Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

ex Vojarna Sv. Križ

Dračevac

Poslovni broj:SS 57 Pr-6513/21-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

i

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Snježani Cvitanović, kao sucu pojedincu, a na prijedlog sudske savjetnice Ivone Barić, u pravnoj stvari tužiteljice E. K., OIB: …, D. Š. 25, S., zastupane po B. B., odvjetniku u

S., H. mornarice 1 F, protiv tuženika O. š. S., OIB: …, I. 13, S., zastupanog po zakonskoj zastupnici M.

B., ravnateljici tuženika, radi isplate razlike plaće, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. ožujka 2022., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice B. B., odvjetnika u S. i punomoćnice zakonske zastupnice tuženika A. B.,

mag.iur., tajnice tuženika, te održanog ročišta za objavu presude 30. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba tužiteljice E. K., OIB: … . , D.

Š. 25, S. povučena u dijelu tužbenog zahtjeva u kojem potražuje isplatu razlike plaće za razdoblje od mjeseca prosinca 2015. do mjeseca svibnja 2016. te od mjeseca rujna 2017. do zaključno mjeseca studenog 2017..

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku O. š. S., OIB: …, I. 13, S. da tužiteljici E. K., OIB: …, D. Š. 25, S.

isplati iznos od 9.271,00 kuna (slovima:devet tisuća dvije stotine sedamdeset jedna kuna), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 472,16 kn od 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos od 568,80 kn od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- na iznos od 568,80 kn od 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 571,18 kn od 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 571,30 kn od 16. studenog 2016. do isplate,

- na iznos od 571,18 kn od 16. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos od 667,33 kn od 16. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos od 508,52 kn od 16. veljače 2017. do isplate,

- na iznos od 509,80 kn od 16. ožujka 2017. do isplate, -

na iznos od 509,49 kn od 16. travnja 2017. do isplate, -

na iznos od 509,80 kn od 16. svibnja 2017. do isplate, -

na iznos od 509,49 kn od 16. lipnja 2017. do isplate,

- na iznos od 511,00 kn od 16. srpnja 2017. do isplate,

- na iznos od 510,06 kn od 16. kolovoza 2017. do isplate,

- na iznos od 295,69 kn od 16. rujna 2017. do isplate,

; u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. dalje: ZOO) koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobreni na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku O. š. S., OIB: …, I. 13, S. da tužiteljici E. K., OIB: …, D. Š. 25, S.

naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 4.218,75 kuna (slovima:četiri tisuće dvije stotine osamnaest kuna sedamdeset pet lipa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. ožujka 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 14. srpnja 2021. podnijela tužbu, u kojoj navodi kako je u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika koji predstavlja javnu službu u smislu odredbi iz čl. 2. Zakona o plaćama i javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). Nadalje, navodi da je odredbom članka 3. Zakona o plaćama u javnim službama propisano je da se na pitanje plaća i drugih naknada po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama, koja nisu uređena tim Zakonom, primjenjuje opći propis o radu odnosno s njim u skladu sklopljeni kolektivni ugovori, a odredbom članka 4. Zakona o plaćama u javnim službama definirana je plaća na način da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Tužiteljica navodi kako je Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09 i 124/09), propisan je način određivanja osnovice plaće u javnim službama, koja se prema odredbama članka 2. Zakona, utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12-dalje: TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavku 4. navodi se da Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. godine važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima. Navodi da je 23. studenog 2006. godine, između Vlade Republike Hrvatske i sindikata u javnim službama zaključen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama te je istim Sporazumom ugovoreno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za 6% godišnje za 2007., 2008. i 2009. godinu.Zbog nastupa recesije dana 13.05.2009 godine Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ( Dodatak Sporazumu ). Dodatkom Sporazumu osnovica je privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine, na iznos od 5.108,84 kuna, dok je povećanje osnovice za preostalih 6 % iz 2009. godine sporazumno odgođeno sukladno čl.III. Dodatka Sporazuma. Odredbama članka IV.-V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Navodi kako je 26.10.2011 između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koji predstavlja osnovu ove tužbe (nastavno: Izmjene Dodatka Sporazumu). Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 07.12.2011. Sukladno čl.XI.st.4. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. Arbitražne odluke od 07.12.2011. Vlada RH i Sindikati javnih službi su dana 28.12.2012 usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene čl.IV.st.5. u vezi s čl.VII.st.1.Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je sljedeće: ''Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BD-a za dva tromjesečja uzastopno ( u odnosu na isto razdoblje prethodne godine ) prosječno dva ili više posto ( mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja ) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.'' U drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. od 2,8%, što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4. prosinca 2015. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske je 28. kolovoza 2015. godine objavio priopćenje da je u drugom tromjesečju 2015. godine BDP realno veći za 1,2% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. godine i to je u konačnici potvrđeno procjenom tog istog tijela, od 4. rujna 2015. godine. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske je 27. studenog 2015. godine objavio priopćenje da je u trećem tromjesečju 2015. godine BDP realno veći za 2,8% u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. godine i to je u konačnici potvrđeno procjenom tog istog tijela, od 4. prosinca 2015. godine. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2%, nesporno su se time ispunili gore navedeni uvjeti iz č lanka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama za povratom osnovice, točnije, povećanjem osnovice na bruto iznos od 5.415,37 kn. BDP je i dalje nastavio rasti pa je tako 4. ožujka 2016. godine Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. godine, u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Ističe kako je 20. listopada 2016. godine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je priopćenje za javnost povodom objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. godine do drugog tromjesečja 2016. godine i prema tako usklađenim podacima je BDP za drugo tromjesečje 2015. godine realno rastao za 1,24561%, dok je za treće tromjesečje iste godine realno rastao za 2,78247%. Navodi kako je tuženik ostvarenjem naprijed navedenog rasta BDP-a trebao tužiteljici od prosinca 2015. godine obračunavati plaću prema osnovici u iznosu od 5.415,37 kn, no tuženik to nije činio i tužiteljici je u razdoblju od prosinca 2015. godine do siječnja 2017. godine isplaćivao plaću prema osnovici u iznosu od 5.108,84 kn te je na taj način isplatio manju plaću od one koja je propisana. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 29. prosinca 2016. godine, došlo je do povećavanja osnovice tek na iznos od 5.211,02 kn i to počevši od siječnja 2017. Tužiteljica ističe da su člankom IV Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ugovorne stranke (Vlada Republike Hrvatske i sindikati u javnim službama) ugovorile da će točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III istih Izmjena i dopuna utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između mjesečne osnove bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog tog pariteta u 2008. godini, sve to prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Među ugovornim strankama je tako stavkom 2. istim člankom predmetnih Izmjena i dopuna ugovoreno da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Nakon proteka pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, kako je to naprijed opisano, ugovoreno je da će se osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008.. Tijekom cijele 2008. godine je spomenuti odnos pariteta iznosio 87,9/100 sukladno članku VII b predmetnih Izmjena i dopuna. Prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, koji su sukladno članku VII b predmetnih Izmjena i dopuna, ugovornim strankama redovito dostavljani, mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosila je 6.225,44 kn, dok je prosječna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn. Dijeljenjem navedenih iznosa (6.225,44 kn : 7.247,50 kn) dobije se paritet u odnosu od 85,9/100. Usporedbom odnosa pariteta (85,9/100 : 87,9/100 = 0.9772 odnosno 97,72%) može se utvrditi da je paritet iz 2015. godine manji za 2,28% od pariteta iz 2008. S obzirom da je prema članku IV. predmetnih Izmjena i dopuna među strankama ugovoreno da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godine osnovica za obračun plaća korigirati prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike i to na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, to je onda od 4. lipnja 2016. godine ispunjen uvjet za dodatnim povećanjem plaće. Također, člankom IV. stavkom 3. predmetnih Izmjena i dopuna je među strankama ugovoreno da će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku istog članka Izmjena i dopuna, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi Republike Hrvatske u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Iz svega navedenog slijedi da razlika pariteta za 2008.g. i 2015.g. iznosi 2,28% pa je:

- primjenom čl. IV. st.2. IDDS trebalo uskladiti osnovicu za razdoblje od 01.07.2016. do 30.11.2016. za 1,14% što je 50% razlike pariteta

- primjenom čl. IV. st.3. IDDS trebalo uskladiti osnovicu za razdoblje od 01.12.2016. do 30.06.2017.g. za dodatnih 1,14% tj. ukupno 2,28%

Dakle, tako se od srpnja 2016. godine pripadajuća osnovica za plaće trebala uvećati za 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%), a od prosinca 2016. nadalje za dodatnih 1.14 %.

