REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: 5 Pn-593/2019-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu pojedincu Andrei Herendić u pravnoj stvari 1. tužiteljice N. V.1 , OIB:…, 2. tužitelja M. V., OIB:…, 3. tužiteljice mldb. N. V. OIB: … zastupana po majci i zz N. V., 4. tužiteljice D. V., OIB:… i 5. tužiteljice I. V., OIB: … svi iz Ž.,

…, svi zastupani po punomoćniku K. Š. odvjetniku u O. d. K. Š. i P., protiv tuženika A. o. d.d. sa sjedištem u Z., …, OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u O. d. G. i p., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 21. veljače 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 30. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku A. o. d.d. da s osnove naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika isplati:

-1. tužiteljici N. V.1 iznos od 154.000,00 kuna,

-2. tužiteljici M. V. iznos od 154.000,00 kuna,

-3. tužiteljici N. V.2 iznos od 154.000,00 kuna,

-4. tužiteljici D. V. iznos od 179.000,00 kuna,

-5. tužiteljici I. V. iznos od 179.000,00 kuna,

sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2018. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II Odbijaju se tužiteljice s dijelom tužbenog zahtjeva s osnove naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika i to:

-1. tužiteljica N. V.1 preko dosuđenih 154.000,00 kuna do zatraženih 220.000,00 kuna, odnosno za iznos od 66.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos,

-2. tužiteljici M. V. preko dosuđenih 154.000,00 kuna do zatraženih 220.000,00 kuna, odnosno za iznos od 66.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos,

-3. tužiteljica N. V.2 preko dosuđenih 154.000,00 kuna do zatraženih 220.000,00 kuna, odnosno za iznos od 66.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos,

-4. tužiteljica D. V. preko dosuđenih 179.000,00 kuna do zatraženih 245.000,00 kuna, odnosno za iznos od 66.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos,

-5. tužiteljica I. V. preko dosuđenih 179.000,00 kuna do zatraženih 245.000,00 kuna, odnosno za iznos od 66.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos,

kao neosnovanim.

III Nalaže se tuženiku A.o. d.d. da 1. tužiteljici N. V.1 , plati imovinsku štetu u iznosu od 17.750,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. ožujka 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV Odbija se 1. tužiteljica N. V.1 s dijelom tužbenog zahtjeva s osnove naknade imovinske štete preko dosuđenih 17.750,00 kuna do zatraženih 28.750,00 kuna, odnosno za iznos od 11.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovan.

V Nalaže se tuženiku A. o. d.d. da 1. tužiteljici N. V.1, plati imovinsku štetu u iznosu od 2.563,87 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 2.079,37 kuna od 14. srpnja 2017. do isplate,

- 94,50 kuna od 11. srpnja 2017. do isplate,

- 135,00 kuna od 3. kolovoza 2017. do isplate,

- 255,00 kuna od 3. kolovoza 2017. do isplate,

po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

VI Odbija se 1. tužiteljica N. V.1 s dijelom tužbenog zahtjeva s osnove naknade imovinske štete preko dosuđenih 2.563,87 kuna do zatraženih 8.546,25 kuna, odnosno za iznos od 5.982,38 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, te sa zahtjevom za isplatu iznosa od 3.259,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovan.

VII Nalaže se tuženiku A. o. d.d., da 1. tužiteljici N. V.1, plati zakonsku zateznu kamatu na iznos od 110,000,00 kuna od 28. veljače 2018. do 17. siječnja 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

VIII Nalaže se tuženiku A. o. d.d., da 2. tužiteljici M. V., plati zakonsku zateznu kamatu na iznos od 110,000,00 kuna od 28. veljače 2018. do 20. siječnja 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IX Nalaže se tuženiku A. o. d.d., da 3. tužiteljici N. V.2, plati zakonsku zateznu kamatu na iznos od 110,000,00 kuna od 28. veljače 2018. do 12. veljače 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

X Nalaže se tuženiku A. o. d.d., da 4. tužiteljici D. V., plati zakonsku zateznu kamatu na iznos od 85,000,00 kuna od 28. veljače 2018. do 22. siječnja 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

XI Nalaže se tuženiku A. o. d.d., da 5. tužiteljici I. V., plati zakonsku zateznu kamatu na iznos od 85,000,00 kuna od 28. veljače 2018. do 22. siječnja 2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

XII Nalaže se tuženiku da tužiteljicama naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 187.862,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. ožujka 2022. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su članovi uže obitelji pok. D. V. koji je dana 7. srpnja 2017. smrtno stradao kao putnik u osobnom automobilu marke "Audi A4" registarske oznake ST …, a koja prometna nezgoda se dogodila u Gračacu, DC- 01- dionica 14, kod 27+511. Ističu da je navedeni osobni automobil marke "Audi A4" registarske oznake ST … bilo osigurano kod tuženika. Navode da je između pok. D.

