Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 11 Gž-440/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Bađun, kao predsjednice vijeća, Milka Samboleka, kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Amalije Švegović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. R., OIB:..., P. Č., i tužiteljice R. R., OIB:..., P. Č., zastupanih po punomoćniku A. Š., odvjetniku u V. G., protiv tuženika B. K. d.o.o., OIB:... Z. zastupanog po punomoćniku Z. B., odvjetniku iz O. B. i P. u Z. i tuženice S. A., OIB:... K., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: P-99/2021-11 od 3. prosinca 2021., na sjednici vijeća održanoj 31. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukidaju se presuda i rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: P- 99/2021-11 od 3. prosinca 2021. u pobijanom dijelu, toč. I. i II. izreke presude i u dijelu donesenom u obliku rješenja i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka, ali drugom sucu pojedincu.

II. U nepobijanom dijelu, toč. III. izreke presude, prvostupanjska odluka ostaje neizmijenjena.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka u cijelosti glasi:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr- 138/2019-8 od 19. kolovoza 2019.

II. Nalaže se I-tužitelju i II-tužiteljici naknaditi I-tuženiku troškove postupka u iznosu od 9.375,00 kn, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan preostali zahtjev I-tuženika za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.350,00 kn."

1.1. Ujedno je u dijelu donesenom u obliku rješenja odbačena kao nedopuštena tužba u dijelu u kojem tužitelji traže da se utvrdi nedopuštena provedba ovrhe na geometrijski odvojenom dijelu nekretnina u izvanknjižnom vlasništvu tužitelja Z. R. iz V. G., Č. P., OIB:... tužiteljice R. R. iz V. G., Č. P., OIB:..., upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici u zk.ul. 924 k.o. P. Č. i to kčbr. 807/2 pašnjak u Poljani Dolnjoj od 200 čhv i kčbr. 808/2 oranica u Poljani Dolnjoj od 1 jutro i 929 čhv, ukupne površine 1 jutro i 1129 čhv, a koji geometrijski odvojeni dio nekretnina će biti utvrđen identificiran očevidom na licu mjesta od strane geodetskog vještaka i prikazan na skici lica mjesta koja skica izmjere i zapisnik o očevidu čine sastavni dio izreke ove presude, pa se ovlašćuju tužitelji temeljem ove presude ishoditi parcelaciju navedenih nekretnina prema skici izmjere geodetskog vještaka na način da se formiraju nove samostalne katastarske čestice s novim oznakama u granicama realnog odvojenog vlasništva temeljem prijavnog lista koji će biti sastavljen od ovlaštenog geodeta i ovjeren u nadležnom uredu za katastar, a radi upisa prava vlasništva u korist tužitelja na novoformiranim samostalnim katastarskim česticama u zemljišne knjige.

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tužitelji pobijaju presudu i poziva se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH i 70/19; dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud prihvati žalbu na način da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu, ali drugom sucu pojedincu.

2.1. Tužitelji ne pobijaju presudu u toč. III. izreke, pa je primjenom odredbe čl. 365. st. 1. ZPP-a, odlučeno kao u toč. II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

3. U odgovoru na žalbu tuženik B. K. d.o.o. se protivi navodima žalbe i predlaže žalbu tužiteljica odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet ovog spora je proglašenje nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj: Ovr-138/2019-8 od 19. kolovoza 2019., a povodom prijedloga za ovrhu tuženika B. K. d.o.o. protiv tuženice S. A., radi isplate 415.306,59 kn, a na pokretanje postupka su tužitelji upućeni kao treće osobe zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovr-51/2021 od 4. ožujka 2021.

6. Nakon što je konstatirao da u ovom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom tužitelji moraju dokazati da imaju neko pravo koje sprječava ovrhu i u parnici u skladu sa odredbom čl. 60. st. 4. Ovršnog zakona (NN br. 112/12; 25/13; 93/14; 55/16 - odluka US RH; 73/17 i 131/20; dalje: OZ) mogu tražiti da se utvrdi postojanje njihovih prava ako ih koja od stranaka osporava, a imajući u vidu da je gruntovno i katastarsko stanje nekretnina koje su predmet ovrhe nesređeno, prvostupanjski sud zaključuje da parcelacija nekretnina i njihova identifikacija ne može biti predmet ovog postupka koji se vodi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, već to može biti predmet zemljišnoknjižnog ispravnog postupka ili kojeg drugog postupka u vezi sa stvarnim pravima na nekretninama, a taj postupak tužitelji nisu pokrenuli iako tvrde da su oni i njihovi prednici u posjedu predmetnih nekretnina preko 50 godina. Nadalje, sud zaključuje da se u okviru ovog postupka može raspravljati samo o tome postoji li kakvo pravo tužitelja u odnosu na nekretnine u površinama koje su upisane u zemljišnoj knjizi kao javnoj knjizi, pa kao nedopušten odbacuje dio tužbe u kojoj se traži parcelacija i odvajanje nekretnina radi utvrđenja vlasništva tužitelja nad geometrijskim odvojenim dijelovima nekretnina te pozivom na odredbe čl. 60. OZ-a i čl. 187. ZPP-a odlučuje kao u izreci prvostupanjskog rješenja. Nastavno u dijelu donesenom u obliku presude odbija tužbeni zahtjev radi proglašenja ovrhe nedopuštenom navodeći, u bitnome, da tužitelji nisu dokazali da na (cijelim) nekretninama upisanim u zk.ul. 924 k.o. P. Č. imaju pravo koje sprječava ovrhu odnosno nisu dokazali da imaju pravo koje mogu uspješno štititi u odnosu na tuženika B. K. d.o.o., za kojeg nije dokazano da je postupao nesavjesno.