Plaća u javnim službama je isplaćena:

- za razdoblje od siječnja 2017. godine do srpnja 2017. godine primjenom osnovice od 5.211,02 kn te

- za razdoblje od kolovoza 2017. godine do listopada 2017. godine primjenom osnovice od 5.315,24 kn

Prema tome, evidentno je kako je tuženik pogrešno obračunavao i isplaćivao plaću do studenoga 2017.g. Dakle, u navedenom razdoblju je osnovica plaće prvo uvećana za 2% do kolovoza 2017.g., a zatim za još 2% od kolovoza do studenoga 2017. Tek je plaća za studeni 2017. godine obračunata i isplaćena primjenom osnovice od 5.421,54 kn, što znači primjenom osnovice koja prelazi visinu osnovice utvrđene člankom III. Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama. Slijedom navedenog, razvidno je da se plaća javnim službenicima obračunavala primjenom pogrešne, odnosno preniske osnovice za cjelokupno razdoblje od prosinca 2015. godine do listopada 2017. godine, stoga tužiteljici pripada pravo na isplatu razlike plaće za cijelo navedeno razdoblje. Tužiteljica je prethodno podnijela stupnjevitu tužbu kojom je predložila da se rješenjem naloži tuženiku da u spis dostavi platne liste za razdoblje od mjeseca prosinca 2015. do mjeseca studenog 2017. na ime tužiteljice, uz prijedlog da se presudom naloži tuženiku da isplati tužitelju ukupan iznos koji bude utvrđen po dostavljenoj dokumentaciji, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, kao i troškove ovog postupka. Podneskom zaprimljenim 10. ožujka 2022., tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od lipnja 2016. do kolovoza 2017. u ukupnom iznosu od 9.271,00 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate, te uz to trošak parničnog postupka i zakonsku zateznu kamatu na trošak postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom naveo kako nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika temeljem ugovora o radu te da je između Vlade Republike Hrvatske i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata u srednjim školama Hrvatske te sindikata hrvatskih učitelja 25.studenog 2006. sklopljen Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti, a dana 26. listopada 2011., kao i Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama te da su 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka sporazumu osnovici plaće u javnim službama. Tuženik osporava pravnu valjanost, pravnu narav, obveznost a potom i sadržaj Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu o osnovnici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. jer su iste potpisane od sedam sindikata, dok su Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. i Dodatak sporazumu od 13. svibnja 2009. potpisali predstavnici osam sindikata. Pri tome ne spori da je Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. parafirao i osmi predstavnik sindikata. Osim toga smatra da Sporazum o osnovici plaća u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju običan ugovor, sporazum obveznog prava, te nemaju snagu kolektivnog ugovora. To stoga što isti nisu bili sklopljeni na zakoniti način budući njihovu sklapanju nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu jer poslodavac prilikom sklapanja istih nije pregovarao s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo s predstavnicima određenih sindikata, koji predstavnici nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti su imenovani odlukom Gospodarsko socijalnog vijeća. Budući citirani akti nemaju snagu kolektivnog ugovora to niti njihove odredbe nemaju normativni učinak, odnosno ne sadrže pravna pravila koja bi se neposredno primjenjivala na sve zaposlene, zbog čega smatra da ne postoji subjektivno utuživa obveza uvećanja/podizanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama prema tim aktima, a samim tim niti tužiteljica, kao radnica zaposlena kod tuženika ne može biti aktivno legitimirana potraživati u sudskom postupku prava iz tih akata. Nadalje, navodi da se plaće u javnim službama uređuju Zakonom o plaćama u javnim službama (Narodne novine broj: 27/01 i 39/09) i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (Narodne novine broj: 39/09 i 124/09). Zakonom o osnovici plaće u javnim službama u čl. 2. propisano je da se plaće u javnim službama utvrđuju kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna za narednu godinu plaća se uređuje posebnom odlukom Vlade RH. Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama propisano je da se do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. Budući opisano čini strogo zakonsko uređenje smatra da je svaki daljnji automatizam usklađivanja osnovice koji bi proizlazio iz interpretacije Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. bio u izravnoj suprotnosti s čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama. Slijedom navedenog, smatra da je sve do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016., s primjenom od 1. siječnja 2017. na plaći za siječanj 2017., koja je isplaćena u veljači 2017., u primjeni bila osnovica za obračun plaće od 5.108,84 kn bruto. Ističe da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine (realni tromjesečni BDP) zabilježio dvanaest razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, s početkom od četvrtog tromjesečja 2011. do trećeg tromjesečja 2014. pa se zbog toga uskladba prema člancima III do V Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. treba odgoditi za dvanaest konsekutivnih tromjesečja, s početkom od siječnja 2016. Međutim, kako Izmjene i dopune Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. imaju ugovoreno vremensko važenje od 5 godina, smatra da do uskladbe prema člancima III do V nije došlo za vrijeme važenja istih. Zaključno, tuženik ističe prigovor zastare za svako pojedino potraživanje za koje je od dospijeća pa do datuma podnošenja tužbe prošlo više od 5 godina.