V. i članova njegove obitelji postojala jaka emotivna poveznica i trajna zajednica života, te su tužiteljice nakon tragičnog događaja trpjele izuzetno jake duševne boli zbog gubitka najužeg člana obitelji. Navodi da su se prije podnošenja tužbe obratili tuženiku radi mirnog rješenja spora 27. veljače 2018.. Tužiteljice navode da su u štetnom događaju trpjele imovinsku štetu i neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika, i to 1. tužiteljica N. V.1 kao supruga pokojnog D. V., 2. tužiteljica M. V. kao majka pokojnog D. V., 3. tužiteljica N. V.2 kao kćer pokojnog D. V., 4. tužiteljica D. V. kao kćer pokojnog D. V. i 5. tužiteljica I. V. kao kćer pokojnog D. V.. Tijekom postupka podneskom od 9. travnja 2020., koji je sud zaprimio 14. travnja., navode da je tuženik isplatio tužiteljicama isplatu nespornog dijela štete i to: 1. tužiteljici N. V. 18. siječnja 2019. iznos od 117.023,13 kuna, 2. tužiteljici M. V. 21. siječnja 2019. iznos od 110,000,00 kuna, 3. tužiteljici N. V.2 13. veljače 2019. iznos od 110,000,00 kuna, 4. tužiteljici D. V. 23. siječnja 2019. iznos od 85,000,00 kuna i 5. tužiteljici I. V. 23. siječnja 2019. iznos od 85,000,00 kuna. Stoga tužiteljice preinačenim tužbenim zahtjevom nakon zaključenja prethodnog postupka, podneskom od 9. travnja 2020., koji je sud zaprimio 14. travnja., potražuju od tuženika naknadu štete. Međutim, preinaka je zatražena nakon što je održana sjednica građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 5. ožujka 2020. pod brojem Su-IV-47/2020, te je na istoj zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH od 29. studenoga 2002. broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 na način da se tada prihvaćeni iznosi u novčanim iznosima povećavaju za 50 %, a iz obrazloženja pravnog shvaćanja proizlazi da se navedeni orijentacijski kriteriji primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja, od dana prihvaćanja na sjednici, građanskog odjela, Vrhovnog suda RH od 5. ožujka 2020. Stoga je sud iz navedenog razloga temeljem čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) dozvolio navedenu preinaku kao u rješenju suda bez obzira što se tuženik navedenome protivio. Prvotužiteljica N. V.1, suprug pokojnog D. V., zbog pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika potražuje daljnji iznos od 220.000,00 kuna zajedno se zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do isplate, te isplatu zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 110,000,00 kuna po tom osnovu od 28. veljače 2018. do 17. siječnja 2019. Drugotužiteljica, majka pokojnog D. V., zbog pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika potražuje daljnji iznos od 220.000,00 kuna zajedno se zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do isplate, , te isplatu zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 110,000,00 kuna po tom osnovu od 28. veljače 2018. do 20. siječnja 2019. Trećetužiteljica, kćer pokojnog D. V., zbog pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika potražuje daljnji iznos od 220.000,00 kuna zajedno se zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do isplate, te isplatu zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 110,000,00 kuna po tom osnovu od 28. veljače 2018. do 12. veljače 2019. Četvrtotužiteljica, kćer pokojnog D. V., zbog pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika potražuje daljnji iznos od 245.000,00 kuna zajedno se zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do isplate, te isplatu zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 110,000,00 kuna po tom osnovu od 28. veljače 2018. do 22. siječnja 2019. Petotužiteljica, kćer pokojnog D. V. , zbog pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika potražuje iznos od 245.000,00 kuna zajedno se zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do isplate, te isplatu zakonske zatezne kamate na isplaćeni iznos od 110,000,00 kuna po tom osnovu od 28. veljače 2018. do 22. siječnja 2019. Prvotužiteljica također potražuje pravičnu novčanu naknadu s osnove imovinske štete troškova crnine paušalni iznos od 6.000,00 kuna za sve tužitelje, troškova vijenca paušalni iznos od 2.250,00 kuna za sve tužitelje, troškova karmina paušalni iznos od 8.000,00 kuna sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Prvotužiteljica također potražuje pravičnu novčanu naknadu s osnove imovinske štete zbog pogrebnih troškova u iznosu od 11.805,25 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 6.931,25 kuna od 14. srpnja 2017. do isplate, na iznos od 315,00 kuna od 11. srpnja 2017. do isplate, na iznos od 450,00 kuna od 3. kolovoza 2017. do isplate, na iznos od 850,00 kuna od 3. kolovoza 2017. do isplate i na iznos od 3.259,00 kuna od 9. studenog 2017. do isplate. S osnove troškova izrade nadgrobnog spomenika 1. tužiteljica potražuje iznos od 25.000,00 kuna (koja visina je nesporna između stranaka), a kako je tuženik 24. lipnja 2021. isplatio daljnji iznos od 12.500,00 kuna s osnove troškova izrade nadgrobnog spomenika tužitelj konačno sa navedene osnove potražuje 12.500,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Stoga tužitelji predlažu da sud naloži tuženiku da tužiteljima naloži isplatu navedenih iznosa s osnovi neimovinske štete i imovinske štete sve sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, te da je prednik tužitelja smrtno stradao u predmetnom štetnom događaju od 7. srpnja 2017. kao putnik na suvozačkom mjestu osobnog vozila osiguranog kod tuženika. Smatra da se radilo o približno frontalnom srazu vozila koji ne bi uzrokovao tako dramatično ozljeđivanje sudionika da su isti bili vezani sigurnosnim pojasom, pa smatra da prednik tužitelja nije bio vezan sigurnosnim pojasom, a isto piše i u Zapisniku o očevidu, te je upravo zbog toga u trenutku sudara tijelo prednika tužitelja poletjelo prema naprijed, nakon čega je došlo da snažnog udarca prednika tužitelja glavom u prednje vjetrobransko staklo. Stoga je po mišljenju tuženika prednik tužitelja u cijelosti odgovoran za pretrpljene posljedice, pa tuženika treba osloboditi odgovornosti naknade štete u cijelosti. Osporava visinu svih utuženih vidova neimovinske štete svih tužitelja, a posebno 4. i 5. tužiteljica jer iste u dobi od 24 i 21 godine nisu bile uzdržavane osobe, koje bi zbog smrti oca imale pravo na naknadu štete veću od 150.000,00 kuna. Nesporna je visina utuženih pogrebnih troškova, a sporni su troškovi ostavinskog postupka u cijelosti, te po visini zahtjevi za naknadom troškova crnine, vijenaca i karmina, te osporava trošak izgradnje nadgrobnog spomenika jer je prednik tužitelja ukopan na grobno mjesto sa već ranije izgrađenim spomenikom. Tijekom postupka u odnosu na navode točke 3 podneska tužitelja od 14. travnja 2020. vezano za utuženu naknadu imovinske štete tuženik ističe da je plaćeno 50 % od računima dokazanim utuženih iznosa osim posljednje stavke u iznosu od 3.259,00 kuna, a koji iznos je tuženik obrazloženo osporio u odgovoru na tužbu. Navodi da se preostali iznos od 2.750,00 kuna odnosi se na 50 % po tuženiku nespornih paušalnih troškova iz tužbe. Tijekom postupka tuženik 1. tužiteljici priznaje štetu za izgradnju nadgrobnog spomenika u visini od 25.000,00 kuna. Navodi da je 1. tužiteljici 24. lipnja 2021. isplatio iznos od 12.500,00 kuna s osnove troškova izrade nadgrobnog spomenika sukladno doprinosu prednika tužitelja. Prigovara tijeku zakonskih zateznih kamata.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu (list 7- 13), situacijski plan (list 14), smrtni list pok. D. V. (15), zapisnik o obavljenoj obdukciji pokojnog D. V. (list 16-24), vjenčani list 1. tužiteljice i pok. D. V. (list 25), izvod iz matične knjige rođenih pok. D. V. (list 26), rodni list za 5. tužiteljicu (list 27), rodni list za 3. tužiteljicu (list 28), rodni list za 4. tužiteljicu (list 29), uvjerenje o prebivalištu za 2. tužiteljicu (list 30), uvjerenje o prebivalištu za 1. tužiteljicu (list 31), uvjerenje o prebivalištu za 4. tužiteljicu (list 32), uvjerenje o prebivalištu za 5. tužiteljicu (list 33), uvjerenje o prebivalištu za 3. tužiteljicu (list 34), potvrdu Sveučilišta u S…. za 5. tužiteljicu (list 35), uvjerenje Sveučilišta u S. za 4. tužiteljicu (list 36), račun Pogrebne usluge Č. d.o.o. (list 37), račun mrtvačnica (list 38-39), račun S.D. (list 40-41), račun Javnog bilježnika I. B. G. (list 42), prijedlog za izvansudsku nagodbu uz potvrdu o primitku pošiljke (list 43-46), rješenje zavoda (list 78-79), rješenje Općinskog suda u GOSPIĆU posl. br. Kov-30/2018-13 (list 89-91), te je proveo kombinirano prometno- sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. N. E., prometnom vještaku i dr. D. M., vještaku sudske medicine, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje istih vještaka (list 95-97 i 101-103), te 1., 3., 4. i 5. tužiteljice kao stranke u postupku, te stalnog sudskog vještaka dr. D. M. u svrhu dokazivanja, te je izvršio uvid u presliku spisa Općinskog suda u Gospiću posl. br. Kov-30/2018. Sud nije proveo dokaz saslušanjem 2. tužiteljice kao starije osobe smještene u starački dom, a smatra da se u odnosu na tužbeni zahtjev iste odluka može donijeti i bez saslušanja iste.

