REPUBLIKA HRVATSKA

Pr-1210/2020

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja Ž. M. iz S., M. 46, OIB: zastupana po punomoćniku N.

L., odvjetnici u S., protiv tuženika O. škole T., S., D. Š.

22, OIB: zastupana po punomoćniku N. I., odvjetniku u O.

I. i partneri j.t.d. u S. , radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 27. siječnja 2022. u nazočnosti pun. tužitelja N. L., odvj. u S., te zamj. pun. tuženika T. V., odvj. vježb. u O. I. i partneri, po objavi dana 31. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu klasa: 602-02/20-01/45, urbroj: 2181-61-01-20-1 od 24. kolovoza 2020.g. kojeg je tuženik O. škola T., S., D. Š. 22, OIB: 661dao tužiteljici Ž. M. iz S., M. 46, OIB: te da stoga radni odnos po kojem je tužiteljica kod tuženika obavljala poslove učiteljice razredne nastave nije prestao.

2. Dužan je tuženik O. škola T., S., D. Š. 22, OIB: , u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe vratiti tužiteljicu Ž.

M. iz S., M. 46, OIB: na radno mjesto učiteljice

razredne nastave.

3. Dužan je tuženik u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici trošak ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do konačne isplate po stopi koja se određuje svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.", kao neosnovana.

II. Nalaže se tužiteljici Ž. M. iz S., M. 46, OIB: isplatiti tuženiku O. škola T., S., D. Š. 22, OIB: u roku od 15 dana parnični trošak od 2.500,00 kn.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 05. listopada 2020. podnijela tužbu protiv tuženika kao poslodavca navodeći kako je 14.listopada 2010.g. zaključila s tuženikom kao poslodavcem Ugovor o radu na neodređeno vrijeme temeljem kojeg je zaposlena na radnom mjestu učiteljice razredne nastave. Tuženik je 24. kolovoza 2020.g. donio Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljice, koju Odluku je tužiteljica zaprimila dana 5. rujna 2020.g. Tužiteljica je dana 9. rujna 2020.g. u smislu odredbi članka 133. stavak 1. Zakona o radu podnijela tuženiku Zahtjev za zaštitu prava kojeg je tuženik zaprimio dana 10. rujna 2020.g. Školski odbor tuženika je 23. rujna 2020.g. donio Odluku kojom se odbija zahtjev tužiteljice za zaštitu prava pa se tužiteljica podnijela ovu tužbu radi zaštite svojih prava i utvrđenja nedopuštenosti pobijanog otkaza ugovora o radu.

1.1.Tužiteljica u tužbi navodi kako tuženik u obrazloženju Odluke o otkazu nije naveo nikakve činjenice koje bi se mogle adekvatno ispitati, time da se u vrlo šturom obrazloženju uopćeno i apstraktno navodi samo da su prilikom donošenja odluke otkazu uzete u obzir okolnosti iz čl. 34. i 115. Zakona o radu, bez očitovanja na navode tužiteljice. Međutim, tužiteljica drži da pobijana odluka o otkazu nije zakonita te osporava postojanje valjanih i konkretnih razloga zbog kojih bi baš njoj u ovom trenutku bio otkazan ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga. Naime, tužiteljica je osoba stara 56 godina koja je svoj radni vijek provela kao učiteljica pa se ukazuje nespornim da je tuženik kao poslodavac nepravilno procijenio okolnosti iz članka 115. stavak 2. Zakona o radu, odnosno nije vodio računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja kada je odlučivao kojeg zaposlenika će proglasiti organizacijskim viškom. Dalje, znakovito je da su neposredno pred početak nastavne godine dvije učiteljice razredne nastave zatražile korištenje preostalog roditeljskog dopusta, a njihova privremena izočnost pokrivena je zapošljavanjem dviju zamjena na određeno vrijeme unatoč činjenici da je tužiteljica bila raspoloživa za rad. Time navedene učiteljice nisu uzete u obzir prilikom procjene razloga iz čl. 115 Zakona o radu, a njihova radna mjesta su očuvana. Tuženik je mogao (i trebao!) organizirati rad na način da tužiteljica zadrži svoje radno mjesto, a da se (eventualni) organizacijski višak utvrđuje tek po prestanku korištenja tih roditeljskih dopusta, kada bi se stvarni višak možda i ukazao.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako smatra da je tužbeni zahtjev neosnovan te predlaže isti odbiti i obvezati tužiteljicu na snošenje troškova koji su tuženiku nastali podnošenjem tužbe. Suprotno navodima iz tužbe osporavana Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu je osnovana, zakonita i obrazložena. Naime, iz obrazloženja odluke o otkazu jasno proizlazi da su ostvareni uvjeti za poslovno uvjetovani otkaz o radu, budući da je temeljem Odluke Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport splitsko-dalmatinske županije o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika u OŠ T. S., za šk. godinu 2020./2021 (klasa:, urbroj: od 30. srpnja 2020.)

upisano je jedno razredno odjeljenje učenika I. razreda manje u odnosu na prošlu školsku godinu. Zbog navedenog prestala je potreba za radom jednog učitelja razredne nastave. Tuženik je nadalje, prilikom donošenja odluke uzeo u obzir okolnosti iz čl. 34. i 115. Zakona o radu te proveo savjetovanje s radničkim vijećem i ishodio suglasnost istog na predmetnu odluku o otkazu. Pored navedenog, Školski odbor O. škole T. prije donošenja odluke o otkazu o radu dao je prethodnu suglasnost na navedenu odluku. Također je potrebno istaknuti da je dana 18. rujna 2020. prosvjetna inspekcija obavila nadzor u o O. školi T.

predmet kojeg je bila upravo osporavana odluka o otkazu, te nije utvrdila nikakve nepravilnosti.