3. Tužiteljica se podneskom od 10. ožujka 2022. uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 9.271,00 kn na ime razlike plaće u za razdoblje od lipnja 2016. do kolovoza 2017. sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačno naznačene iznose od 16. srpnja 2016. do zaključno 16. rujna 2017. Navedeno uređenje tužbenog zahtjeva u svojoj naravi predstavlja povlačenje tužbe u citiranom dijelu tužbenog zahtjeva. Tuženik se nije izrijekom protivio naprijed navedenom povlačenju dijela tužbenog zahtjeva tužiteljice.

3.1. Uvažavajući povlačenje tužiteljice u naprijed navedenom dijelu tužbenog zahtjeva, pozivom na odredbu članka 193. stavka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) odlučeno je kao u izreci rješenja.

3.2. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, time da je tuženik na pripremnom ročištu održanom 18. ožujka 2022., na kojemu je ujedno zaključen prethodni postupak te je održana i zaključena glavna rasprava, izjavio kako ne spori pravilnost tužiteljičinog matematičkog izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju, na način kako je to specificirano podneskom tužiteljice od 10. ožujka 2022..

4. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem spisu priležeće i javno objavljene dokumentacije, i to; Izmjena i dopuna dodatku Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011. i arbitražne odluke od 7.12.2011., preslike Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23.11.2006., preslike Dodatka Sporazumu od 13.5.2009., preslike Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28.12.2012., priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. te objavu procjene DZS-a od 4.9.2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., te objavu procjene DZS-a od 4.12.2015., preslike obračuna plaća za tužiteljicu, te drugu dokumentaciju dostavljenu uz tužbu, odgovor na tužbu i to zaključke sa sastanka održanog 8. prosinca 2016. i priložene sudske odluke, te ostale isprave priložene spisu.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za razdoblje od lipnja 2016. do kolovoza 2017. u iznosu od 9.271,00 bruto, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011., te temeljem čl. IV. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011..

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te pravilnost izračuna razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.

8. Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, a potom i način tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici od 5.415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a te u dijelu koji se odnosi na daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje uvjeta predviđenih odredbama članka IV. st. 2. i st. 3. IDDS-a, koje odredbe utvrđuju način na koji će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi.

9. Odredbom članka 51. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 141/12., 150/13., 153/13.; dalje: TKU) propisano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

9.1. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka, dok je odredbom st. 2. citiranog članka propisano kako se iznimno od stavka 1. istog članka, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru.

10. U odnosu na prigovor zastare istaknut u odgovoru na tužbu, potrebno je naglasiti da je isti u cijelosti neosnovan. Naime, tužba je podnesena putem e- komunikacije 14. srpnja 2021., time da je najstariji utuženi pojedinačni iznos dospio na naplatu 16. srpnja 2016., pa je očito da nije prošao petogodišnji zastarni rok iz čl. 139. ZR-a niti u odnosu na niti jedan pojedinačno navedeni bruto iznos razlike plaće koji tužitelj utužuje.

11. Iz dokumentacije pregledane u dokaznom postupku proizlazi :

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u 2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice, način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu, time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

12. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 39/09), te je izmijenjenom odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.

