REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 5 Pn-56/2020-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu pojedincu Andrei Herendić u pravnoj stvari 1. tužiteljice S. P. iz Z., OIB: … i 2. tužiteljice A. Š. iz G. OIB: …, obje zastupane po punomoćnici B. T., odvjetnici u O. D. P. I. P., iz Z., protiv tuženika G. Z. iz Z., OIB: … kojeg zastupa punomoćnik Z. G., odvjetnik, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika C. o. d.d. iz Z., OIB: …, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. veljače 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, zz punomoćnika tuženika i odsutnosti uredno pozvanog umješača, 30. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici S. P. iznos od 83.212,09 kuna na ime naknade nematerijalne štete sa zakonskom zateznom kamatom od 22. studenog 2017. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici A. Š. iznos od 83.212,09 kuna na ime naknade nematerijalne štete sa zakonskom zateznom kamatom od 22. studenog 2017. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku 15 dana.

III Odbija se 1. tužiteljica S. P. s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 83.212,09 kuna do zatraženih 162.206,99 kuna, odnosno za iznos od 78.994,90 kuna, kao neosnovanim.

IV Odbija se 2. tužiteljica A. Š. s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 83.212,09 kuna do zatraženih 162.206,99 kuna, odnosno za iznos od 78.994,90 kuna, kao neosnovanim.

V Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Prednik tužitelja A. P. u tužbi od 21. studenog 2017. navodi da je dana … zadobio teške tjelesne ozljede prilikom pada kroz otvoreni šaht dok se kretao ulicom u Z.. Nezgoda se dogodila na način da je tužitelj je zbog nedostatka poklopca na šahtu, koji otvor se nalazi u prolazu zgrade, pao u otvoreni šaht uslijed čega je zadobio teške tjelesne ozljede te mu je medicinska pomoć pružena u bolnici Z. po djelatnicima hitne medicinske pomoći. Navodi da predmetni šaht nije imao poklopac niti je bio označen kao takav. Isti leži na katastarskoj čestici 159/1 k.o. P.. Navodi da je iz izvatka iz katastarskog plana i izvoda iz posjedovnog lista za česticu na kojoj se nalazi predmetni šaht vidljivo da je kao posjednik upisan Grad Z.. Stoga isti smatra da je Grad Z. odgovoran za nastanak štetnog događaja. Ističe da je prilikom štetnog događaja pretrpio ozljede i to prijelom lijevog acetabuluma, koji je sastavni dio zgloba kuka, te prijelom zglobne čašice lijevog zgloba kuka zbog čega je 21. rujna 2015. izvršen kirurški zahvat, a nakon operativnog zahvata je tužitelj nakon 22 dana pušten na kućnu njegu, da bi 4. prosinca 2015. bio upućen u bolnicu V. T. gdje je boravio na bolničkoj rehabilitaciji 20 dana. Nakon toga je isti još 2 puta ponovo hospitaliziran zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Navodi da je zbog opisane teške tjelesne ozljede i posljedica iste kod prednika tužitelja došlo do povrede prava osobnosti u vidu trajnih posljedica, te naruženja, straha i boli, a bila mu je potrebna i pomoć druge osobe čitavo tijekom čitavog perioda liječenja. Podneskom od 14. prosinca 2017. prednik tužitelja, prije dostave tužbe na odgovor tuženiku, proširuje tužbeni zahtjev i od tuženika potražuje rentu s osnova trajne tuđe pomoći i njege iznos od 2.500,00 kuna mjesečno. Kako je prednik tužitelja A. P. tijekom postupka umro 12. srpnja 2019. , postupak su kao nasljednice preuzele sada tužiteljice S. P. i A. Š. Tužiteljice su konačno specificirala tužbeni zahtjev nakon što je održana sjednica građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 5. ožujka 2020. pod brojem Su-IV-47/2020, te je na istoj zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH od 29. studenoga 2002. broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 na način da se tada prihvaćeni iznosi u novčanim iznosima povećavaju za 50 %, a iz obrazloženja pravnog shvaćanja proizlazi da se navedeni orijentacijski kriteriji primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja, od dana prihvaćanja na sjednici, građanskog odjela, Vrhovnog suda RH od 5. ožujka 2020. Stoga je sud iz navedenog razloga temeljem čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) dozvolio navedenu preinaku kao u rješenju suda bez obzira što se tuženik navedenome protivio. Tužiteljice od tuženika potražuju naknadu štete i to: po osnovi pretrpljenih duševnih bolova radi umanjenja životnih aktivnosti iznos od 165.000,00 kuna, po osnovi pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 42.000,00 kuna, po osnovi pretrpljenog straha iznos od 30.000,00 kuna, po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženja iznos od 22.000,00 kuna, te po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 44.389,80 kuna, te po osnovi trajne tuđe pomoći i njege iznos od 21.024,18 kuna, odnosno ukupno 324.413,98 kuna, odnosno svaka tužiteljica iznos od 162.206,99 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate, te da im tuženik nadoknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i to i po osnovu i visini tužbenog zahtjeva. Ističe da se protivi proširenje tužbe prednika tužitelja iz podneska od dana … Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer tuženik nije nadležan za održavanje šahta za koji prednik tužitelj navodi da je razlog nastanka štete. Ističe prigovor isključive krivnje prednika tužitelja jer po dostavljenim fotografijama prednik tužitelja je morao vidjeti šaht i isti zaobići s obzirom da tamo živi i svakodnevno prolazi. Navodi da nema saznanja o navedenom štetnom događaju, te iz navoda tužbe ne proizlazi gdje se štetni događaj navodno dogodio. Nije navedena mikrolokacija, no ukoliko se kao relevantne uzmu fotografije radi se o privatnoj površini koja pripada zgradi, a ne javnoj, radi se o prolazu ispod zgrade koji pripada suvlasnicima zgrade. Ističe da je u potvrdi ministarstva od 8. lipnja 2016. navedeno kako se otvor nalazi u prolazu zgrade, iz čega proizlazi da se ne radi o javnom prolazu ili površini temeljem koje bi tuženik bio odgovoran. Spori visinu tražene neimovinske i imovinske štete. U odnosu na traženu rentu smatra kako zdravstveno stanje prednika tužitelja ne opravdava isto, a posebice uzevši u obzir njegove ranije bolesti. Što se tiče održavanja predmetnog šahta na navedenoj lokaciji ističe da je obveza održavanja šahta na njegovom vlasniku, a to mogu biti Z.h., Podružnica Z.c. ili Podružnica V.i.o., odnosno treća osoba ukoliko se radi o šahtu DTK mreže. Navodi da članak 9. Odluke o nerazvrstanim cestama kojim je propisano da revizijska okna i poklopce revizijskih okana komunalnih instalacija koji su ugrađeni i u nerazvrstane ceste dužni su održavati vlasnici ili korisnici tih instalacija. Osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljeda kako navodi prednik tužitelja. Navodi da je u otpusnom pismu prednika tužitelja navedeno kao dijagnoza embolija i tromboze, te je navedeno kako je prednik tužitelja od ranije imao znatne i ozbiljne zdravstvene probleme sa alkoholom, bubreg, šećer i drugo. Smatra da je jasno da je tromboza nastala od dugotrajne kortikosteroidne terapije, kroničnog glomurelonfritisa, kao i venske tromboze, a čiji uzrok je nefrotski sindrom. Navodi da je u medicinskom protokolu od dana … navedeno da je prednik tužitelja hospitaliziran u prosincu 2016. radi hematoma lijevog kuka i glutealne regije, te apscesa u istoj. Ističe da najveći dio dijagnoza prednika tužitelja i medicinske dokumentacije nije u uzročnoj vezi sa štetnim događajem koji je predmet ovog postupka. Osporava tijek zateznih kamata jer u postupku još uvijek nije utvrđena visina štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev. 3. Prednik tužitelja tijekom postupka ukazuje na primjenu odredbe što članka 3.. Stavka 1.. Zakona o komunalnom gospodarstvu gdje su pobrojane komunalne djelatnosti koje obavljaju jedinice lokalne samouprave, pa je tako navedeno održavanje javnih površina, te održavanje nerazvrstanih cesta. Stavkom 7. citiranog zakona navedeno je da se pod održavanjem javnih površina smatra održavanje zelenih površina, pješačkih staza, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, pješačkih zona i slično. Navodi da je Zakonom o cestama i to člankom 98. definiranom da se između ostalog nerazvrstanom cestom smatraju pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina. Nerazvrstanu cestu čine i pothodnici, nogostupi i slično kako je propisano člankom 100. citiranog zakona. Navodi da je člankom 107. Zakona o cestama propisano da se održavanje nerazvrstanih cesta obavlja sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, a kako su jedinice lokalne samouprave temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu odgovorne za održavanje navedenih površina, te je prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovan i proizvoljan. Što se tiče odredbe članka 9. Odluke o nerazvrstanim cestama smatra da je tuženik poštujući zakonske propise bio dužan osigurati da se komunalna djelatnost odvija na način da se spriječi nastanak štete. Kako tuženik svojim aktivnostima unutar zakonskih okvira nije u konkretnom slučaju organizirao obavljanje komunalnih djelatnosti to je isti odgovoran za nastanak štete na strani tužitelja zbog neodržavanja, odnosno nepropisnog održavanja nerazvrstanih cesta i javnih površina. Ukazuje na Zakon o obveznim odnosima kojim je propisano da je za štetu odgovoran imatelj opasne stvari dok se u sudskoj praksi otvoreni šaht smatra opasnom stvari.

4. Tuženik se tijekom postupka vezano za pasivnu legitimaciju poziva na čl. 369. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, odnosno glavu II pod naslovom Uspostava pravnog jedinstva nekretnine.

5. Umješač se u cijelosti pridružuje navodima tuženika.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u fotografije mjesta događaja (list 5-6), izvod iz katastarskog plana (list 7), izvod iz posjedovnog lista za kčbr. … k.o. P. (list 8-9), potvrdu ministarstva (list 11), izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. … k.o. Grad Z. (list 12), medicinsku dokumentaciju prednika tužiteljica (list 13-88), očitovanje ministarstva (list 105), te je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje prednika tužiteljica pok. A. P. i stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. V. Z., te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. V. Z. iz G. d.o.o. (list 117-133), policu osiguranja između tuženika i umješača (list 183- 184), te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. M. F. (list 197-198), te je saslušao stalnog sudskog vještaka dr. M. F., te svjedoka D. T. i tužiteljicu S. P. kao stranku u postupku. Sud je saslušao svjedoka D. T. premda je isti predložen kao svjedok nakon zaključenja predhodnog postupka, s obzirom da smatra da isti nije predložen kao svjedok tek nakon zaključenja prethodnog postupka zbog krivnje tužitelja.

7. Sud nije proveo dokaz saslušanjem prednik tužitelja pok. A. P. s obzirom da je isti umro tijekom postupka.

8. U svezi ovako utvrđenog činjeničnog stanja i provedenog postupka sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljica djelomično osnovan.

9. Sporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost, te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

10. Da bi utvrdio na točno kojoj čestici se nalazi sporni šaht sud je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje prednika tužiteljica pok. A. P. i stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. V. Z., te je izvršio uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. V. Z. iz G. d.o.o. (list 117-133).

11. Prilikom očevida sud je dolaskom na lice mjesta utvrdio da se sporni prolaz nalazi na adresi u Z.. Navedeni prolaz se nalazi ispod navedene zgrade koja zgrada ima kbr. od …. Navedeni prolaz je ispod razine zemlje te se do istoga dolazi po osam stepenica, te se sporni šaht nalazi iza zadnje donje stepenice udaljen cca 50 cm, a isti je promjera cca 20 x 20 cm. Utvrđeno je da navedeni prolaz predstavlja jedini prolaz ispod navedene zgrade, te isti nije osvijetljen, odnosno u istome ne postoji nikakva rasvjeta. Kada se siđe u navedeni prolaz ispod zgrade, isti prolaz s druge strane također završava na stepenicama, radi se o šest stepenica koje idu prema gore odnosno prema razini zemlje. Nesporno je da prolaz ispod navedene zgrade može koristiti bilo tko od pješaka. S prednje strane zgrade gdje je kbr. 17 ulaz je u navedeno stubište, a kada se prođe kroz sporni prolaz s druge strane zgrade također postoji ulaz za kbr. 17 u stubište. S druge strane zgrade se dolazi do parkirališta, te se u blizini nalazi vrtić, a s prednje strane zgrade se nalazi drvored i nogostup. Navedeni prolaz, sporni šaht i stepenice su vidljivi na fotografijama koje je vještak sačinio prilikom očevida (124-126). Prednik tužitelja je prilikom očevida naveo da je on u sporni prolaz dolazio po stepenicama s prednje strane zgrade, odnosno s one strane gdje se neposredno po silasku sa stepenica na udaljenosti od cca 50 cm nalazi sporni šaht.