2.1. Kao što je već navedeno u odgovoru na tužbu temeljem Odluke Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika u OŠ Trstenik Split, za šk. godinu 2020./2021 (klasa:, urbroj: od 30. srpnja 2020.)

upisano je jedno razredno odjeljenje učenika I. razreda manje u odnosu na prošlu školsku godinu. Zbog navedenog prestala je potreba za radom jednog učitelja razredne nastave. Nakon primitka gore navedene odluke poslodavac je pokrenuo postupak utvrđivanja organizacijskog viška zaposlenih na poslovima učitelja razredne nastave. Tuženik je najprije izradio tabelarni prikaz svih djelatnika škole zaposlenih na radnom mjestu učitelja razredne nastave. Iz navedene tabele vidljivo je da tužiteljica ima 145 bodova. Jedine dvije zaposlenice koje imaju manje bodova od nje su M. Š. i J. P.. Međutim, M. Š. i J. P. su u

trenutku donošenja odluke o otkazu tužiteljici koristile roditeljski dopust. Sukladno odredbi čl. 34 Zakona o radu za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu osobi koja se koristi tim pravom. Dakle, potpuno je jasno da je u trenutku donošenja odluke o otkazu kod tuženika postojao višak radnika, a da se ugovor mogao otkazati jedino tužiteljici budući da je ona imala najmanje bodova od svih zaposlenih na tom radnom mjestu, uzevši u obzir radnika za koje nije postojala zabrana otkaza. Uostalom, prosvjetna inspekcija je obavila nadzor u o O. školi T. predmet kojeg je bila upravo osporavana odluka o otkazu, te nije utvrdila nikakve nepravilnosti. Tuženik je nadalje, poštovao propisanu proceduru prije donošenja odluke o otkazu. Tužiteljica ni ne spori da bi odluka bila donesena protivno propisanoj proceduri već navodi kako je poslodavac nepravilno procijenio okolnosti iz 115. Zakona o radu. Međutim, tuženik je sukladno Pravilniku o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju prilikom utvrđivanja viška radnika donesene od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sindikata hrvatskih učitelja izvršio bodovanje pa su gore izneseni navodi tužiteljice potpuno neosnovani.

2.2.Tužiteljica nadalje, navodi da je tuženik zaposlio dvije radnice na određeno vrijeme da zamjene dvije djelatnice koje su koristile roditeljski dopust, a da je trebao rad organizirati na način da tužiteljica zadrži svoje radno mjesto, a da se organizacijski višak utvrđuje tek po prestanku korištenja roditeljskih dopusta. Ovakvi navodi tužiteljice potpuno su neosnovani. Naime, nesporno je da je zbog toga što je upisano jedno razredno odjeljenja manje, kod tuženika prestala potreba za radom jednog učitelja razredne nastave zbog čega je tužiteljici i otkazan ugovor o radu. Zbog navedenog tuženik je morao utvrditi organizacijski višak najkasnije do 31.08.2020., te poslati Povjerenstvu županije podatke o zaposleniku za kojim je prestala potreba za radom u punom radnom vremenu radi uvrštenja tog zaposlenika na Listu zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme kako bi isti mogao biti upućen na rad u drugu školu u slučaju potrebe. Dakle, tužiteljica je bila utvrđena kao organizacijski višak, dok djelatnice M. Š. i J. P. nisu, pa je tuženik morao zaposliti druge

dvije djelatnice radi zamjene privremeno odsutnih navedenih djelatnica. Nakon prestanka radnog odnosa tužiteljice, ista bi bila uvrštena na u listu zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu, te ju je tada tuženik i mogao zaposliti na određeno vrijeme radi zamjene privremeno odsutne radnice, međutim, to nije mogao dok je zaposlena na neodređeno vrijeme, jer je potreba za takvim radnim mjestom prestala.

3. Tužiteljica tijekom postupka ustraje u navodima i razlozima iz tužbe te ističe kako usprkos činjenici da je pri tuženiku za školsku godinu 2020/2021 upisano jedno razredno odjeljenje učenika I. razreda manje, to automatski ne znači da je prestala potreba za radom jednog učitelja razredne nastave. Naime, baš je tijekom kolovoza 2020.g.dvjema učiteljicama razredne nastave odobreno pravo na korištenje roditeljskog dopusta. Stoga se jednostavnom matematikom dolazi do računice da je pri tuženiku u trenutku otkazivanja ugovora o radu postojala potreba za zapošljavanjem dodatne učiteljice razredne nastave, a ne otkazivanjem jednog ugovora o radu. Organizacijski višak ne utvrđuje se proizvoljno, niti do određenog datuma već u trenutku kada on zaista i nastane. U trenutku otkazivanja ugovora o radu tužiteljici u školi T. nije postojao organizacijski višak, već manjak, zbog čega je tuženik zaposlio dvije djelatnice radi zamjene privremeno odsutnih učiteljica. Tuženik nije dao jasno obrazloženje zbog čega nije organizirao rad na način da tužiteljica zadrži svoje radno mjesto.

3.1. Dalje, nigdje u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama ni primjenjivim pravilnicima ne postoji odredba koja bi organizacijske razloge za otkaz u školstvu definirala drugačije nego se definiraju u privredi. Posebice ne stoji navod tužene da se „tehnološki viškovi utvrđuju najkasnije do kraja kolovoza prije početka školske godine“. Jedina referentna odredba sadržana je u čl.26.st.5.Kolektivnog ugovora iz koje se da zaključiti da prestanak potrebe za zaposlenikom može nastati i tijekom nastavne godine. Dakle, kod tužene je u konkretnoj situaciji organizacijski višak mogao nastati tek u trenutku kada bi se jedna ili obje zaposlenice koje su koristile roditeljski dopust vratile na svoja radna mjesta pa bi bilo više učiteljica razredne nastave od broja razrednih odjeljenja, tj. da nisu postojali organizacijski razlozi za otkaz potvrđuje i činjenica da je odmah po otkazivanju tužena na isto radno mjesto učiteljice razredne nastave zaposlila dvije nove učiteljice za rad na određeno vrijeme. Takvo postupanje je protivno ratiu odredbe čl. 115. st. 5. Zakona o radu koji nalaže poslodavcu da radno mjesto ponudi radniku kojem je otkazao te dodatno predviđeno kao teži prekršaj poslodavca iz čl. 228 st. 1. toč. 18 Zakona o radu. Isto je potvrđeno iz kroz sudsku praksu Vrhovnog suda RH poslovni broj Revr-1544/2015 u kojoj je navedeno da „tuženik nije dokazao da je imao opravdani razlog otkazati ugovor o radu tužitelju s obzirom na činjenicu da zapošljava na određeno vrijeme 19 radnika, a njihove poslove da može raditi i tužitelj“.

3.2. Osim toga, teško je zanemariti činjenicu da su učiteljice J. P. i

M. Š. započele korištenje svojih roditeljskih prava u jeku kolektivnih godišnjih odmora u školstvu u mjesecu kolovozu (!), a neposredno prije očekivanog utvrđenja organizacijskog viška. Iste su sukladno primijenjenim kriterijima imaju, dakako, manji broj bodova od tužiteljice te su ovakvom evidentnom zlouporabom prava dobile privremenu zaštitu. Slijedom svega navedenog nesporno proizlazi da tužena tijekom postupka sukladno čl. 135. st. 3 Zakona o radu nije dokazala da je u trenutku otkazivanja ugovora prestala potreba za obavljanjem poslova učiteljice razredne nastave jer nije postojao organizacijski višak na kojeg se tužena poziva u pobijanoj odluci o otkazu. Stoga tužiteljica ustraje u usvajanju tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. Tuženik tijekom postupku ustraje u navodima iz odgovora na tužbu time da ističe kako su djelatnice M. Š. i J. P. korištenje roditeljskog dopusta zatražile prije nego što je Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport S.- županije donio Odluku o broju razrednih odjela i broju učenika u

O. školi T., dakle, prije nego što je bilo poznato da će biti upisano jedno razredno odjeljenje učenika I. razreda manje u odnosu na prošlu školsku godinu, odnosno da će prestati potreba za radom jednog učitelja. Tuženik prema odluci Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport splitsko- dalmatinske županije o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika u OŠ T. S., za šk. godinu 2020./2021 (klasa: 602-02/20-03/48, urbroj: 2181/1-08/552- 20-2 od 30. srpnja 2020.) upisano je jedno razredno odjeljenje učenika I. razreda manje u odnosu na prošlu školsku godinu. Zbog navedenog prestala je potreba za radom jednog učitelja razredne nastave. Tuženik može na neodređeno vrijeme zaposliti samo onoliko učitelja razredne nastave koliko ima razrednih odjeljenja. Kako je za školsku godinu 2020/2021 upisano jedno odjeljenje manje, jasno je bilo da kod tuženika postoji tehnološki višak zbog čega je tuženik odredio kriterije temeljem kojih će utvrditi tko je od učitelja razredne nastave tehnološki višak. Suprotno navodima tužiteljice tuženik nije bio u mogućnosti tužiteljicu rasporediti na neko od radnih mjesta na kojima su zaposlene djelatnice koje su koristile roditeljski dopust. Naime, u tom slučaju bi za isto razredno odjeljenje bile zadužene dvije nastavnice zaposlene na neodređeno vrijeme što nije u skladu sa zakonom. Uostalom, u vrijeme kad je kod tuženika postojala potreba za radom na određeno vrijeme tužena je od strane Povjerenstva upućena na rad u O. školu B..

5. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 24. kolovoza 2020. ( str. 5,6.) zahtjeva za zaštitu prava od 09.09.2020. ( str. 7 spisa), preslike primke povratnice i potvrde o preporučenoj pošiljci ( str 8.), Odluke Školskog odbora od 23.09.2020. ( str 9.), Odluke o broju o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika u OŠ Trstenik Split, za šk. godinu 2020./2021, klasa:, urbroj: od 30.

srpnja 2020., (str 15,16.), prijava potrebe za zapošljavanje ( str 74-81.), Dopis RH županije Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport od

12.10.2020., ( str 82.), od 30.listopada 2020 ( str 83.), od 11.studenog 2020 ( str 84.), Odluka Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove zaposlenika … br. Klasa: , Urbroj: od 03.rujna 2020 ( str85.), prijava

potrebe za zapošljavanjem od 17.02.2021, ( str 204.), Odluka Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove …. Od 26. veljače 2021. ( str205.), saslušanjem parničnih stranaka kao i drugu spisu priloženu dokumentaciju,

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

7. Među strankama nije sporno:

- da je tužiteljica sa tuženikom O. školom T. ( dalje O. T.)

ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 14. listopada 2010, na obavljanje poslove učiteljice razredne nastave na puno vrijeme,

- da je tuženik donio Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu KLASA:, URBROJ:, od 24. kolovoza 2020., ( str 4-6),

- da je tužiteljica navedenu odluku zaprimila 05. rujna 2020.,

- da je tužiteljica podnijela tuženiku Zahtjev za zaštitu prava 09. rujna 2020. koji je tuženik zaprimio 10. rujna 2020., kako to proizlazi iz preslike primke povratnice i potvrde o preporučenoj pošiljci ( str 7,8.),

- da je tuženik povodom podnijeto zahtjeva za zaštitom prava donio odluku kojom se odbija taj zahtjeva Klasa:, Urbroj: od 23.rujna

2020., (str 9.),

- da je Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport S.- županije donio Odluku o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika u OŠ T. S., za šk. godinu 2020./2021 (klasa: 602-02/20-03/48, urbroj: 2181/1-08/552- 20-2 od 30. srpnja 2020.), ( str 15,16.).

8. Odredbom članka 133.st.1. Zakona o radu ( Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19 - dalje ZR) propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava, stavkom 2. da ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, dok je stavkom 3. propisano da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa.

8.1. Kraj nespornih utvrđenja da je tuženik poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu donio 24. kolovoza 2020. koju je tužiteljica zaprimila 05. rujna 2020. a da je tužiteljica uputila tuženiku kao poslodavcu zahtjev za zaštitu prava 09. rujna 2020., time da je tuženik taj zahtjev tužiteljice odbio donoseći Odluku o tome 23.rujna 2020, a da je tužiteljica ovu tužbu podnio sudu 05. listopada 2020. razvidno je da je tužiteljica postupila na način i u rokovima sukladno odredbi članka 133., st. 1. do 3. ZR-a, dakle, tužba tužitelja je pravovremena.

9. Među strankama je sporno je li poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužiteljici kojim joj je prestao radni odnos zasnovan na puno neodređeno vrijeme za obavljanje poslova učiteljice razredne nastave, donesen iz opravdanih razloga sukladno odredbi članka 34., 115. ZR-a i čl. 114 ZOOSŠ, kraj činjenice da je tuženik neposredno nakon otkazivanja njezinog ugovora o radu raspisao natječaj za zapošljavanje dviju učiteljica razredne nastave na određeno vrijeme umjesto dviju učiteljica koje su bile na roditeljskom dopustu.

10. Obzirom da je tuženik tužiteljici dao poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu temeljem odredbe članka 115.st.1.t.1. Zakona o radu i članka 114. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( Narodne novine br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20 – dalje ZOOSŠ) to je temeljem odredbe članka 135. st.1. ZR-a teret dokazivanja na tuženiku kao poslodavcu jer je tom odredbom propisano da u slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije uređeno, dok je stavkom 3. propisano da u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, a na radniku samo ako je on ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu.

10.1. Odredbom članka 115. st. 1. t.1 ZR-a propisano je kako poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), stavkom 2. propisano je da pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika, stavkom 5. da poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika dok je stavkom 6. propisano da ako u roku iz stavka 5. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

10.2. Odredom članka 112. ZOOSŠ propisano je da radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje sukladno općim propisima o rad, a odredom članka 114. st.1. propisano je da o zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 60 dana.