4. U svezi ovako utvrđenog činjeničnog stanja i provedenog postupka sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljica djelomično osnovanim.

5. Kako je tuženik priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, to sud na navedene okolnosti nije provodio posebne dokaze.

6. Nesporno je da je prednik tužitelja pokojni D. V. bio putnik u osobnom automobilu marke "Audi A4" registarske oznake ST …, a koja prometna nezgoda se dogodila u G., DC-... dionica 14, kod 27+511, te da je navedeni osobni automobil marke "Audi A4" registarske oznake ST … bilo osigurano kod tuženika. Stoga tuženik u ovom postupku odgovara temeljem čl. 1069. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje u tekstu: ZOO).

7. Među strankama je sporna i odgovornost, odnosno suodgovornost prednika tužitelja pokojnog D. V., za nastanak predmetnog štetnog događaja zbog nevezanosti sigurnosnim pojasom, te je sud na navedene okolnosti izvršio uvid u zapisnik o očevidu (list 7-13), te proveo kombinirano prometno-sudsko-medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dipl. ing. N. E., prometnom vještaku i dr. D. M., vještaku sudske medicine, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje istih vještaka (list 95-97 i 101-103).

8. Uvidom u zapisnik o očevidu (list 7-13) sud je utvrdio da pokojni D. V. nije bio vezan sigurnosnim pojasom.

9. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. N. E. (list 95-97) proizlazi da provedena analiza pokazuje da je vozilo osiguranika tuženika svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na prednji desni dio vozila prednika tužitelja pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio približno oko 170 stupnjeva uz promjenu brzine vozila prednika tužitelja od oko 50-60 km/ h dok je u nastavku vozilo prednika tužitelja bilo odbačeno prema natrag i ulijevao u rotaciji u smjeru okretanja kazaljke na satu za oko 240-250 stupnjeva.

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. D. M. (list 101-103) proizlazi da je prednik tužitelja sada pokojni D. V. smrtno stradao u prometnoj nesreći kao suvozač u osobnom vozilu koje se frontalno sudario s osobnim vozilom naišli iz suprotnog smjera. Prednik tužitelja je umro nasilnom smrću od višestrukih ozljeda. Sve zadobivene ozljede prednika tužitelja, navedene u nalazu i to krvni podljevi kože glave, trupa i okrajina, rana razderotina kože vlasišta tjemeno lijevo, krvni podljev mekog oglavka tjemeno lijevo, prijelom nosnih kostiju s pomakom, prijelom kostiju baze lubanje, poprečnog smjera, krvarenje u meke moždane ovojnice tjemeno zatiljno obostrano, difuzno nagnječenje velikog mozga, nagnječenje malog mozga, otok mozga, iščašenje zgloba između baze lubanje vratne kralježnice sa pomakom i oštećenjem produljene moždine, krvni podljev prsne stjenke, prijelom prsne kosti, prijelom 2. – 4. lijevog rebra i 2. - 7. desnog rebra, nagnječenje i razgovori oba plućna krila, krv u prsištima, prijelom prsne kralježnice sa oštećenjem leđne moždine, nagnječenje stjenke aorte s opsežnim krvnim podljevom, krvni podljevi trbušne stjenke, nagnječenje trbušne maramice, prijelom desne bedrene kosti s pomakom i rana razderotina desne potkoljenice, kao i posljedični smrtni ishod, stoje u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnom prometnom nesrećom. U trenutku sudara dvaju vozila tijelo prednika tužitelja je imalo tendenciju naglog i snažnog polijetanja izrazito prema naprijed. Priroda i raspored ozljeda na tijelu prednika tužitelja promatrani u kontekstu dinamike prometne nesreće govore da isti u trenutku nesreće nije bio vezan sigurnosnim pojasom pa je u polijetanju udario u dijelovima tijela od četvrte prepreke ispred mjesta sjedenja, pri čemu su nastale ozljede. Okolnost nevezivanja prednika tužitelja je imala za posljedicu nastanak ozljeda koje su dovele do smrtnog ishoda.

11. Tužiteljice su prigovorile dijelu kombiniranog nalaza i mišljenja i to sudsko-medicinskog vještaka dr. D. M., pa je sud saslušao stalnog sudskog vještaka dr. D. M..

12. Stalni sudski vještak dr. D. M. prilikom saslušanja, vezano za prigovore tužiteljica je naveo da u cijelosti ostaje kod sudsko-medicinskog dijela zajedničkog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dao u zajednici s prometnim vještakom dipl. ing. N.E.. Vezano za pitanje tužitelja da pojasni način gibanja tijela nakon snažnog primarnog polijetanja prema naprijed pojašnjava da je uslijed rotacije vozila odnosno zabacivanja stražnjeg kraja ulijevo došlo do gibanja prema desnoj bočnoj strani unutrašnjosti kabine, ali ovo gibanje nije bilo od utjecaja za nastanak ozljeda pa ga zato nije posebno niti isticao u nalazu i mišljenju. Vezano za pitanje za moguće posljedice po osobu izloženu ovakvoj prometnoj situaciji i ovakvoj promjeni brzine vještak navodi da u slučaju da je prednik tužitelja u trenutku nesreće bio vezan sigurnosnim pojasom ukupni opseg njegovih ozljeda bi bio manji. Točno je kako se radilo o nesreći praćenoj visokim intenzitetom sudarnih sila, a time i velikim biomehaničkim opterećenjem kojem je tijelo prednika tužitelja bilo izloženo, pa se stoga ne može isključiti da bi nastupio smrtni ishod i u slučaju uporabe pojasa. Primjer ozljede koja bi mogla nastati i unatoč vezivanju jest razdor aorte s posljedičnim iskrvarenjem. Nemoguće je argumentirano tvrditi kakav bi bio ishod na strani prednika tužitelja da je isti bio vezan pojasom, no u svakom slučaju izgledi za preživljavanje bili bi bitno veći. Na pitanje mogu li se nastale ozljede razlučiti na primarne, sekundarne i tercijarne vještak odgovara da se ova podioba prvenstveno primjenjuje na prometne nesreće u kojima dolazi do naleta motornog vozila na pješaka dok kod ozljeđenika koji su u prometnim nesrećama sudjelovali kao putnici u vozilu nije primjenjiva. Na pitanje sprječava li pojas gibanje gornjeg dijela tijela u stranu vještak odgovara da pravilno postavljen pojas u nekoj mjeri ograničava doseg polijetanja tijela u stranu, ali samo gibanje ne može spriječiti. Na pitanje da li je u praksi imao situacija da bi do smrtnog ishoda došlo uslijed razdora prsne aorte uzrokovanog nalijetanjem tijela na zategnuti sigurnosni pojas u okolnostima frontalnog sudara, odgovara da je i to i kao obducent i kao vještak. Vještak navodi da je njegovo usmeno očitovanje na istaknuta pitanja samo opsežnije pojašnjenje sudsko-medicinskog aspekta ove prometne nesreće, ali ni u čemu ne mijenja zaključke i tvrdnje iznesene u pisanom nalazu i mišljenju. Navodi da je prsnuće aorte u uvjetima o kojima je prije govorio moguć ishod, ali ga ne bi prema svom iskustvu mogao označiti očekivanim niti neizbježnim. Potvrda ove tvrdnje jest i konkretna prometna situacija gdje do punog prsnuća nije došlo.