6.1. U materijalnopravnom dijelu obrazloženja prvostupanjski sud se poziva i na odredbe čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09; 153/09; 143/12; 152/14; 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - ispravak) i čl. 8. st. 2. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 63/19).

7. Stajalište prvostupanjskog suda da sud u okviru ovog postupka može raspravljati isključivo o tome postoji li kakvo pravo tužitelja u odnosu na (cijele) nekretnine upisane u zk.ul. 924 k.o. P. Č., kčbr. 807/2 pašnjak u Poljani Donjoj od 200 čhv i kčbr. 808/2 oranica u Poljani Donjoj od 1 jutra i 929 čhv, ukupne površine 1 jutro i 1129 čhv, dakle isključivo u površinama koje su upisane u zemljišnoj knjizi, nije pravilno.

7.1. Sukladno odredbi čl. 59. st. 1. OZ-a osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.

7.2. Prema shvaćanju ovoga suda, osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom, ali ta osoba može tražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom i na dijelu nekretnine koja je predmet ovrhe. U konkretnom slučaju, obzirom da nema nikakve sumnje da postoji nesklad između katastarskog (stvarnog) i zemljišnoknjižnog stanja nekretnina koje su predmet ovrhe, što prvostupanjski sud navodi u obrazloženju pobijane presude, a tužitelji niti ne tvrde da su izvanknjižni vlasnici cijelih nekretnina (predmeta ovrhe), već da su vlasnici i posjednici točno određenih čestica upisanih u katastru (807/2, 808/2, 808/4 i 808/3, sve k.o. P. Č., koje čine dio nekretnina koje su upisane u zemljišne knjige, a pobliže su opisane u toč. 1.1. obrazloženja ovog rješenja) i da na istima imaju kuću, pomoćne gospodarske objekte, voćnjak, vrt i livadu, to tužitelji imaju pravni interes da se u postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom prethodno utvrdi (realni) dio nekretnina za kojeg tužitelji tvrde da imaju takva prava koja sprječavaju ovrhu, a nakon toga da se utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za proglašenje ovrhe nedopuštenom u smislu odredbe čl. 59. st. 1. OZ-a na takvom (realnom) dijelu nekretnina koje su predmet ovrhe.

7.3. Zbog pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora prvostupanjski sud je propustio utvrditi odlučne činjenice, čime je ostvareni žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na koji se tužitelji pozivaju u žalbi.

8. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 370. ZPP-a, a neovisno o daljnjim žalbenim razlozima, ukinuta je pobijana odluka i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka (čl. 377. st. 1. ZPP-a).

8.1. Zbog uočenih propusta, primjenom odredbe čl. 371. ZPP-a odlučeno je da će novi postupak provesti drugi sudac pojedinac prvostupanjskog suda.

9. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočene propuste te će radi utvrđenja odlučnih činjenica provesti predložene dokaze imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja, prije svega da tužitelji u konkretnim okolnostima mogu zahtijevati da se ovrha proglasi nedopuštenom i na točno određenom (realnom) dijelu nekretnina koje su predmet ovrhe, a koji dio (ako egzistira) valja prethodno utvrditi provođenjem odgovarajućih (predloženih) dokaza (očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje uz izradu prijavnog lista). Nakon toga, a ovisno o utvrđenom, valja na pouzdan način utvrditi imaju li tužitelji takvo pravo na tom (eventualno formiranom) realnom dijelu nekretnina koje sprječava provedbu ovrhe.

9.1. Prvostupanjski sud će imati u vidu i zaključak sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 22. veljače 2018. na kojem je doneseno pravno shvaćanje koje glasi:

"Predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo."

9.2. Nadalje, kako je pravni pristup predmetu spora bio pogrešan, prvostupanjski sud će u nastavku postupka imati u vidu i odredbu čl. 288.a st. 2. ZPP-a u kojoj je normirano načelo otvorenog pravosuđenja. Prema tom načelu će sud postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodni način nastojati da se tijekom pripremnog ročišta iznesu sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o važnim činjenicama, da se označe ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i uopće, da se dadu sva razjašnjenja potrebna za utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku ili postizanje mirnog rješenja spora. U mjeri u kojoj je potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora. Sve u svrhu da se na pouzdan način utvrdi predmet spora kao i činjenice koje su odlučne i koje valja utvrditi u tijeku postupka, kako bi se moglo odgovoriti na pitanje imaju li tužitelji takvo pravo na (realnom) dijelu nekretnina koje sprječava provedbu ovrhe. Novu i zakonitu odluku sud će obrazložiti sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a. Novom odlukom prvostupanjski sud će odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Varaždinu 31. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća

Sanja Bađun v.r.