12. Stalni sudski vještak geodetske struke ing. V. Z. u svom nalazu i mišljenju (list 117-133) navodi da je prilikom očevida dana … pristupio utvrđivanju na kojoj se katastarskoj čestici nalazi predmetni šaht čiji se otvor nalazi u prolazu zgrade u ulici u Z. Navodi da je izvršio uvid u katastarski operat i zemljišnu knjigu. U katastru nekretnina k.č. br. … upisana je kao park površine … m2, u p.l. … k. o. P., kao vlasnik je upisan Grad Z. u 1/1 dijela. Navodi da je k.č. br. … upisana kao stambena zgrada, u Z., površine … m2, u p.l. … k.o. P., a kao vlasnik je upisan GP D. d.d. u stečaju u 1/1 dijela. Vještak navodi da je nakon uviđaja na licu mjesta i identifikacije ustanovio da se sporni šaht, prikazan na fotografijama od 1 do 4 (list 124-125), nalazi na kraju stepenica neposredno prije prolaza ispod zgrade (fotografija broj 5-list 126), kod kbr. …, a sve na k.č. br. …. k.o. P., kako je prikazao na skici lica mjesta (list 127). Navodi da k.č. br. … obuhvaća sve ulaze stambene zgrade u Z. sa pripadajućim stubištima u ulaze i prolazom ispod zgrade, dok k.č. br. … okružuje k.č. br. … sa svih strana, što je vidljivo na kopiji katastarskog plana (list 128). Navodi da k.č. br. … nije usklađena i u zemljišnoj knjizi odgovara dijelu k.č. br. … k.o. Grad Z., a sporni šaht se nalazi na z.k.č. …, što je vidljivo i prikazano na zemljišno-knjižnom planu (list 129). Navodi da z.k.č. …, livada površine 7 jutara … čhv ili … m2, upisana je u zk. ul. br. … k.o. Grad Z., a kao vlasnik je upisana općenarodna imovina u 1/1 dijela, kojom upravlja odbor Z..

13. Na ovakav nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke ing. Vladimir Zelenika nije bilo prigovora stranaka, pa je sud u cijelosti prihvatio i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka s obzirom da je isti sačinio nalaz i mišljenje temeljem dokumentacije u spisu i obavljenog očevida na licu mjesta.

14. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. … k.o. Grad Z. (list 12) utvrđeno je da isti nema nikakve veze sa predmetnim šahtom.

15. Stoga sud smatra utvrđenim da se predmetni sporni šaht nalazi u prolazu zgrade u ulici u Z., a isti se nalazi na na k.č. br. … k.o. P., a kao posjednik (geodetski vještak pogrešno navodi vlasnik) iste je upisan GP D. d.d. u stečaju u 1/1 dijela. Međutim, z. k. stanje nije usklađeno sa stanjem u katastru, te se sporni šaht prema stanju u zemljišnim knjigama nalazi na z.k.č. …, upisana u zk. ul. br. … k.o. Grad Z., a kao vlasnik je upisana općenarodna imovina u 1/1 dijela, kojom upravlja odbor Z.. Opće je poznato da je pravni slijednik odbora Z. ovdje tuženik Grad Z.. Neosnovano je pozivanje tuženika na čl. 369. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, odnosno glavu II navedenog zakona pod naslovom Uspostava pravnog jedinstva nekretnine. Naime, čl. 369. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZVDSP) propisuje da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u društvenom vlasništvu, a pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja zgradom pripadalo je pravnoj osobi različitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili korištenja i raspolaganja zemljištem, pravo vlasništva cijele nekretnine steći će vlasnik zgrade na način određen člancima 367. i 368. ovoga Zakona, koji se primjenjuju na odgovarajući način, dok st. 2. istog članka propisuje da u slučaju iz stavka 1. ovoga članka vlasnik je osoba čije se pravo upravljanja, korištenja ili raspolaganja pretvorilo u pravo vlasništva prema odredbama ovoga ili posebnoga zakona. Međutim čl. 367. st. 1. propisuje da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade, dok st. 2. istog članka propisuje da će nadležni sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odrediti spajanje zemljišnoknjižnih uložaka u jedan na zahtjev vlasnika zgrade. Međutim, u konkretnom slučaju vlasnik zgrade na adresi u Z., koja je sagrađena na dijelu z.k.č. …, upisane u zk. k.o. Grad Z. nije zatražio spajanje zemljišnoknjižnih uložaka u jedan na zahtjev vlasnika zgrade.

16. Imajući na umu navedeno, tuženik Grad Z. je kao pravni slijednik odbora Z. i vlasnik predmetnog zemljišta pasivno legitimiran i odgovoran temeljem čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje u tekstu: ZOO) s obzirom da nije na vrijeme sanirao predmetni šaht koji se nalazi u prolazu zgrade u ulici u Z. pa isti nije bilo siguran za prolaz pješaka. Sud smatra da se tuženik ovdje ne može pozivati na nesređeno z.k. stanje jer isti kao upisani vlasnik brojnih zemljišta u gradu treba voditi računa da sam sredi nesređeno z.k. stanje svojih brojnih nekretnina.

17. Što se tiče nastanka samog događaja svjedok D. T. prilikom saslušanja naveo je da je prije nekog vremena, a više se ne sjeća točne godine niti datuma kada je to bilo, može biti prije dvije godine, ali više nije siguran, s obzirom da slabo pamti takve stvari, a također nije siguran niti koje je godišnje doba bilo, samo zna da nije imao jaknu, ali je bilo prohladno. Bio je sumrak te je odjednom u svojem stanu začuo zapomaganje čovjeka, a njegov stan se nalazi dva metra od prolaza, odnosno pothodnika koji se nalazi između kućnih brojeva … ulice u Z., te je njegov stan na kućnom broju …. Stan ima balkon, a više nije siguran da li su vrata bila otvorena kada je začuo to zapomaganje, ali zna da je izašao na balkon, te nikoga nije vidio, te je pretpostavio da je netko u prolazu. Odnosno vidio je dvoje mladih ljudi koji su stajali pokraj toga prolaza i govorili su da je čovjek nastradao, nakon čega je izašao van iz svojeg stana da bi vidio da li može nekako pomoći. Ti mladi ljudi su mu rekli da su zvali hitnu pomoć. Kada je došao van vidio je starijeg gospodina u tom pothodniku, te je isti jaukao i rekao da se ne može pomaknuti, te je zamolio svoju suprugu da mu kroz balkon doda jastuk, te je bio s tim čovjekom sve dok nije došla hitna pomoć. U međuvremenu su prolazili i drugi ljudi koji su pitali što se dešava, međutim svi su otišli osim jednog susjeda koji je stanovao u stanu iznad njega koji je također izašao van i bio s njima i čekao hitnu, a s njima je bilo i to dvoje mladih ljudi koje je spomenuo na početku. Ozlijeđeni gospodin bio je u dosta lošem stanju, te se nije mogao ni mrvicu pomaknuti, te kada je istoga pitao da se sjedne, isti se nije mogao sjesti. Kada je došla hitna pomoć isti su ozlijeđenog čovjeka stavili na nosila u ležećem položaju pa je on iz toga zaključio da je dosta ozlijeđen. Pitao ga je kako je uspio tako pasti, a isti mu je rekao da mu je noga propala u jedan šaht koji se nalazi u tom pothodniku, a taj šaht i danas stoji tako kako je bio u vrijeme kada je taj gospodin ozlijeđen. Napominje da taj pothodnik nije osvijetljen. Ozlijeđenog gospodina nije poznavao od ranije s obzirom da u tom kvartu nije odrastao, te je noviji jer se doselio tek 2004. Kada je bio taj štetni događaj, on od tog čovjeka nije uspio saznati kako se zove, međutim nakon nekog vremena, a sada ne može iskazati koliko je točno vremena prošlo, sjeća se da je u tom pothodniku vidio oglas da netko traži osobu koja je vidjela taj događaj, te broj telefona, te je nazvao taj broj telefona i javila mu se ženska osoba, a nije zapamtio kako se ista zove premda mu se ista predstavila, te se sjeća da ga je, kada je rekao da je očevidac tog događaja, da ga je ista pitala da li želi svjedočiti na sudu. Drugi očevidac toga događaja, susjed iznad njega se u međuvremenu odselio u NJ., pa se više nije mogao javiti na taj oglas da je on također očevidac tog događaja. Navodi da se ne može ničega sjetiti, odnosno da bi tamo primijetio da bi bile neke stvari koje bi isti nosio, premda mu se čini da je bila neka manja plastična vrećica, ali ni to ne može sto posto tvrditi. Ne sjeća se što je gospodin nosio od obuće.

18. Prvo tužiteljica S. P. navela je da je supruga pok. A. P., te je navedenoga dana kada je isti stradao bila u gradu. Nazvala ga je telefonom da kreće doma, a suprug je u takvim situacijama znao doći pred tramvaj pred nju, pa su se nakon toga znali prošetati i sjesti u parku s obzirom da je ona pušač. Međutim nakon par minuta nakon što su razgovarali telefonom suprug ju je ponovno nazvao i rekao joj je da je pao i da čeka hitnu. Isti joj u tom momentu uopće nije rekao gdje je pao. S time da je ona već izašla iz tramvaja kada ju je isti nazvao, te je krenula prema njihovoj zgradi. Kada je došla do zgrade vidjela je hitnu pomoć na cesti, a bolničari su nosili njenog supruga na nosilima iz toga prolaza ispod zgrade i vidjela je da ga nose po tim stepenicama. Napominje da inače kada suprug ide pred nju na tramvaj uvijek prolazi kod taj prolaz koji je opisao saslušani svjedok. Bolničari su unijeli njenog supruga u kola hitne pomoći, a sjeća se da je bila prisutna jedna doktorica te su ga odvezli u bolnicu R.. Kasnije je došla za njim, a isti je bio u bolnici jedno 15-20 dana nakon čega su ga operirali, a iz bolnice je izašao jedno 3-4 tjedna nakon operacije. Kada je suprug došao kući isti ništa nije mogao sam s obzirom da je cijelo vrijeme ležao i mirovao, a dolazila je patronažna sestra koja mu je previjala rane te fiziotepeut, a ona se brinula o svemu što je suprug trebao s obzirom da je isti tada nosio pelene jer nije mogao otići do toaleta, te mu je mijenjala pelene, kupala ga, pomagala u svemu jer se nije mogao pomaknuti s kreveta. Nakon nekog vremena otišao je u toplice radi terapija, a nakon povratka iz toplica isti je imao invalidska kolica, a nakon toga hodalicu i štake, te je i dalje morala suprugu oko svega pomagati pogotovo oko higijene, te oblačenja. Kada je došla na mjesto nezgode vidjela je da suprug nije imao nikakvih stvari sa sobom, a od obuće je imao tenisice. isti se prije toga događaja normalno kretao.

19. Iskazu svjedoka D. T. sud je povjerovao u cijelosti jer je isti dan neposredno i uvjerljivo, pa sud smatra utvrđenim da se predmetni štetni događaj dogodio upravo na način kako ga je opisao svjedok. Da je na mjestu štetnog događaja, u vrijeme nastanka štetnog događaja postojala predmetni nezatvoreni šaht, sud je utvrdio i uvidom u fotografije mjesta štetnog događaja dostavljene od strane prednika tužiteljica (list 5-6), a navedeni šaht je bio u istom stanju i u vrijeme održavanja očevida, kao što je već ranije navedeno, a i što je vidljivo i iz fotografija sačinjenih na dan očevida (list 124-125).

20. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je do štetnog događaja došlo u sumrak, te da pothodnik nije osvijetljen. Sud nije utvrdio da bi prednik tužiteljica ičime pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila (čl. 1092 ZOO-a).

21. Da bi utvrdio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva sud je proveo medicinsko vještačenja ozljeda prednika tužiteljica.

22. Uvidom u liječniku dokumentaciju, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. M. F., ortopeda-traumatologa (list 197-198) sud je utvrdio da je prednik tužitelje u štetnom događaju pretrpio tešku tjelesnu ozljedu. Do ozljede je došlo po navodima liječnika u otpusnom pismu padom u razini. Tom prilikom je isti zadobio višeiverni prijelom acetabuluma (čašice) lijevog kuka sa tzv. središnjim iščašenjem. Liječenje je provedena u cijelosti po preporukama liječnika, ali je usprkos toga došlo do trajnog narušenja zdravstvenog integriteta. Zaostale su trajne posljedice koje se sastoje u znacima višesmjerne kontrakture lijevog kuka sa bitno umanjenim kretnjama u istom u srednje teškom stupnju, sa izraženim znacima artroze lijevog kuka uzrokovane iščašenjem lijevog kuka sa prijelom acetabuluma nastalim u štetnom događaju, u izraženoj klijenuti lijevog lisnog živca, koja se nije oporavila do kraja života, sa poslijetrombotskim sindromom desne noge, sa stanjem nakon gnojnog apscesa lijevog kuka, skraćenje lijeve noge kao posljedicom nezaliječenog prijeloma lijevog acetabuluma, te se stanje iza ove teške ozljede smatra doživotnim. Vještak navodi da postoji pozitivna uzročno - posljedična veza između ozljeda i posljedica koje su iza toga nastale.

23. Prednik tužiteljica je kao posljedicu ozljeda trpio bolove jakog intenziteta 12 dana, srednjeg intenziteta 20 dana i manjeg intenziteta tijekom 9 mjeseci. Pretrpio je i primarni strah u trenutku životne ugroženosti koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, te sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, te lakšeg stupnja 5 tjedana, a nakon toga stanje kasnog straha daljnjih 6 mjeseci. Kod prednika tužiteljica zaostale su trajne posljedice od 50 %.

24. Na ovakav nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. M. F. tuženik je imao prigovore pa je sud saslušao vještaka.