10.3. Odredom članka 24. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama ( Narodne novine 51/18- koji je vrijedio u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužiteljice- dalje KU/18) propisano je u st. (1) Za zasnivanje radnog odnosa u Školi raspisuje se javni natječaj. (2) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Škole. (3) Poslodavac je u obvezi na isti način i u istom roku obavijestiti sve kandidate o rezultatima natječaja. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka javni natječaj nije potreban za sklapanje ugovora o radu: – na određeno vrijeme, kada obavljanje posla ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana; – s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji osoba iskazanih gospodarskim, tehnološkim ili organizacijskim viškom ureda državne uprave odnosno Gradskog ureda; – do punog radnog vremena, s osobom koja ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; – sporazumom školskih ustanova u kojima su zaposlenici u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, uz pristanak zaposlenika, radi zamjene mjesta rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja; – te u drugim slučajevima kada to nije potrebno prema zakonu. (5) Kada se u školi ukaže potreba za popunjavanjem radnog mjesta, poslodavac je dužan razmotriti ispunjava li neki od zaposlenika te škole uvjete tog radnog mjesta te ukoliko ispunjava te uvjete, ponudit će se prelazak na upražnjeno radno mjesto (u matičnoj ili područnoj školi) izmjenom ugovora o radu bez raspisivanja javnog natječaja, i to zaposleniku koji u školi radi najmanje 12 mjeseci na temelju ugovora o radu sklopljenoga na najmanje polovicu od punog radnog vremena tjedno na neodređeno vrijeme, a drugima može ponuditi.

Odredbom članka 25. KU/18 propisano je u stavcima (1) U svrhu promicanja suodgovornog socijalnog partnerstva na području zapošljavanja i raspoređivanja zaposlenika te racionalnog i učinkovitog rješavanja viškova i manjkova zaposlenika u Školama, na razini države djeluje zajedničko Povjerenstvo za viškove i manjkove Ministarstva i Sindikata (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo na razini države), a na razini županija ili G. Z. formira se zajedničko županijsko ili gradsko povjerenstvo (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo na razini županije). (2) Povjerenstvo na razini države čine dva predstavnika Ministarstva i dva predstavnika Sindikata. (3) Povjerenstvo na razini županije čine dva predstavnika ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda (u daljnjem tekstu: Ured) i dva predstavnika Sindikata. (4) Članove Ministarstva i Ureda u povjerenstvima iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za obrazovanje. (5) Članove Sindikata u povjerenstvima iz stavka 1. ovoga članka imenuje predsjednik Sindikata. (6) U radu Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka sudjeluje, bez prava odlučivanja, i predstavnik ravnatelja kojeg na zahtjev Ureda predlaže županijsko stručno vijeće ravnatelja. (7) Povjerenstvo na razini države donosi Pravilnik o kriterijima za donošenje Odluke o prednosti pri zapošljavanju. (8) Povjerenstvo na razini države donosi Poslovnik o radu te se isti primjenjuje na razini županija i G. Z.. (9) Povjerenstvo na razini županije: – redovito prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama; – obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije, odnosno G. Z.; – obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; – obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji žele zamijeniti mjesto rada; – predlaže dodatna mjerila za iskazivanje viška zaposlenika, te mjere i aktivnosti glede njihova zbrinjavanja u Školama; – donosi odluke o prednosti pri zapošljavanju zaposlenika iskazanih kao organizacijski višak za ostvarivanje prava na prednost pri novom zapošljavanju, sukladno kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju i odredbama Zakona o radu i Ugovora, na koje se obraća posebna pozornost; – upućuje zaposlenike s lista (evidencija), i to nakon odlučivanja, prema propisanim kriterijima putem e-obrasca Uputnice, u skladu s njihovom vrstom i razinom obrazovanja, u Škole koje su prijavile potrebu za zaposlenikom; 21 – obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme; – briše iz evidencije zaposlenika koji je riješio svoj radnopravni status; – liste (evidencije) s inicijalima zaposlenika objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda te se iste dostavljaju i Ministarstvu i Sindikatu.