13. Nakon saslušanja vještaka više nije bilo prigovora na nalaz i mišljenje vještaka. Stoga kako je vještak dr. D. M. odgovorio na sve prigovore i primjedbe tuženika i pitanja tuženika prilikom usmenog saslušanja, a na dio nalaza vještaka dipl. ing. N. E. niti nije bilo prigovora, te su vještaci sačinili nalaz i mišljenje temeljem dokumentacije u spisu, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka.

14. Imajući na umu navedena utvrđenja iz kombiniranog prometno-sudsko- medicinskog vještačenja u kojem je utvrđeno da je okolnost nevezivanja prednika tužitelja imala za posljedicu nastanak ozljeda koje su dovele do smrtnog ishoda, ali kako vještak sudske-medicine navodi da ne može isključiti da bi nastupio smrtni ishod i u slučaju uporabe pojasa, sud smatra da za nastanak ovog štetnog događaja postoji suodgovornost prednika tužiteljica D. V. u omjeru od 20 % zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom.

15. Čl. 1101 st. 1 ZOO-a propisuje da u slučaju smrti ili osobitog teško invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji).

16. Nesporno je da je 1. tužiteljica supruga pokojnog D. V., 2. tužiteljica M.

V. majka pokojnog D. V., 3. tužiteljica N. V.2 kćer pokojnog D. V., 4. tužiteljica D. V. kćer pokojnog D. V. i 5. tužiteljica I. V. kćer pokojnog D. V.. Isto proizlazi i iz smrtnog list pok. D. V. (15), vjenčanog list 1. tužiteljice i pok. D. V. (list 25), izvoda iz matične knjige rođenih pok. D. V. (list 26), rodnog lista za 5. tužiteljicu (list 27), rodnog lista za 3. tužiteljicu (list 28), rodnog lista za 4. tužiteljicu (list 29). Imajući na umu navedeno sud smatra da je tuženik kao osiguravatelj odgovoran za nastanak štetnog događaja temeljem čl. 1101. st. 1. ZOO-a.

17. Prvo tužiteljica kao supruga pokojnog D. V. potražuje temeljem čl. 1101 st. 1 ZOO-a pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg supruga, a do čije smrti je došlo na naprijed opisani način. Prvo tužiteljica potražuje po tom osnovu pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 330.000,00 kuna. Sud je temeljem popisa čl. 223 ZPP-a, a temeljem slobodne ocjene, prema uobičajenoj sudskoj praksi utvrdio visinu novčane naknade za ovaj vid naknade neimovinske štete u zatraženom iznosu od 330.000,00 kuna. Kako je pok. D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20% kako je već ranije rečeno, to je onda sud umanjio isti iznos za 20% temeljem čl. 1106 ZOO-a, te isti sada iznosi 264.000,00 kuna. Tuženik je po navedenoj osnovi 1. tužiteljici isplatio iznos od 110.000,00 kuna, pa je onda sud 1. tužiteljici po navedenom osnovu dosudio iznos od 154.000,00 kuna, a odbio je istu za daljnji iznos od 66.000,00 kuna kao neosnovan.

18. Drugo tužiteljica kao majka pokojnog D. V. potražuje temeljem čl. 1101 st. 1 ZOO-a pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg sina, a do čije smrti je došlo na naprijed opisani način. Drugo tužiteljica stoga potražuje po tom osnovu pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 330.000,00 kuna. Sud je temeljem popisa čl. 223 ZPP-a, a temeljem slobodne ocjene, prema uobičajenoj sudskoj praksi utvrdio visinu novčane naknade za ovaj vid naknade neimovinske štete u zatraženom iznosu od 330.000,00 kuna. Kako je pok. D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20% kako je već ranije rečeno, to je onda sud umanjio isti iznos za 20% temeljem čl. 1106 ZOO-a, te isti sada iznosi 264.000,00 kuna. Tuženik je po navedenoj osnovi 2. tužiteljici isplatio iznos od 110.000,00 kuna, pa je onda sud 2. tužiteljici po navedenom osnovu dosudio iznos od 154.000,00 kuna, a odbio je istu za daljnji iznos od 66.000,00 kuna kao neosnovan.

19. Treće tužiteljica kao kći pokojnog D. V. potražuje temeljem čl. 1101 st. 1 ZOO-a pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg oca, a do čije smrti je došlo na naprijed opisani način. Ista je živjela u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima kako to iskazuje 1. tužiteljica, a isto proizlazi iz uvjerenja o prebivalištu za 3. tužiteljicu (list 34), odnosno bila je na skrbi kod roditelja, jer je u vrijeme smrti oca 7. srpnja 2017. bila maloljetna (rođena 2. studenog 2002.). Treće tužiteljica stoga potražuje po tom osnovu pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 330.000,00 kuna. Sud je temeljem popisa čl. 223 ZPP-a, a temeljem slobodne ocjene, prema uobičajenoj sudskoj praksi utvrdio visinu novčane naknade za ovaj vid naknade neimovinske štete u zatraženom iznosu od 330.000,00 kuna. Kako je pok. D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20% kako je već ranije rečeno, to je onda sud umanjio isti iznos za 20% temeljem čl. 1106 ZOO-a, te isti sada iznosi 264.000,00 kuna. Tuženik je po navedenoj osnovi 3. tužiteljici isplatio iznos od 110.000,00 kuna, pa je onda sud 3. tužiteljici po navedenom osnovu dosudio iznos od 154.000,00 kuna, a odbio je istu za daljnji iznos od 66.000,00 kuna kao neosnovan.

20. Četvrtotužiteljica kao kći pokojnog D. V. potražuje temeljem čl. 1101 st. 1 ZOO-a pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg oca, a do čije smrti je došlo na naprijed opisani način. Ista je živjela u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima kako to iskazuje 1. tužiteljica, a isto proizlazi iz uvjerenja o prebivalištu za 4. tužiteljicu (list 32), što ustvari i nije sporno između stranaka.

21. Međutim, sporno je da li je 4. tužiteljica u vrijeme smrti oca, pokojnog D.

V., bila na odgoju i skrbi roditeljima, odnosno da li je bila uzdržavana osoba, jer je u vrijeme smrti oca 7. srpnja 2017. imala 23 godine (rođena 20. rujna 1993.). Prema iskazu 1. tužiteljice njena kćer 4. tužiteljica nakon završetka srednje škole je prvo jednu godinu pauzirala, a nigdje nije radila, a nakon toga je upisala fakultet te je možda malo usporeno studirala, ali uglavnom bila je student. Ističe da je 4. tužiteljica u međuvremenu u listopadu 2020. diplomirala. Četvrtotužiteljica u svome iskazu navodi da je srednju školu završila 2012., a u vrijeme smrti oca 2017. je bila redoviti student. Navodi da je tu i tamo radila preko student servisa. Iz uvjerenja Sveučilišta u S. od 8. veljače 2018. za 4. tužiteljicu (list 36) proizlazi da je ista bila upisana kao redovni student 1. i 2. akademske godine 2017./2018. na Ekonomskom fakultetu u S.. Uvidom u rješenje zavoda (list 78-79) utvrđeno je da je 4. tužiteljica zajedno sa sestrama, ovdje 3. tužiteljicom i 5. tužiteljicom dobila isplatu obiteljske mirovine iza pokojnog oca D. V., a isplata mirovina nije određena majci istih i supruzi pokojnog D.

V., ovdje 1. tužiteljici, jer je ista zaposlena. Dakle, da je 4. tužiteljica bila zaposlena u vrijeme smrti oca ista također ne bi imala pravo na isplatu obiteljske mirovine kao njena majka. Stoga sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se od zavoda zatraži podatak da li je 4. tužiteljica bila zaposlena u vrijeme štetnog događaja. Stoga je sud u cijelosti prihvatio iskaz 1. i 4. tužiteljice da je 4. tužiteljica u vrijeme smrti oca bila redovni student. Eventualni studentski poslovi ne znače da je ista prestala biti na skrbi kod roditelja, te su neosnovani prigovori tuženika da 4. tužiteljica nije uzdržavana osoba od strane roditelja.

22. Četvrtotužiteljica potražuje po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg oca pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 330.000,00 kuna. Sud je temeljem popisa čl. 223 ZPP-a, a temeljem slobodne ocjene, prema uobičajenoj sudskoj praksi utvrdio visinu novčane naknade za ovaj vid naknade neimovinske štete u zatraženom iznosu od 330.000,00 kuna. Kako je pok. D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20% kako je već ranije rečeno, to je onda sud umanjio isti iznos za 20% temeljem čl. 1106 ZOO-a, te isti sada iznosi 264.000,00 kuna. Tuženik je po navedenoj osnovi 4. tužiteljici isplatio iznos od 85.000,00 kuna, pa je onda sud 4. tužiteljici po navedenom osnovu dosudio iznos od 179.000,00 kuna, a odbio je istu za daljnji iznos od 66.000,00 kuna kao neosnovan.

23. Petotužiteljica kao kći pokojnog D. V. potražuje temeljem čl. 1101 st. 1 ZOO-a pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg oca, a do čije smrti je došlo na naprijed opisani način. Ista je živjela u zajedničkom domaćinstvu sa roditeljima kako to iskazuje 1. tužiteljica, a isto proizlazi iz uvjerenja o prebivalištu za 5. tužiteljicu (list 33), što ustvari i nije sporno između stranaka.

24. Međutim, sporno je da li je 5. tužiteljica u vrijeme smrti oca, pokojnog D.

V., bila na odgoju i skrbi roditeljima, odnosno da li je bila uzdržavana osoba, jer je u vrijeme smrti oca 7. srpnja 2017. imala 21 godine (rođena 13. svibnja 1996.). Prema iskazu 1. tužiteljice njena kćer 5. tužiteljica bila je student u vrijeme smrti oca. Petototužiteljica u svome iskazu navodi da je srednju školu završila 2015., a u vrijeme smrti oca 2017. je bila redoviti student. Navodi da je tu i tamo radila preko student servisa. Iz potvrde Sveučilišta u S. od 23. ožujka 2018. za 5. tužiteljicu (list 35) proizlazi da je ista bila upisana kao student 1. i 2. akademske godine 2015./2016. na stručnom studiju T. p., te je akademske godine 2017./2018. bila redoviti student. Također, uvidom u rješenje zavoda (list 78-79) utvrđeno je da je i 5. tužiteljica zajedno sa sestrama, ovdje 3. tužiteljicom i 4. tužiteljicom dobila isplatu obiteljske mirovine iza pokojnog oca D. V., a isplata mirovina nije određena majci istih i supruzi pokojnog D. V., ovdje 1. tužiteljici, jer je ista zaposlena, kako je već rečeno. Dakle, da je 5. tužiteljica bila zaposlena u vrijeme smrti oca ista također ne bi imala pravo na isplatu obiteljske mirovine kao njena majka. Stoga sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se od zavoda zatraži podatak da li je 5. tužiteljica bila zaposlena u vrijeme štetnog događaja. Stoga je sud u cijelosti prihvatio iskaz 1. i 5. tužiteljice da je 5. tužiteljica u vrijeme smrti oca bila redovni student. Eventualni studentski poslovi ne znače da je ista prestala biti na skrbi kod roditelja, te su neosnovani prigovori tuženika da 5. tužiteljica nije uzdržavana osoba od strane roditelja.