25. Prilikom saslušanja stalni sudski vještak dr. M. F. vezano za prigovor tuženika uz ocjena trajnih posljedica vještak navodi da je nakon ozljede pokojni Pobor zadobio složeni prijelom čašice lijevog kuka s utisnućem, iščašenjem lijevog kuka koji je liječen, ali neuspješno te je liječenje bilo usloženo s više komplikacija. Navodi da osteosinteza nije uspjela, prijelomni ulomci su se pomaknuli, osteosintetski materijal se pomaknuo, djelomično popucao, a prijelom odnosno kosti zahvaćene prijelomom su se upalile. Kao dodatne komplikacije su se javile odumiranje kosti glave bedrene kosti s razvojem poslijetraumatske artroze dakle degenerativne bolesti uzrokovane ozljedom. Pored toga došlo je do klijenuti-paralize lisnog živca iste noge za vrijeme liječenja. Vještak navodi da se u dokumentaciji također navodi da je glava bedrene kosti propala, dogodila se tzv. aplanacija glave, zaravnjenje, Ističe da je normalno glava bedrene kosti okrugla kao sfera, a u konkretnom slučaju ista se izravnala, aplanirala, deformirala, postala ravna, što je dovelo do skraćenja i to je odgovor na jedno od pitanja tuženika kako je vještak utvrdio kod pokojnog skraćenje lijeve noge. Navodi da nije mogao pregledati pokojnika jer je isti umro tijekom postupka, ali na osnovi medicinskih dokaza je zaključio da je lijeva noga skraćena. Također je u dokumentaciji navedeno da je pok. držao ozlijeđenu tj. bolesnu nogu u savinutom i rotiranom položaju i nije ju mogao niti približno izravnati kao zdravu nogu. Sve je rezultiralo i zagnojenjem lijevog kuka. Također tijekom liječenja je prednik tužitelja imao nesreću da mu se zakompliciralo zdravstveno stanje razvojem duboke venske tromboze druge do tada zdrave noge. Navodi da se iz ove situacije jedva izvukao, ali na žalost privremeno. S obzirom da bi ova navedena stanja, tj. invalidnost po svim ovim osnovama iznosila cca 70-80 % kad bi se zbrajalo ponaosob, on je donio ocjenu smanjenja životne aktivnosti od 50 % kao primjerenu. Vještak navodi da nije izvršio uvid u zdravstveni karton pokojnika jer da je isti bi naveo u nalazu, odnosno citirao, dakle analizirao je samo priloženu dokumentaciju u sudskom spisu. Na pitanje koliko bi iznosila postraumatska artroza vještak navodi da bi iznosila 25 %, postrombotski sindrom 30 %, klijenut lisnog živca 25 %. S time da nije uzeo u obzir gnojnu upalu kuka još dodatnih 10 %. Također ističe da kako je čovjek jedinstvena jedinka to onda nema zbrajanja. Ističe da se kod pok. radilo o tzv. artrozi uzrokovanoj ozljedom, dakle prijelom je bio uzrok razvoja artroze jer osteosinteza nije adekvatno izvedena, time nije uspjela i došlo je do razvoja poslijetraumatske artroze. Ne radi se o degenerativnoj bolesti kao takvoj već se radi o degenerativnoj bolesti uzrokovanoj ozljedom, prijelomom.

26. Nakon očitovanja vještaka tuženik je i dalje imao prigovore, te je predlagao provođenje novog medicinskog vještačenja po vaskularnom kirurgu i neurologu. Sud je odbio ovakav dokazni prijedlog tuženika s obzirom da smatra da je vještak u cijelosti odgovorio na sve prigovore tuženika, te detaljno pojasnio svoj osnovni nalaz i mišljenje vezano za trajne posljedice ozljeđivanja, pa sud smatra da ovakav prijedlog teži odugovlačenju ovakvog postupka. Stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. M. F. s obzirom da je isti sačinjen temeljem medicinske dokumentacije priložene u spisu.

27. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, te naruženje i zaostajanje trajnih posljedica i vrstu ozljeda, te činjenicu da je prednik tužiteljice bio na više operacijskih zahvata i bio hospitaliziran i provodio stacionarnu fizikalnu terapiju, te morao duže vrijeme mirovati i biti u invalidskim kolicima i koristiti hodalicu sud smatra da je time predniku tužiteljica, a time i tužiteljicama kao njegovim nasljednicama povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

28. Sukladno odredbi čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje u tekstu: ZOO) sud se prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) rukovodio jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha, te trajnim posljedicama koje su zaostale predniku tužiteljica.

29. Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava tužiteljicama dosuditi pravičnu novčanu naknadu, pa je stoga sud radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade procijenio koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

30. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet fizičkih bolova kod prednika tužiteljica sud smatra da bi tužiteljici s naslova pravične novčane naknade pripalo zbog povrede prava osobnosti iznos od 42.000,00 kuna.

31. Cijeneći vrstu i intenzitet pretrpljenog straha, te dužinu trajanja straha kod prednika tužiteljice sud smatra da tužiteljici s naslova pravične novčane naknade pripada zbog povrede prava osobnosti iznos od 30.000,00 kuna.

32. Cijeneći stupanj smanjenja životne i radne sposobnosti kod prednika tužiteljica sud je prvenstveno uzeo u obzir da je prednik tužiteljica u samom trenutku štetnog događaja od dana … već bio starije životne dobi (63 godina), a isti je i umro tijekom trajanja ovog postupka dana …., pa je dakle isti trajne posljedice trpio u periodu od samo četiri godine to ona sud smatra da bi tužiteljicama s naslova pravične novčane naknade pripalo zbog povrede prava osobnosti iznos od 33.000,00 kuna, a sud je odbio iste za daljnji iznos od 132.000,00 kuna kao neosnovan.

33. Cijeneći stupanj naruženja kod prednika tužiteljica u srednjem stupnju sud je prvenstveno uzeo u obzir da je prednik tužiteljica u samom trenutku štetnog događaja od dana .... već bio starije životne dobi (63 godina), a isti je i umro tijekom trajanja ovog postupka dana ..., kako je već rečeno, pa je dakle isti trajne posljedice zbog naruženja trpio u periodu od samo četiri godine to ona sud smatra da bi tužiteljicama s naslova pravične novčane naknade pripalo zbog povrede prava osobnosti iznos od 4.000,00 kuna, a sud je odbio iste za daljnji iznos od 18.000,00 kuna kao neosnovan.

34. S obzirom na sve navedeno te da prema ocjeni ovog suda težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljicama na pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu u skladu sa čl. 1100 st. 1 ZOO-a, to je tužiteljicama temeljem čl. 1100 st. 2 ZOO-a valjalo dosuditi iznos od 109.000,00 kuna kao pravičnu novčanu naknadu, a iste je valjalo odbiti za daljnji iznos od 150.000,00 kuna kao neosnovan.

35. Dok se prednik tužiteljica nalazio na kućnom liječenju istome je bila potrebna tuđa pomoć i njega po 4 sata dnevno kroz godinu dana, a zatim dva sata dnevno slijedećih 6 mjeseci. Iz iskaza 1. tužiteljice, supruge prvobitnog tužitelja, proizlazi da mu je ona pružala tuđu pomoć i njegu. Prema uobičajenoj sudskoj praksi po toj osnovi se priznaje naknada u iznosu od 20,00 kuna za jedan sat tuđe pomoći i njege jer se radi o besplatnom pružanju pomoći i njege od strane ukućana, u kojem slučaju nije bilo potrebno platiti poreze i doprinose koje bi prednik tužiteljice plaćao da je ta pomoć pružena naplatno. Zbog ovih razloga sud je obračunom utvrđenog trajanja tuđe pomoći i navedene cijene sata priznao tužiteljicama u skladu s čl. 1095. ZOO-a ukupni iznos od 36.400,00 kuna, a odbio je iste za daljnji iznos od 7.989,80 kuna kao neosnovan.

36. Kako je vještak naveo da je predniku tužiteljica bila potrebna trajna tuđa pomoć i njega od dana … po 2 sata dnevno do kraja života, to sud imajući u vidu navedeno smatra temeljem čl. 1095. st. 2. ZOO-a osnovanim zahtjev tužiteljica da od tuženika potražuju rentu s osnove tuđe pomoći. Prema uobičajenoj sudskoj praksi po toj osnovi se priznaje naknada u iznosu od 20,00 kuna za jedan sat tuđe pomoći jer se radi o besplatnom pružanju pomoći i njege od strane 1. tužiteljice kao supruge, u kojem slučaju nije bilo potrebno platiti poreze i doprinose koje bi tužitelj plaćao da je ta pomoć pružena naplatno, pa je sud obračunom utvrđenog trajanja tuđe pomoći od 3. veljače 2017. do 12. srpnja 2019., dakle 888 dana po 2 sata dnevno i navedene cijene sata od 20 kuna priznao tužiteljicama u skladu s čl. 1095. st. 2. ZOO-a zahtjev za imovinskom štetom (rentom) u ukupnom iznosu od 35.520,00 kuna. Međutim kako tužiteljice zbog pogrešnog obračuna po navedenom osnovu traže iznos od 21.024,18 kuna to je sud onda istima i dosudio navedeni iznos, jer sud ne može prekoračiti tužbeni zahtjev.

37. Sud je ukupno tužiteljicama dosudio iznos od 166.424,18 kuna, odnosno svakoj od tužiteljica dosudio je iznos od 83.212,09 kuna, a odbio je iste za daljnji iznos od 157.989,80 kuna, odnosno svaku za iznos od 78.994,90 kuna. Valja imati na umu da je sud pri određivanju visine naknade imao u vidu da je prednik tužiteljica bio osoba starije životne dobi (rođen 1952.), a koji je i umro tijekom ovog postupka kako je već ranije navedeno.

38. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO-a , te čl. 29 st. 1 i 2 ZOO-a, a teče od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

39. S obzirom na navedeno sud je odlučio kao pod točkama I., II., III. i IV izreke presude.

40. Temeljem čl. 154. st. 4. ZPP-a sud je odlučio da kako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

U Sesvetama 30. ožujka 2022.

S U D A C

Andrea Herendić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.

DNA:

1. tužiteljicama po pun.

2. tuženiku po pun. na znak: …

3. umješaču na broj…