stupnja utvrđuje da predlagatelj predmetni zemljišnoknjižni upis predlaže na temelju Ugovora o prijenosu fiducijarnog prava vlasništva zaključenog 1. kolovoza 2016. i Ugovora o prijenosu tražbine od 23. ožujka 2017. Potonji ugovor da je ovjeren od strane javnog bilježnika A. H. u Z., a potpisali su ga kao punomoćnici, I. M. i F. B.. Sud prvog stupnja nalazi da te punomoći nisu propisno ovjerene budući da punomoć koju je izdalo društvo A. C. Gmbh su potpisale osobe ovlaštene za zastupanje tog društva (A. A. i M. E.), koji su te potpise ovjerili kod javnog bilježnika u Republici Austriji, a presliku te punomoći je ovjerio navedeni javni bilježnik u Republici Hrvatskoj. Jednako tako da je učinjeno i sa punomoći za društvo Q. A.G "i. L.". Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da nisu propisno ovjereni izvaci iz sudskog registra koji se odnose na predlagatelja i protustranku odnosno pravnog prednika protustranke. Sud prvog stupnja zaključuje da navedene isprave nisu adekvatno ovjerene budući da im nedostaje "Apostille ovjera" u smislu "čl. 1. i 3. Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5.10.1961." Stoga, pozivajući se na odredbe čl. 52. st. 2. i čl. 53. ZZK, sud prvog stupnja zaključuje da je pravilno odlučio ovlašteni zemljišnoknjižni referent kada je prijedlog predlagatelja odbio.

10. Takav zaključak prvostupanjskoga, prema ocjeni ovog suda, nije prihvatljiv. 11. Prema odredbi čl. 53. ZZK, kada bi kao temelj dopuštenju uknjižbe trebala poslužiti privatna isprava potpisana po opunomoćeniku, da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja nužno je da je opunomoćenikov potpis na toj ispravi ovjerovljen sukladno članku 52. tog Zakona (st. 1.); da bi se uknjižba mogla dopustiti na temelju privatne isprave potpisane po opunomoćeniku, on se kao takav treba iskazati punomoći koja mu je izdana upravo za taj posao (posebna punomoć), ili općom punomoći ili punomoći izdanom za tu vrstu poslova (generična punomoć) koja nije u času podnošenja prijedloga starija od jedne godine (st. 2.); da bi se uknjižba mogla dopustiti na temelju privatne isprave potpisane po opunomoćeniku, nužno je da istinitost potpisa opunomoćitelja na punomoći bude ovjerovljena, a na tu ovjeru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 52. ovoga Zakona (st. 3.).

12. Prema odredbi čl. 52. ZZK zemljišnoknjižni sud će dopustiti uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom (st. 1.); ovjerovljivanje inozemnih privatnih isprava uređuje se međunarodnim ugovorima ili zakonom (st. 2.); odredbama iz stavka 1. i 2. ovoga članka udovoljeno je ako je ovjerovljen potpis one osobe čije se pravo ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu (st. 3.).

13. Pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda da bi navedene punomoći odnosno izvaci iz sudskog registra trebali biti ovjereni u Republici Hrvatskoj odnosno da bi trebali sadržavati potvrdu „Apostille“.

14. Naime, ukoliko između Republike Hrvatske i druge države ne postoji zaključen dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati, odnosno ovjeriti u postupku pune legalizacije sukladno Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu ("Narodne novine", broj 53/91). Puna legalizacija nije potrebna u odnosu na isprave koje potječu iz zemalja članica Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. Ovo iz razloga jer je Konvencijom o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava ("Narodne novine", Međunarodni ugovori, broj 11/11.) pojednostavljen postupak legalizacije na način da se potpis na privatnoj ispravi koji je ovjeren od strane nadležnog tijela države u kojoj je isprava sačinjena mora ovjeriti potvrdom „Apostille“. Tako određuje čl. 3. st. 1. Konvencije prema kojoj je odredbi jedina formalnost potrebna za potvrdu vjerodostojnosti potpisa, svojstva u kojem je potpisnik pristupio i po potrebi, vjerodostojnosti pečata ili žiga koja ta isprava sadrži, sastavljanje apostilla iz čl. 4. Konvencije koju izdaju nadležna tijela države u kojoj je isprava izdana. Međutim, čl. 3. st. 2. Konvencije određuje da se navedena formalnost (iz st. 1.) ne može zahtijevati ako je ona zakonima, propisima ili običajima koji su na snazi u državi u kojoj se isprava predočuje ili sporazumom između dvije ili više država ugovornica ukinuta, pojednostavljena ili ako je takva isprava oslobođena legalizacije.

15. Na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave (https://mpu.gov.hr) naveden je popis država za koje nije potrebna nadovjera isprava, jer s tim državama Republika Hrvatska ima potpisane dvostrane ugovore o međunarodnoj pravnoj pomoći (toč. V.), kao i popis država za koje je potrebna nadovjera isprava potvrdom „Apostille“ (toč. VI.). Republika Austrija se nalazi na popisu država za koje nije potrebna nadovjera isprava potvrdom „Apostille“.

16. Iz stanja spisa proizlazi da su navedene specijalne punomoći u konkretnom slučaju izdane od strane stranaka I. M. odnosno F. B. za zaključenje predmetnog ugovora o prijenosu tražbine potpisane od strane ovlaštenih osoba za zastupanje stranaka, čiji su potpisi ovjereni po javnom bilježniku u Republici Austriji. Jednako tako proizlazi da su spomenuti izvaci iz sudskog registra, ovjereni od strane javnih bilježnika u Republici Austriji, a da su preslike istih ovjerene od strane javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj.

17. U takvoj situaciji, uzimajući u obzir pravno relevantne propise koji su prethodno izloženi, nadovjera tih isprava (punomoći, sudski izvaci) nije potrebna. Suprotno pravnom shvaćanju prvostupanjskog suda u konkretnom slučaju ne postoji pravna prepreka za dopustivost predloženog upisa u smislu čl. 53. st. 3. u vezi čl. 52. st. 2. i 3. ZZK koju sud vidi u nepostojanju adekvatne ovjere navedenih isprava.

18. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, zemljišnoknjižni sud je propustio utvrditi činjenice o kojima ovisi odluka o dopuštenju zatraženog upisa. Također, sud je propustio valjano ocijeniti isprave koje su priložene prijedlogu i zemljišnoknjižno stanje, uslijed čega su o bitnim činjenicama u pobijanom rješenju izostali jasni razlozi.

19. Stoga je žalbu predlagatelja, temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK, trebalo uvažiti i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti zemljišnoknjižnom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje predmetne žalbe i brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje ukazuje ovo drugostupanjsko rješenje te će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja rukovodeći se uputama i pravnim stajalištima iznesenim u ovom drugostupanjskom rješenju.

U Velikoj Gorici 1. travnja 2022.

Sudac

Vesna Težak-Škrbina, v.r.