REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-12809/2021

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog I.P. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog I.P., podnesenoj putem braniteljice G.P.T., odvjetnice u XX, protiv presude Prekršajnog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, broj: 31 Pp J-696/2020 od 21. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba okrivljenog I.P. odbija se kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c) u vezi sa člankom 139. stavkom 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okrivljeni I.P. dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna, u roku od 15 dana računajući od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni I.P. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, te je, na temelju istog propisa, kažnjen novčanom kaznom od 2.000,00 kuna, koja kazna će se smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u danom mu roku plati dvije trećine iste.

1.1. Istom presudom je okrivljenik obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna.

2. Protiv pobijane presude je okrivljenik, pravodobno, putem braniteljice, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o novčanoj kazni. Okrivljenik navodi kako se on tereti da bi počinio psihičko nasilje prema svom bratu J.P., ali u činjeničnom opisu sadržanom u optužnom prijedlogu, nije naveden konstitutivni element prekršaja a to je da je kod oštećenika prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost. Nadalje, okrivljenik kroz žalbu iznosi svoje viđenje predmetnog događaja, ukazujući na taj način kako se nije dogodilo ono što tvrdi oštećenik tijekom svjedočenja, odnosno kako on nije počinio terećeni prekršaj. Prema njegovom stajalištu, čak da je oštećeniku i uputio psovku, on je odmah otišao u kuću pa bi se takvo ponašanje eventualno moglo podvesti pod nepristojno ponašanje ili narušavanje javnog reda i mira, odnosno da se radi o očito beznačajnom prekršaju koji ne zahtijeva osudu. Psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom ili napisanom riječju i potrebno je utvrditi je li takve riječi uopće imaju potreban stupanj agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ali u konkretnom slučaju, posljedica koja se sastoji u povredi dostojanstva ili uznemirenosti, nije sadržana u biću djela. Okrivljenik predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5. Nadalje, što se tiče žalbenog navoda okrivljenika o tome da mu je na teret stavljen prekršaj kojemu nedostaje biti element u vidu posljedice, navodi se da je optužnim prijedlogom okrivljeniku stavljeno na teret da je „počinio psihičko nasilje nad svojim bratom J.P., što je kod istog prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti, na način što je nakon J. usmenog upozorenja da mu ne sječe ukrasni grm ispred obiteljske kuće, okrivljeni I.P. vikao, galamio, psovao te vrijeđao brata J. riječima:“marš jeba ti bog mater, jeba te pop A. koji te puti“, ponavljajući te riječi više puta...“. Iz tako sastavljeno činjeničnog opisa jasno je vidljivo da je u istom navedena posljedica u vidu povrede dostojanstva i uznemirenosti kod oštećenika, a takav činjenični opis je sadržan i u pobijanoj presudi.

6. Nadalje, tijekom dokaznog postupka sud je raspolagao sa pisanom obranom okrivljenika koji je prekršaj poricao, a ispitani su i svjedoci J.P., M.P., I.P., J.G. i A.P. s tim da je između okrivljenika i svjedoka J.P. (oštećenika) provedeno suočenje, a sud je pročitao i dokumentaciju koja se nalazi u spisu. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio te je dao razloge iz kojih određene dokaze prihvaća, odnosno ne prihvaća. I po ocjeni ovog Suda, prvostupanjski je sud pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje u ovom predmetu.

7. Neosnovano okrivljenik ističe da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o takvoj vrsti prekršaja koje zaslužuje sankcioniranje te da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom ili napisanom riječju i potrebno je utvrditi je li takve riječi uopće imaju potreban stupanj agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Naime, oštećeni J.P. jasno iskazuje kako se inkriminirane zgode osjećao jadno, bilo mu je teško, a osobito kad mu je okrivljenik psovkama spominjao svećenika jer je on vjernik.

8. Dakle, na utvrđeno činjenično stanje sud je pravilno primijenio materijalno pravo, a za svoju odluku je dao valjane razloge. Slijedom navedenog, ovaj Sud ne nalazi ostvarene žalbene osnove na koje se okrivljenik u svojoj žalbi poziva (bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, povredu materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje).

9. Što se tiče odluke o vrsti i visini kazne, okrivljeniku je izrečena blaža vrsta kazne u visini posebnog minimuma. Naime, za prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna od najmanje 2.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana. Prvostupanjski je sud okrivljeniku olakotnim cijenio dosadašnju nekažnjavanost dok otegotne oklonosti nije utvrdio. Ovakva kazna primjerena je okolnostima počinjenja prekršaja, težini prekršaja i ličnosti okrivljenika.

10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, i imovno stanje okrivljenika.

11. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 31. ožujka 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenika.