REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 3 Us I-962/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja J. J. G. v. M., A., A., OIB: …, K. E. G. v. M. W., Nj., OIB: … i M. Y. S. E. P., M., Nj., OIB: …, svi zastupani po opunomoćeniku B. I., odvjetniku u Z., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, OIB: 72910430276, kojeg zastupa Z. P., načelnik Sektora za drugostupanjske postupke i propise upravnog prava, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u V., V., OIB: …, radi naknade za oduzetu imovinu, 30. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-01/21-01/111, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-04 od 15. lipnja 2021. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-01/21-01/111, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-04 od 15. lipnja 2021. poništeno je rješenje Vukovarsko- srijemske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo i održivi razvoj, KLASA: UP/I- 943-01/01-01/08, URBROJ: 2196/1-06-20-10 od 17. prosinca 2020. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

2. Označenim rješenjem od 17. prosinca 2020. ovlaštenicima naknade: J. J. G. v. M., u 1/3 dijela, K. E. G. v. M., u 1/3 dijela i M. Y. S. E., u 1/3 dijela, daje se u vlasništvo (vraća)

- iz zk.ul.br. … k.o. A.

u cijelosti: k.č.br. …, šuma površine 84156 m2, k.č.br. … šuma površine 126385 m2, k.č.br. … šuma površine 125868 m2, k.č.br. … šuma površine 53595 m2, k.č.br. …šuma površine 19993 m2, k.č.br. … šuma površine 15710 m2, k.č.br. … šuma površine 85965 m2, k.č.br. … šuma površine 98805 m2, k.č.br.… kuća, dvorište i šuma, površine 16720 m2, k.č.br. … šuma površine 82723 m2, k.č.br. … šuma površine 134460 m2, k.č.br. … šuma površine 137971 m2, k.č.br. … šuma površine 109910 m2, k.č.br. … šuma površine 114050 m2, k.č.br. … šuma površine 138473 m2, k.č.br. … šuma površine 75272 m2, k.č.br. … šuma površine 8908 m2, k.č.br. … šuma površine 54785 m2, k.č.br. … šuma površine 110078 m2, k.č.br. … šumski put površine 2785 m2, k.č.br. … šumski put površine 2873 m2, k.č.br. … šumski put površine 4388 m2, k.č.br. … šumski put površine 2662 m2, k.č.br. … šumski put površine 2661 m2, k.č.br. … šumski put 1888 m2, k.č.br. … šumski put površine 7974 m2, k.č.br. … šumski put površine 7114 m2, k.č.br. … šumski put površine 2180 m2, k.č.br. … šumski put površine 2475 m2, k.č.br. … šumski put površine 2560 m2, k.č.br. … šumski put površine 1960 m2, k.č.br. ... šumski put površine 2033 m2, k.č.br. … šumski put površine 2073 m2, k.č.br. … šumski put površine 1669 m2, k.č.br. … šumski put površine 2445 m2, k.č.br. … šumski put površine 1793 m2, k.č.br. … šumski put površine 1209 m2, dijelovi: k.č.br. … šuma površine 84966 m2 u omjeru 75378/84966 dijela, k.č.br. … šuma površine 69130 m2 u omjeru 63386/69130 dijela, k.č.br. …šuma površine 18570 m2 u omjeru 16483/18570, k.č.br. … šuma površine 39735 m2 u omjeru 36507/39735 dijela, k.č.br. …šuma površine 29712 m2 u omjeru 15344/29712 dijela, k.č.br. …šuma i oranica površine 119789 m2 u omjeru 13710/119789, k.č.br. … šumski put površine 1798 m2 u omjeru 1702/1798, k.č.br. … šumski put površine 22526 m2 u omjeru 20416/22526, k.č.br. … šumski put površine 4066 m2 u omjeru 1821/4066, k.č.br. … šumski put površine 1521 m2 u omjeru 673/1521,sve u vlasništvu Republike Hrvatske;

- zk.ul.br. … u k.o. G.

k.č.br. … šuma Budžak površine 858179 m2, u omjeru 818785/858179; - zk.ul.br. k.o. T.

u cijelosti k.č.br. … put Šomođ površine 1153 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 39991 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1134 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 3981 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 40688 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1188 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 41720 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1220 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 3440 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 36812 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1070 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 36295 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1052 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 40583 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1034 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 32372 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1032 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 31752 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 841 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 44184 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 5251 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 38067 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 817 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 31671 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1026 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 34741 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 11432 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 47624 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1255 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 43938 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1338 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 45537 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 6202 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 32824 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1118 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 28716 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 983 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 44085 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 22692 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 268 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1140 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 34972 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1028 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 27004 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 587 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 12946 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 43526 m2, k.č.br. … kuća, dvori oranica površine 27657 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 19248 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 49909 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 1961 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 94887 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 3697 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 120500 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 3774 m2, k.č.br. … šuma Šomođ površine 135363 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 3588 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 3334 m2, k.č.br. … put Šomođ površine 422 m2 dijelovi k.č.br. … šuma Šomođ površine 26488 m2 u omjeru 24501/26488, k.č.br. … put Šomođ površine 4201 m2 u omjeru 3502/4201, k.č.br. … šuma Šomođ površine 109334 m2 u omjeru 84177/109334, k.č.br. … put Šomođ površine 11417 m2 u omjeru 10764/11417, k.č.br. … šuma Šomođ površine 214952 m2 u omjeru 177387/214952, k.č.br. … šuma Šomođ površine 259101 m2 u omjeru 245575/259101, k.č.br. …šuma Šomođ površine 81018 m2 u omjeru 59808/81018, sve u vlasništvu Republike Hrvatske (točka I. izreke).

2.1. Nadalje, obveznikom naknade (vraćanja) je utvrđena Republika Hrvatska (točka II. izreke), te je određena zemljišnoknjižna provedba rješenja (točka III. izreke). Također je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove (točka IV. izreke). 3. Tužitelji u tužbi u bitnome ističu da tuženik kao razloge za poništenje prvostupanjskog rješenja navodi manjkavost u obrazloženju identifikacije nekretnina iz nekadašnjeg zk.ul. … k.o. A., nejasnoće u identifikaciji oduzetih nekretnina s obzirom na njihovo današnje stanje te nejasnoće u nalazu šumarskog vještaka. Dodaju da je u prvostupanjskom rješenju jasno objašnjeno koje su nekretnine bile predmetom konfiskacije, a koje se danas vraćaju, a isto proizlazi iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja u kojem je navedeno da je zemljišnoknjižna vlasnica oduzetih nekretnina u k.o. A., k.o. G. i k.o. T., J. g. v. M. (povijesni zk.ul. … k.o. A., zk.ul. … k.o. G. i zk.ul … k.o. T.); odluke Kotarske komisije za ARIK u V. broj: 129/47 od 19. veljače 1947. u kojoj se navodi kako se radi upravo o imovini konfisciranoj iz povijesnog zk.ul. … k.o. A. te obrazloženja prvostupanjskog rješenja u kojem se navodi da je identifikacija oduzetih nekretnina i dopuna identifikacije sačinjena od strane M. Ž., dipl.ing. geodezije te je iz iste utvrđeno da oduzetim nekretninama, starih oznaka u k.o. A., k.o. G. i k.o. T. odgovaraju po novom stanju nekretnine iz točke I. izreke rješenja. Nadalje tužitelji navode da je iz geodetskog elaborata identifikacije M. Ž., dipl.ing. geodezije iz ožujka 2015., te njegove dopune iz prosinca 2019. vrlo jasno vidljivo koje su nove čestice nastale iz starih tj. oduzetih čestica. Stoga nije točan navod tuženika da nije moguće utvrditi koja stara čestica danas odgovara novoj. Osim toga, tuženik prigovara šumarskom vještačenju sastavljenom od strane mr.sc. M. A. iz B. te navodi da iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja, kao niti nalaza vještaka, nije moguće utvrditi postoji li koja od okolnosti propisanih odredbom članka 52. do 55. Zakona o naknadi radi kojih bi bila isključena mogućnost naturalnog povrata. Tužitelji ističu da je prigovor tuženika koji se odnosi na nemogućnost naturalnog povrata iz članaka 52., 53. i 54. Zakona o naknadi potpuno bespredmetan jer ti članci propisuju da naturalni povrat nije moguć u slučaju kada su oduzete nekretnine u međuvremenu postale vlasništvo trećih osoba, a što ovdje nije slučaj jer su predmetne nekretnine isključivo u vlasništvu Republike Hrvatske. Što se tiče okolnosti iz članka 55. Zakona o naknadi, o njima se detaljno u nalazu i mišljenju iz rujna 2015. očitovao vještak šumarske struke mr.sc. M. A. iz B. kada je utvrdio da ne postoje prepreke za naturalni povrat predmetnih nekretnina, a spomenuti vještak sudjelovao je i na raspravi pred prvostupanjskim tijelom održanoj dana 30. listopada 2019. na kojoj je ovdje zainteresirana osoba samo paušalno prigovarala njegovom nalazu i mišljenju bez konkretnih dokaza ili dokaznih prijedloga. Tužitelji također ističu da je nesporno kako su predmetne nekretnine u posjedu Hrvatskih šuma d.o.o. te se pozivaju na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-1973/18 od 12. rujna 2018. Konačno, nema nikakvog smisla tvrdnja tuženika da je prvostupanjsko tijelo trebalo provesti očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje stranaka u postupku jer niti jedna stranka nije tražila očevid te je nejasno na koju bi se to okolnost očevid trebao održati. Tužitelji također ističu da tijekom upravnog postupka zainteresirana osoba uopće nije doprinijela utvrđenju materijalne istine jer je samo paušalno prigovarala svim stavovima tužitelja. Slijedom navedenog, predlažu Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika i odbiti žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja od 17. prosinca 2020.

4. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u cijelosti ostaje kod pobijanoga rješenja iz razloga navedenih u obrazloženju istoga te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu pridružuje se navodima iz odgovora na tužbu tuženika, kao i žalbenim navodima Općinskog državnog odvjetništva u V. Napominje da je tužba preuranjena budući da drugostupanjsko rješenje tuženika nije pravomoćno, već je ukidbeno rješenje kojim se predmet vraća na ponovni postupak u kojem će se donijeti novo rješenje, a nakon utvrđenih činjenica i provedenih dokaza po uputi iz ukidbenog rješenja. Slijedom navedenog, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 23. ožujka 2022. kod ovog Suda održana je rasprava kako bi se, sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21., nastavno: ZUS) strankama dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Na navedenu raspravu pristupila je zamjenica opunomoćenika tužitelja koja je u cijelosti ostala kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva te opunomoćenica zainteresirane osobe koja je ostala kod navoda iz odgovora na tužbu, a dodala je da predlaže Sudu odbaciti tužbu sukladno članku 30. stavku 1. točki 6. u svezi s člankom 22. stavkom 5. ZUS-a jer je tužba podnesena protiv postupovne odluke i nije iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita. Na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik te je ista održana u njegovoj odsutnosti sukladno odredbi članka 39. stavka 2. ZUS-a.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Prvenstveno valja napomenuti da nisu osnovani navodi zainteresirane osobe da je tužba podnesena protiv postupovne odluke i da nije iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita, odnosno da je tužba preuranjena. Naime, odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21.) propisano je da se protiv drugostupanjskog rješenja može pokrenuti upravni spor (dakle, i protiv rješenja kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovni postupak) te je u skladu s navedenim i tuženik dao valjanu uputu o pravnom lijeku pa stoga nisu ispunjeni uvjeti za odbacivanje tužbe, kako je to predložila zainteresirana osoba.

10. Uvidom u obrazloženje prvostupanjskog rješenja od 17. prosinca 2020. i podatke spisa Sud je utvrdio da je J. g. v. M., po opunomoćenicima, podnijela zahtjev za povrat oduzetih nekretnina, u naravi šume u k.o. A., k.o. G. i k.o. T., na katastarskim česticama detaljno navedenim i opisanim u točki I. izreke rješenja koje su prijašnjoj vlasnici oduzete temeljem Odluke Kotarske komisije za ARIK u V. broj: 129/47 od 19. veljače 1947. te da je podnositeljica zahtjeva zemljišnoknjižna vlasnica oduzetih nekretnina u k.o. A., k.o. G. i k.o. T. (zk. ul. … k.o. A., zk. ul. … k.o. G. i zk. ul. … k.o. T.).

11. Nadalje, iz dopisa Župske redarstvene oblasti u V., broj: 1034/42 od 30. siječnja 1942., domovnice broj: 37/1942 Gradskog poglavarstva u V. te svjedodžbe slobodnog stanja Rimokatoličkog župnog ureda u V., broj: 101/1942 od 20. siječnja 1942. nesporno proizlazi da je J. g. v. M. rođ. E. imala hrvatsko državljanstvo od rođenja, dok je iz potvrde Matičnog ureda Grada Z. utvrđeno da je podnositeljica zahtjeva upisana u knjigu državljana za matično područje Z. dana 17. lipnja 1966. kao državljanka Republike Hrvatske.

12. Podnositeljica zahtjeva preminula je 13. prosinca 1999., a temeljem rješenja o nasljeđivanju Okružnog suda u S. od 28. lipnja 2000. naslijedili su je temeljem oporuke njezini zakonski nasljednici: A. g. v. M., Y. P., J. g. v. M., K. g. v. M., J. g. v. M. i G. g. v. M., svatko u 1/6 dijela, dok su J. g. v. M. i G. g. v. M. ugovorom o ustupu potraživanja od 13. veljače 2014. ustupili svoja prava i obveze u upravnom postupku u jednakim dijelovima na K. g. v. M., J. g. v. M., Y. P. i A. g. v. M., a A. g. v. M. je Ugovorom o ustupu potraživanja od 16. siječnja 2017. ustupila svoja prava i obveze u jednakim dijelovima J. g. v. M., K. g. v. M. i Y. P. Iz navedenog nesporno proizlazi da su tužitelji ovlaštenici naknade u smislu odredbe članka 9. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02., dalje: Zakon o naknadi).

13. Tijekom postupka sačinjen je nalaz i mišljenje sudskog vještaka M.Ž., dipl. ing. geodezije iz ožujka 2015. godine, kao i dopuna predmetnog nalaza i mišljenja iz prosinca 2019. te je iz identifikacije oduzetih nekretnina utvrđeno da oduzetim nekretninama, starih oznaka u k.o. A., k.o. G. i k.o. T. odgovaraju po novom stanju nekretnine navedene u točki I. izreke prvostupanjskog rješenja.

14. Nadalje, obzirom da je iz identifikacije oduzetih nekretnina (u naravi šume) utvrđeno da se iste nalaze u tabelama u državnom vlasništvu donesen je zaključak o vještačenju po ovlaštenom sudskom vještaku šumarske struke M. A. u svrhu utvrđenja mogućnosti naturalnog povrata koji je nalazom i mišljenjem od 29. rujna 2015. godine utvrdio da je moguć naturalni povrat oduzetih šuma, a da se time ne narušava gospodarska, odnosno tehnološka funkcionalnost komasirane gormade unutar šumskog kompleksa.

15. Naime, prema članku 55. Zakona o naknadi, ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed: 1. koja je nedjeljivi sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnog prometa odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva, 3. čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, 4. čijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.).

16. Međutim, tuženik je osporavanim rješenjem poništio prvostupanjsko rješenje od 17. prosinca 2020. te predmet vratio na ponovni postupak u bitnome iz slijedećih razloga:

- da je izrekom rješenja od 17. prosinca 2020. prvostupanjsko tijelo utvrdilo pravo na naknadu za nekretnine iz zk. ul. … k.o. A., a da nigdje u obrazloženju ne navodi da su to nekretnine koje su u vrijeme oduzimanja bile evidentirane u zk. ul. … k.o. A.;

- da se prvostupanjsko tijelo prilikom donošenja odluke oslanja na nalaz i mišljenje vještaka koji nije dao odgovore na odlučna pitanja u postupku jer u nalazu i mišljenju postoji tablični prikaz oduzetih čestica starog stanja po pojedinim zemljišnoknjižnim ulošcima, kao i zaseban prikaz po novim česticama, a da pri tome ne postoji poveznica između starih i novih čestica pa nije moguće utvrditi koja stara čestica danas odgovara novoj, koje oznake i u kojoj površini te je stoga u tom dijelu identifikacija nepotpuna i nije dovoljna da bi se odlučilo o pravu naknadu, izuzev za pojedine čestice koje su danas u sastavu više nekretnina;

- da iz obrazloženja rješenja, kao niti nalaza vještaka nije moguće utvrditi postoji li koja od okolnosti propisanih odredbom članka 52. do 55. Zakona o naknadi radi kojih bi bila isključena mogućnost naturalnog povrata;

- da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno provesti očevid uz sudjelovanje stranaka u postupku te uz sudjelovanje stručnjaka za geodeziju identificirati nekretnine koje su predmet postupka, kao i da nije utvrđeno u čijem su posjedu predmetne nekretnine.

17. Stoga tuženik zaključuje da će prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku ukloniti uočene nedostatke i provesti dodatni dokazni postupak, prikupiti sve potrebne isprave na kojima će temeljiti svoju odluku i provođenjem svih raspoloživih dokaznih sredstava utvrditi sve relevantne činjenice te će nakon tako provedenog postupka utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za povrat ili naknadu za predmetnu imovinu.

18. Međutim, Sud ne može prihvatiti iskazani stav tuženika niti osporavano rješenje tuženika ocijeniti zakonitim.

19. Naime, iz podataka spisa i obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je zemljišnoknjižna vlasnica oduzetih nekretnina u k.o. A., k.o. G. i k.o. T., J. g. v. M. (povijesni zk. ul. … k.o. A., zk. ul. … k.o. G. i zk. ul. … k.o. T.), da je u Odluci Kotarske komisije za ARIK u V. broj: 129/47 od 19. veljače 1947. navedeno da se radi o imovini konfisciranoj iz povijesnog zk. ul. … k.o. A. te da je iz identifikacije (i dopune identifikacije) sačinjene tijekom upravnog postupka utvrđeno da oduzetim nekretninama, starih oznaka u k.o. A., k.o. G. i k.o. T. odgovaraju po novom stanju nekretnine iz točke I. izreke rješenja, iz čega nedvojbeno proizlazi koje su točno nekretnine bile predmetom konfiskacije.

20. Nadalje, Sud smatra da je iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju M. Ž., dipl. ing. geod. iz ožujka 2015. godine, kao i dopune iz prosinca 2019. godine, jasno vidljivo koje su nove čestice nastale iz starih, odnosno oduzetih čestica. Naime, uvidom u predmetnu identifikaciju vidljivo je da je sačinjen tablični prikaz identifikacije starih katastarskih čestica, a koja tablica je podijeljena na dva stupca – staro stanje i novo stanje, s tim da su u stupcima specificirani katastarski brojevi čestica, njihove površine te dio današnjih čestica u starima. Stoga Sud ne može prihvatiti stajalište tuženika da ne postoji poveznica između starih i novih čestica te da nije moguće utvrditi koja stara čestica danas odgovara novoj, koje oznake i u kojoj površini.

21. Također, osnovan je prigovor tužitelja da je navod tuženika koji se odnosi na nemogućnost naturalnog povrata iz članaka 52., 53. i 54. Zakona o naknadi bespredmetan, obzirom da ti članci Zakona propisuju da naturalni povrat nije moguć u slučaju kada su oduzete nekretnine u međuvremenu postale vlasništvo trećih osoba, dok su nekretnine obuhvaćene prvostupanjskim rješenjem u vlasništvu Republike Hrvatske.

22. Što se tiče članka 55. Zakona o naknadi, ovlašteni sudski vještak šumarske struke M. A. se u nalazu i mišljenju od 29. rujna 2015. decidirano izjasnio da je moguć naturalni povrat oduzetih šuma, a da se time ne narušava gospodarska, odnosno tehnološka funkcionalnost komasirane gromade unutar šumskog kompleksa. Također je dodao da je vraćanje oduzetih šuma ovlašteniku naknade moguće jer na predmetnim nekretninama (šumama i šumskom zemljištu) nema izgrađenih tehničkih objekata koji bi bili od važnosti za daljnje i neometano gospodarenje sadašnjeg nositelja prava na gospodarenje kao: čvrsto izgrađenih logističkih radionica, štala, skladišta za gorivo, alat, opremu ili strojeve, lugarnica, čvrstih izgrađenih protupožarnih osmatračnica, čvrsto građenih vodnih akumulacija za zaštitu šuma od bolesti i štetnika, kao i za zaštitu od požara, izgrađene čvrste ili priručne mehaničke radionice, upravne zgrade za gospodarenje šumama i sl. 23. Stoga doista nije jasno stajalište tuženika iz osporavanog rješenja kada navodi da iz nalaza vještaka nije vidljivo da li su predmetne nekretnine dio kompleksa te da li bi se vraćanjem okrnjila gospodarska, odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa, kao i da nije utvrđeno u čijem su posjedu (u nalazu i mišljenju vještaka se navodi da su sve oduzete šume u vlasništvu Republike Hrvatske, a u posjedu Hrvatskih šuma d.o.o.), kada dokazi u spisu govore suprotno.

24. Nastavno tome, Sud smatra da nije točna niti tvrdnja tuženika da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno provesti očevid uz sudjelovanje stranaka u postupku i stručnjaka za geodeziju te identificirati nekretnine koje su predmet postupka, obzirom da je tijekom postupka izvršena jasna identifikacija nekretnina, sve kako je već obrazloženo.

25. Slijedom navedenoga, primjenom odredbe članka 58. stavak 1. ZUS-a, Sud je poništio osporavano rješenje tuženika i predmet vratio na ponovni postupak, kao što je i odlučeno u izreci presude. U postupku povodom ove presude tuženik će donijeti novu, zakonitu odluku o žalbi Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, pri čemu se dužan pridržavati pravnih shvaćanja i primjedaba Suda u skladu sa odredbom članka 81. stavka 2. ZUS-a.

U Osijeku 30. ožujka 2022.

Sutkinja

Jasenka Beker v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (članak 66.a stavak 1. ZUS).