25. Petototužiteljica potražuje po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg oca pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 330.000,00 kuna. Sud je temeljem popisa čl. 223 ZPP-a, a temeljem slobodne ocjene, prema uobičajenoj sudskoj praksi utvrdio visinu novčane naknade za ovaj vid naknade neimovinske štete u zatraženom iznosu od 330.000,00 kuna. Kako je pok. D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20% kako je već ranije rečeno, to je onda sud umanjio isti iznos za 20% temeljem čl. 1106 ZOO-a, te isti sada iznosi 264.000,00 kuna. Tuženik je po navedenoj osnovi 5. tužiteljici isplatio iznos od 85.000,00 kuna, pa je onda sud 5. tužiteljici po navedenom osnovu dosudio iznos od 179.000,00 kuna, a odbio je istu za daljnji iznos od 66.000,00 kuna kao neosnovan.

26. Imajući na umu navedeno sud je temeljem čl. 1101 st. 1. ZOO-a u vezi sa čl. 1106 ZOO-a tužiteljicama dosudio navedene iznose, kao pod točkom I. izreke presude, a odbio iste preko dosuđenih iznosa kao pod točkom II izreke presude.

27. Temeljem čl. 29. st. 1. i 2. i čl. 1103. ZOO-a tuženik je dužan tužiteljicama na gore navedene iznose isplatiti i zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do isplate, s obzirom da je nesporno da je su tužiteljice odštetni zahtjev podnijeli 26. veljače 2018. što je razvidno iz preslike prijedloga za izvansudsku nagodbu uz potvrdu o primitku pošiljke (list 43-46).

28. Kako je tuženik iznos od 110.000,00 kuna po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe svojeg supruga 1. tužiteljici isplatio tijekom ovog postupka 18. siječnja 2019. to ista ima pravo temeljem čl. 29. st. 1. i 2. i čl. 1103. ZOO-a i na zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do 17. siječnja 2019., pa je odlučeno kao pod točkom VII izreke presude.

29. Kako je tuženik iznos od 110.000,00 kuna po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe njenog sina 2. tužiteljici isplatio tijekom ovog postupka 21. siječnja 2019. to ista ima pravo temeljem čl. 29. st. 1. i 2. i čl. 1103. ZOO-a i na zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do 20. siječnja 2019., pa je odlučeno kao pod točkom VIII izreke presude.

30. Kako je tuženik iznos od 110.000,00 kuna po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe njenog oca 3. tužiteljici isplatio tijekom ovog postupka 13. veljače 2019. to ista ima pravo temeljem čl. 29. st. 1. i 2. i čl. 1103. ZOO-a i na zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do 12. veljače 2019., pa je odlučeno kao pod točkom IX izreke presude.

31. Kako je tuženik iznos od 85.000,00 kuna po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe njenog oca 4. tužiteljici isplatio tijekom ovog postupka 23. siječnja 2019. to ista ima pravo temeljem čl. 29. st. 1. i 2. i čl. 1103. ZOO-a i na zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do 22. siječnja 2019., pa je odlučeno kao pod točkom X izreke presude.

32. Kako je tuženik iznos od 85.000,00 kuna po osnovu neimovinske štete uslijed smrti bliske osobe njenog oca 5. tužiteljici isplatio tijekom ovog postupka 23. siječnja 2019. to ista ima pravo temeljem čl. 29. st. 1. i 2. i čl. 1103. ZOO-a i na zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos od prvog dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva 27. veljače 2018. do 22. siječnja 2019., pa je odlučeno kao pod točkom XI izreke presude.

33. Čl. 1093 st. 1 ZOO-a propisuje da tko prouzroči nečiju smrt, dužan je nadoknaditi uobičajene troškove njegovog pogreba.

34. U uobičajene troškove pogreba u Ž. (Splitsko-dalmatinska županija) spadaju, crnina, vijenci i karmine.

35. Prvotužiteljica je prilikom saslušanja navela da nakon smrti supruga nisu imale crninu, te je ona kupovala crninu i za sebe, djecu i baku (suprugovu majku), a kako je bilo ljetno doba radilo se o majicama, suknjama i sandalama, te je taj prvotni trošak bio oko 6.000,00 kuna, a nakon toga su djeca negdje oko godinu dana nosila crninu, a ona i suprugova majka i dalje nose crninu, a svu tu odjeću su naknadno kupovali tijekom vremena. Navela je da je kupovala vijence i cvijeće za pogreb, a radilo se iznosu od 2.000,00 do 2.500,00 kuna, te su svi ti novci o kojima govori išli iz zajedničkog fonda u kućanstvu, a ona se pobrinula da se sve to plati. Kako je kod njih običaj da se imaju karmine kod kuće tako su nakon nezgode kod kuće primali ljude i to su ljudi dolazili tri dana, petak, subotu i nedjelju. Navodi da je bilo jako puno ljudi s obzirom da je suprug bio sportaš i u gardi i ljudi su ga voljeli, te su zbog toga kupili puno pića i hrane, a posebno kako je bilo ljetno doba pršuta i sira te kave što je kod njih običaj. Navela je da je na sve to potrošila oko 8.000,00 kuna, a možda i više. Ističe da su ljudi dolazili i u ponedjeljak, na dan sahrane.