Člankom 26. KU/18 propisano je u stavcima (1) Povjerenstva na razini županija su u obvezi međusobno surađivati i dostavljati jedni drugima podatke koje se traže za zaposlenike koji se nalaze u listama (evidencijama) tog Povjerenstva. (2) Škola je odmah po donošenju odluke o utvrđivanju organizacijskog viška obvezna prijaviti prestanak potrebe za zaposlenikom (djelomično ili u cijelosti) koji ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a utvrđen je organizacijskim viškom, radi uvrštavanja tog zaposlenika u listu (evidenciju) zaposlenika. Listu (evidenciju) zajedno vodi Ured i Povjerenstvo na razini županije. (3) Škola je obvezna prijaviti zaposlenike koji imaju ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme, a žele zamijeniti mjesto rada. Škola je obvezna prijaviti i svaku potrebu za zaposlenikom (djelomično ili u cijelosti) Povjerenstvu na razini županije. Prijava se vrši elektroničkim putem na propisanim obrascima. Uz popunjeni propisani e-obrazac Škola je dužna dostaviti elektroničkim putem i presliku odluke o utvrđivanju zaposlenika organizacijskim viškom. (4) E- obrasce iz stavka 3. ovoga članka propisuje Ministarstvo uz dostavu istih Sindikatu. Propisani eobrasci objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda, Ministarstva i Sindikata. (5) Prijave prestanka potrebe za zaposlenikom, kao i prijave potrebe za zaposlenikom, Škola je obvezna za novu školsku godinu dostaviti elektroničkim putem Povjerenstvu na razini županije najkasnije do 1. srpnja tekuće godine ili najkasnije tri (3) dana tijekom nastavne godine nakon što je utvrdila potrebu ili prestanak potrebe za zaposlenikom. (6) Povjerenstvo na razini županije je dužno u roku od osam (8) dana pisano se očitovati o istoj prijavi elektroničkim putem. (7) Škola će popuniti upražnjeno radno mjesto na način propisan Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Ugovorom, tek nakon što ju je Povjerenstvo na razini županije pisano obavijestilo da u evidenciji nema osobe koja ispunjava uvjete potrebne za traženo radno mjesto, odnosno nakon što se Škola istom Povjerenstvu na razini županije elektroničkim putem pisano očitovala o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba. (8) Pisano očitovanje o odbijanju upućene osobe, iz stavka 7. ovoga članka mora biti potkrijepljeno odgovarajućom dokumentacijom i/ili detaljnim obrazloženjem, a razlozi za odbijanje moraju biti objektivni i nepristrani. (9) Povjerenstvo na razini županije uputit će elektroničkim putem predmete koje nije u mogućnosti riješiti Povjerenstvu na razini države. Isto je u obvezi, u roku od 15 dana, očitovati se o predmetu. (10) Povjerenstvo na razini županije dužno je svaka tri mjeseca izvijestiti Povjerenstvo na razini države o iskazanim potrebama i organizacijskim viškovima od strane osnovnoškolskih ustanova na razini županije te donesenim odlukama o prednosti pri zapošljavanju. 22 (11) Prijave potrebe za zaposlenikom, prijave prestanka potrebe za zaposlenikom, uputnice te ostala dokumentacija iz ovoga članka dostavlja se elektroničkim putem uz obvezu potvrde primitka.

11. Prema Tumačenju Kolektivnog ugovora za zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama ( KU/18 ) koje je dalo Zajedničko Povjerenstvo za tumačenje KU sa 8 sjednice održane 15.prosinca 2020. iz br. 62/20 na postavljeni upit vezan uz iskazivanje zaposlenika tehnološkim viškom i to postoje li kriteriji ili pravilnik koji određuje koja osoba će biti tehnološki višak ili ravnatelj ima autonomiju sam odrediti koga će proglasiti tehnološkim viškom je odgovorilo da kriterij kojih se poslodavac dužan pridržavati pri donošenju odluke o poslovno uvjetovanom otkazu propisani su člankom 115.st.2. Zakona o radu, te da ne postoji poseban pravilnik temeljem kojeg se zaposlenik iskazuje tehnološkim viškom a čl. 32.st.1. KU/18 propisano je u kojim slučajevima poslodavac ne može otkazati ugovor o radu niti dati otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora bez prethodne suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća.

11.1. Na temelju članka 25.st.7. KU/18 Zajedničko povjerenstvo na razini države za viškove i manjkove Ministarstva znanosti i obrazovanja i Sindikata hrvatskih učitelja donijelo je Pravilnik o kriterijima za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju ( dalje Pravilnik) koji u članku 1. propisuje kako se time Pravilnikom utvrđuju kriteriji za donošenje odluke o prednosti pri zapošljavanju u slučaju zapošljavanja zaposlenika kojima je prestao ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno ugovor o radu na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena zbog poslovno uvjetovanog otkaza te koji imaju zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme u osnovnoškolskim ustanovama za ostvarivanje prava na prednost pri zapošljavanju. U članku 2. i 3. je propisan način sastavljanja Liste organizacijskih viškova kako bi se donijela odluka o prednosti pri upućivanju zaposlenika na rad u drugu školu. Tako u čl. 2. se svi zaposlenici iskazani kao organizacijski višak na istim poslovima boduju prema kriterijima ( obveznim) dužina staža, dob zaposlenika, socijalne prilike, a u čl.

3. su u st.2. utvrđeni i dodatni kriteriji i to roditeljstvo, zdravstveno stanje, je li osoba već bila iskazana tehnološkim viškom kao i udaljenost od mjesta prebivališta do škole koja je iskaza potrebu zapošljavanja.

12. Uvidom u Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 24. kolovoza 2020. koji je tuženik dao tužiteljici na zaključeni ugovor o radu na puno neodređeno vrijeme kao učiteljice razredne nastave, uz određenje trajanja otkaznog rok od dva mjeseca koji počinje teći danom dostave odluke radnici, time da ista nije dužna za vrijeme otkaznog roka raditi ali za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće i sve ostala prava kao da je radila do isteka otkaznog roka, utvrđeno joj je pravo na otpremninu sukladno članku 126 ZR-a i čl. 46 KU/18 time da ugovor prestaje zadnjeg dana otkaznog roka.