12.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj: 126/2016.), kojom je osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017.

12.2. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile: „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

12.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 115/10, dalje: TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

12.4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine broj: 141/12, dalje: TKU/12) ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.“.

12.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine broj: 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

12.6. Odredbom čl. 45. st. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 187/04) i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06 i 68/07), propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. tog Zakona i članaka 11., 12. i 15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. tog Zakona te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. tog Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku.

13. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. ZPP-a, te primjenjujući pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužiteljica osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu od 9.271,00 kn, zbog čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I..

14. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011, dalje IDD Sporazuma. Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na ništetnost istih.

14.1. Slijedom navedenog, a prema stavu ovog Suda, IDD Sporazuma predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU- a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine broj: 39/09, 124/09) temelj za određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. godine jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.

14.2. Budući su među strankama nesporni podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s plaćom za veljaču 2016., koja je trebala biti isplaćena do 15. ožujka 2016. i trajali su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do 15. veljače 2017.

14.3. Slijedom naprijed iznijetog, a imajući u vidu odredbu čl. st. 2. 199. ZR-a prema kojoj se iznimno od odredbe st. 1. istog članka kolektivnim ugovorom može ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru, te kod nesporne činjenice ispunjenja uvjeta u smislu članka VII. IDDS-a, za zaključiti je kako je citiranim odredbama IDDS-a ugovoreno duže razdoblje primjene pravnih pravila sadržanih u TKU/10 i to za daljnjih godinu dana.

14.4. S obzirom na navedeno, a budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju, jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto), ispunjenjem kojeg uvjeta je sukladno naprijed citiranim odredbama IDDS-a došlo do produljene primjene odredbi Sporazuma i IDDS-a i nakon 26. siječnja 2017. za daljnjih godinu dana, ovaj sud smatra kako je tuženik bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću tužiteljici po uvećanoj osnovici od 5.415,37 kn u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju, kako u razdoblju od siječnja 2016. do 26. siječnja 2017., tako i u daljnjem utuženom razdoblju i to do zaključno listopada 2017.

15. U odnosu na daljnje utuženo razdoblje i to za razdoblje nakon 26. siječnja 2017., a koje se odnosi na isplatu razlike plaće za veljaču 2017. do zaključno kolovoza 2017., potrebno je istaknuti kako je odredbom čl. XI. IDD Sporazuma između ostalog propisano kako se Dodatak Sporazumu i IDD istog smatraju Ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja citiranih Izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto. 15.1. Slijedom naprijed iznijetog, a imajući u vidu odredbu čl. st. 2. 199. ZR-a prema kojoj se iznimno od odredbe st. 1. istog članka kolektivnim ugovorom može ugovoriti i duže razdoblje produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru, te kod nesporne činjenice ispunjenja uvjeta u smislu članka VII. IDDS-a, za zaključiti je kako je citiranim odredbama IDDS-a ugovoreno duže razdoblje primjene pravnih pravila sadržanih u TKU/10 i to za daljnjih godinu dana.

15.2. S obzirom na navedeno, ovaj sud smatra kako je tuženik bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću tužitelju po uvećanoj osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, kako u razdoblju od siječnja 2016. do 26. siječnja 2017., tako i u daljnjem utuženom razdoblju i to do zaključno listopada 2017. jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto), ispunjenjem kojeg uvjeta je sukladno naprijed citiranim odredbama IDDS-a došlo do produljene primjene odredbi Sporazuma i IDDS-a i nakon 26. siječnja 2017. za daljnjih godinu dana.

16. Nadalje, odredbom članka IV. st. 1. IDDS propisano je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena dodatka, ugovorne strane utvrditi odnos (koeficijent) pariteta između

- pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i

- istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.

16.1. Iz statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku proizlazi kako je mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno da paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn).

16.2. Odredbom čl. VII.b st. 3. i st. 8. IDDS-a ugovoreno je da paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, a sukladno čl. IV. st. 1. IDDS-a, kvocijent pariteta određuje se stavljanjem u odnos pariteta 85,9:100 / 87,9:100 = 97,72 kn. Odnos pariteta 85,9:100/87,9:100 iznosi 0,9772 odnosno 97,72%, a iz čega proizlazi da je paritet iz 2015. godine za 2,28% manji od pariteta iz 2008. godine.

16.3. Odredbom čl. IV. st. 2. IDDS-a ugovoreno je, da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008., osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

16.4. Sindikati javnih službi su 2. lipnja 2016. pozvali Vladu RH da sukladno čl. IV. IDDS-a utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st. 1. istih, a kojem pozivu se Vlada RH nije odazvala, te nije ispunila svoju obvezu iz čl. IV. st. 1. IDDS-a.

16.5. Prema odredbi članka 297. st. 4. ZOO-a, uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je korist određen, dok je prema odredbi članka 272. st. 1. ZOO-a, činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi. U smislu citirane odredbe ZOO-a, zbog opisanog propuštanja i povrede ugovornih obveza od strane Vlade RH, u konkretnom slučaju uvjet se ima smatrati ispunjenim odnosno kvocijent pariteta utvrđenim. Kvocijent pariteta odrediv je u smislu čl. 272. ZOO-a budući se isti može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi sukladno čl. VII.b st. 10. IDDS-a.

17. Slijedom navedenoga, kvocijent pariteta iz članka IV. st. 1. Izmjena dodatka, ima se smatrati utvrđenim, i to dana 4. lipnja 2016., obzirom na objavu podataka od strane Državnog zavoda za statistiku 4. studenoga 2015., čime je ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV. st. 2. IDDS-a, sve sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 272. ZOO-a.

17.1. Iz navedenog slijedi kako se primjenom čl. IV. st 2. Izmjena Dodatka Sporazumu, kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica plaće se od srpnja 2016. godine do siječnja 2017. godine trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14 %) te iznositi 5.477,11 kn.

17.2. Odredba članka IV st.3. Izmjena dodatka propisuje kako će se nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.“

17.3. Sukladno navedenom, osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se uvećati za još daljnjih 1,14% te iznositi 5.539,55 kn.

17.4.Također, osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se uvećati za još daljnjih 1,14 % u skladu s navedenim u obrazloženju pod točkama 18.- 18.3. ove odluke.

17.5. Slijedom iznesenog, sud je prihvatio kao osnovan obračun razlike manje isplaćenih plaća tužiteljice u utuženom razdoblju, u iznosu od 9.271,00 kn bruto, s mjesečnim iznosima razlike plaće dostavljenim od strane tužiteljice, koje iznose tuženik u visini nije osporio, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je pozivom na odredbu čl. 328. st.2. ZPP-a.

18. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude.

19. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi članka 29. ZOO-a osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koje dospijevaju tek s isplatom sukladno odredbi članka 45. stavak. 4. I 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak. Naime, zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I izreke.

20. Dokaze koji se ne obrazlažu posebno u ovoj odluci sud smatra irelevantnim za ishod ovog postupka.

21. Tužiteljica je u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom, pa istoj sukladno odredbi članka 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora. Tužiteljici je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 750,00 kuna (Tbr.7.toč.1.Tarife), trošak sastava podneska od 10. ožujka 2022. u iznosu od 750,00 kuna (Tbr.8. toč.1. Tarife u vezi sa Tbr.7.1.Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 16. veljače 2022. i 18. ožujka 2022. u iznosu od po 750,00 kuna (Tbr.9. toč.1. Tarife), te trošak zastupanja na ročištu za objavu odluke u iznosu od 375,00 kn (Tbr. 9. t. 3. Tarife), odnosno sveukupno 3.375,00 kn, što uvećano za pripadajući iznos PDV-a od 25% daje ukupan iznos od 4.218,75 kn. Svi troškovi koji su dosuđeni tužiteljici su po mišljenju suda bili nužni i opravdani za vođenje ovog postupka prema odredbi iz čl. 155. ZPP-a, te su usklađeni sa važećom odvjetničkom tarifom. Na sve dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 142/12, 25/13, 93/14, 73/17).

U Splitu, 30. ožujka 2022.

SUTKINJA:

Snježana Cvitanović, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10., i 11. Zakona o parničnom postupku. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ne može podnijeti, odbacit će se kao nedopuštena. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pisani otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

- pun. tužiteljice,

- tuženiku,

- u spis.