12.1. U obrazloženju navedene Odluke navedeno je kako je potreba za radom tužiteljice koja je zaposlena na poslovima učiteljice razredne nastave na puno neodređeno vrijeme presta je iz organizacijskih razloga a nije postojala mogućnost njezinog obrazovanja ili osposobljavanja za rad na drugim poslovima. Tuženik se pozvao na Odluku Upravnog odjela za prosvjetu… Županije o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika kod tuženika za šk.godinu 2020/2021 gdje je upisano jedno razredno odjeljenje učenika I razreda manje u odnosu na prošlu školsku godinu , pa da je zbog izmijenjenih okolnosti prestala potreba za radom jednog učitelja razredne nastave. Prilikom davanja otkaza uzete su obzir okolnosti iz članka 34. i 115. ZR-a, o namjeri otkaza tuženik se savjetovao i zatražio prethodnu suglasnost od radničkim vijećem 17. i 19. kolovoza 2020 koji se očitovalo 18. i 20. kolovoza 2020 na način da je isto dalo suglasnost na namjeru otkazivanja tužiteljičinog ugovora o radu. Sukladno čl. 114. ZOOSŠ i Školski odbor tuženika je dao prethodnu suglasnost na predmetni otkaz 24. kolovoza 2020. Obrazložena je dužina trajanja otkaznog roka, pripadajuće otpremnina i prestanak radnog odnosa.

13. Uvidom u tablični prikaz Liste organizacijskih viškova zaposlenih na poslovima razredne nastave kod tuženika tj OŠ T. razvidno je da je ta Lista nastala sukladno čl. 2. i 3. Pravilnika te da su istom obuhvaćeni svi zaposlenici tj učitelji razredne nastave kod tuženika, njih 13.

13.1. Uvidom u Odluku Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije donio Odluku o broju redovitih razrednih odjela i broju učenika u OŠ T. S., za šk. godinu 2020./2021 razvidno je da je navedena odluka donesena 30. Srpnja 2020. kojom odlukom je za OŠ T. u čl. 3 Odluke utvrđen broj razrednih odjeljenja od I do IV razreda od ukupno 13.

13.2. Uvidom u Rješenja RH HZZO Regionalni ured Split broj klasa: Up/I-, Urbroj: od 27.27.2020. razvidno je da je isto doneseno

po zahtjevu J. P. iz S. , te da joj je odobreno korištenja dijela roditeljskog dopusta za dijelove od 17.08.2020. do 11.12.2020, i Rješenja RH Regionalni ured Split broj klasa: UP/I-502-06/20-02/2988., Urbroj: 338-17-02-01-20-2 od 21. srpnja 2020. razvidno je da je isto doneseno po zahtjevu M. Š. iz Ž. te da joj je odobreno korištenja dijela roditeljskog dopusta za dijelove od

17.08.2020. do 25.11.2020., proizlazi da su J. P. i M. Š.

podnijele svoje zahtjeve nadležnog službi HZZO PU Split prije donošenja Odluke Upravnog odjela županije.

13.3.Uvidom u tablični prikaz koji je tuženik sačinio po Pravilniku razvidno je da kriteriji tkz Obvezni bodovi predstavljaju zakonske kriterije iz čl. 115.st.2. ZR-a pa isti prikaz može koristiti u ovom postupku pri utvrđivanju je li tuženik vodio računa o zakonskim kriterijima. Dakle, uzimajući kriterij godine staža razvidno je da tužiteljica ima 16 godina staža dok samo J. P. i M. Š. imaju manje staže

od nje, u odnosu na kriterij godina života tužiteljica ima više godina života od obje navedene učiteljice kao i u odnosu na učiteljicu pod rb. 3., 4., 10.i 12., a u odnosu na treći zakonski kriterij koji se odnosi na obveze uzdržavanje, tužiteljica kao ni J. P. nema obvezu uzdržavanja dok M. Š. ima obvezu uzdržavanja 2 čl

obitelji a ostale učiteljice koje nemaju obvezu uzdržavanja imaju znatno više radnog staža od tužiteljice. Za istaći je da su podatci koji su navedeni u promatranom tabličnom prikazu sastavljani i prenesi iz registra zaposlenik u javnom sektoru a koji podatci su dostupni Povjerenstvu na razini županije koje redovito prati stanje i evidentira broj i kretanje zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama; obvezuje se voditi listu (evidenciju) zaposlenika koji su proglašeni organizacijskim viškom na neodređeno puno radno vrijeme, odnosno na neodređeno vrijeme u dijelu radnog vremena, za područje županije. Dakle, svi navedeni podatci su vjerodostojni i točni. Posebno se napominje, a kako to proizlazi iz iskaza zz tuženika te zapisnika prosvjetne inspekcije od 18. rujna 2020. tadašnja ravnateljica je također učiteljica razredne nastave i ista nije uvrštena u taj tablični prikaz a na njezinom radnom mjestu je radila učiteljica na određeno vrijeme. Dakle, u tabličnom prikazu su 13 učiteljica ( sa ravnateljicom bi bilo 14) a prema Odluci Upravnog odjela u šk. Godini 2020/21 bilo je predviđeno 13 odjeljenja razredne nastave, dakle jedna učiteljica bi bila tehnološki višak.

13.4. Odredbom članka 34. ZR-a propisano je u stavku 1. da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava, a stavkom 2. da je otkaz iz stavka 1. ovoga članka ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

13.5. Za zaključiti je, da su samo učiteljice J. P. i M. Š. bile te koje su zajedno sa tužiteljicom mogla biti iskazane kao tehnološki višak da iste nisu koristile svoje zakonsko pravo na roditeljski dopuste i bile temeljem odredbe članka 34. ZR-a zaštićene od otkazivanja ugovora o radu.

13.6. Naime, sukladno Tumačenju Kolektivnog ugovora za zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama ( KU/18 ) koje je dalo Zajedničko Povjerenstvo za tumačenje KU sa 8 sjednice održane 15.prosinca 2020. iz br. 62/20 pod točkom 11. pri određivanju koji radnik tj učitelj će biti proglašen tehnološkim viškom tuženik je trebao primijeniti kriterije iz odredbe članka 115.st.2. ZR-a, a što je tuženik u konkretnom slučaju i napravio.

14. Naime, tužiteljica drži da bi ovaj poslovno uvjetovani otkaz bio nedopušten pozivajući se na odredbu članka 115.st.5. ZR-a kojim je propisano da poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika, kraj činjenice da je tuženik upravo umjesto gore navedenih učiteljica zaposlio dvije učiteljice ali na određeno vrijeme do povratka odsutnih zaposlenica. Međutim, po prirodi stvari radi se doista o zapošljavanju na istim poslovima ali na određeno vrijeme za koje poslove se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno čl. 12. ZR-a. Uzimajući u obzir da se radni odnos zasniva zaključenjem ugovora o radu ( čl. 10.st.1. ZR-a) a radni odnos na neodređeno vrijeme ugovorom o radu na neodređeno vrijeme ( čl. 11.ZR-a) to bi u konkretnom slučaju tuženik svakako trebao tužiteljici dati otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme te joj ponuditi zaključenje ugovora o radu na određeno vrijeme čiji radni odnos bi prestao istekom istoga, stavljajući je na taj način u nepovoljniji radno pravni položaj no što je sa danim poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu. Osim toga što bi tužiteljici u tom slučaju radni odnos prestao istekom ugovora o radu na određeno vrijeme ista ne bih bila obuhvaćena Pravilnikom jer temeljem istoga su obuhvaćeni samo oni radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom dakle oni koji imaju zaključen radni odnos na neodređeno vrijeme a što ne mogu biti radnici koji imaju zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme čiji ugovor o radu ističe protekom vremena na koji su zaključeni, kako je to jasno u svom iskazu navela zz tuženika.

14.1. Osim toga, gore imenovane učiteljice koje su počele koristiti roditeljski dopust prije otkazivanja ugovora o radu tužiteljici nisu mogle dobiti otkaz ugovora o radu jer su zaštićena kategorija temeljem čl. 34.ZR-a i dani otkaz jednoj od njih bi bio ništetan. Stoga, tuženika nakon donošenja Odluke Upravnog odjela nije preostalo ništa drugo nego donijeti odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužiteljici. Naime, nakon donesene Odluke Upravnog odjela koji određuje broj razrednih odjeljenja ( 13) da je tužiteljica ostala na radu kod tuženika, isti bi imao 14 učiteljica razredne nastave u radnom odnosu na neodređeno vrijeme i postupao bi protivno čl. 52.st.2. ZOOSŠ. Stoga, bez obzira što su odsutne učiteljice naknadu primale od strane HZZO-a i što iste nisu bile na teret proračunu tuženika iste su se kao zaposlenice i nadalje vodile u Registru zaposlenika tuženika.

15. Uvidom u dopise tuženika upućene Radnikom vijeću od 17. i 19. kolovoza 2020. i njegova odgovora od 18. i 20. kolovoza 2020. razvidno je da je tuženik postupio suglasno članku 150. i 151. ZR-a.

16. Radi navedenog valjalo je odlučiti kao u točki I izreke presude.

17. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36.,42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 103/14, 118/14, 107/15- dalje Tarife).

17.1. Obzirom da tužiteljica u ovoj parnici nije uspjela a tuženik je popisao parnični trošak sukladno odredbi članka 164. ZPP-a i Tbr.7.st.1.t.2., to je valjalo obvezati tužiteljicu na naknadu troška tuženika od 2.500,00 kn ( 2000,00 kn uvećano za 500,00 kn 25%PDV-a), te odlučiti kao u točki II izreke ove presude.

U Splitu, 31. ožujka 2022.

SUDAC

Snježana Cvitanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA: - tužitelju

- tuženiku

- u spis

Broj zapisa: eb308-c3a61

Kontrolni broj: 05799-d4968-ef79f

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=SNJEŽANA CVITANOVIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.