36. Trećetužiteljica, 4. tužiteljica i 5. tužiteljica prilikom saslušanja navode da je majka, ovdje 1. tužiteljica, kupovala vijence i crninu za pogreb njihovog oca D.

V., te je platila karmine, a one ne znaju koliko je majka to platila.

37. Kako 1. tužiteljica po osnovu crnine za pogreb za svih pet tužiteljica, te naknadnu kupnju crne uobičajene odjeće za 1. i 2. tužiteljicu potražuje iznos od 6.000,00 kuna, a koji iznos sud smatra primjerenim za kupnju žalobne odjeće za pet osoba, pogotovo kada 1. tužiteljica navodi da su ona i 2. tužiteljica još godinu dana nosile crninu, koji iskaz sud prihvaća jer je navedeno uobičajeno u kraju gdje žive tužiteljice. Po osnovi cvijeća i vijenaca 1. tužiteljica potražuje iznos od 2.250,00 kuna za svih pet tužiteljica, koji sud također smatra primjerenim s obzirom na cijene cvijeća i vijenaca, te po osnovu karmina potražuje iznos od 8.000,00 kuna, a navedeni iznos sud smatra primjerenim za karmine u S.-d. ž., pogotovo imajući u vidu da je umrla osoba srednje životne dobi u naponu snage, gdje je uobičajeno da na karmine dolazi puno više ljudi nego kada se radi o starijoj osobi, to sud smatra da je tuženik temeljem čl. 1093. st. 1. ZOO-a dužan nadoknaditi navedene troškove 1. tužiteljici. Tuženik je tijekom postupka naveo da je po toj osnovi isplatio paušalni iznos od 2.750,00 kuna.

38. Prvo tužiteljica potražuje trošak pogreba pokojnog D. V. i to s osnove naknade troška izrade nadgrobnog spomenika.

39. Prilikom saslušanja navodi da suprugu još uvijek nije podigla nadgrobni spomenik, te je sama betonska grobnica izgrađena, ali ništa osim toga. Razgovarala je s klesarom te joj je isti rekao da bi negdje srednja klasa stavljanje kamene ploče i nadgrobnog spomenika s imenom koštala negdje oko 30.000,00 kuna, a napominje da je njen suprug pokopan u mjestu gdje žive, dakle na mjesnom groblju u Ž.. Trećetužiteljica, 4. tužiteljica i 5. tužiteljica prilikom saslušanja navode da je otac pokopan u obiteljskoj grobnici sa djedom, te nema nadgrobnog spomenika.

40. Tijekom postupka tuženik 1. tužiteljici priznaje štetu za izgradnju nadgrobnog spomenika u visini od 25.000,00 kuna, međutim navodi da je 1. tužiteljici 24. lipnja 2021. isplatio iznos od 12.500,00 kuna s osnove troškova izrade nadgrobnog spomenika sukladno doprinosu prednika tužitelja šteti. Prvotužiteljica je suglasna sa visinom štete s osnove naknade troška izrade nadgrobnog spomenika, te priznaje uplatu tuženika od 12.500,00 kuna s te osnove i za navedeni iznos povlači dio tužbenog zahtjeva sa navedene osnove, a i dalje potražuje isplatu iznosa od 12.500,00 kuna. Sud smatra da je tuženik temeljem čl. 1093. st. 1. ZOO-a dužan nadoknaditi navedene troškove 1. tužiteljici.

41. Dakle, ukupni trošak pogreba pokojnog D. V. gledajući crninu, vijence i karmine, te postavljanje nadgrobnog spomenika iznosi 41.250,00 kuna. Prvotužiteljica je povukla dio tužbenog zahtjeva sa navedene osnove za iznos od 12.500,00 kuna, pa je dakle preostalo potraživanje u iznosu od 28.750,00 kuna. Međutim, kako je pokojni D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20%, to je sud temeljem čl. 1092 st. 1 ZOO-a umanjio navedeni osnovni iznos od 41.250,00 kuna za 20%, te isti iznosi 33.000,00 kuna, a umanjeno za plaćeni iznos od 12.500,00 kuna, preostaje iznos od 20.500,00 kuna. Međutim, kako je već rečeno, tuženik je tijekom postupka 18. siječnja 2019. po toj osnovi isplatio 1. tužiteljici paušalni iznos od 2.750,00 kuna. Stoga navedeni iznos treba oduzeti od 20.500,00 kuna, te se dobije iznos od 17.750,00 kuna koji je sud onda i dosudio 1. tužiteljici, a odbio je istu za daljnji iznos od 11.000,00 kuna, kao neosnovan. S time da kako za sve navedene troškove nisu dostavljeni računi to je kamata dosuđena sukladno traženju tužitelja od dana presuđenja temeljem čl. 1089. st. 2. ZOO-a po stopi temeljem čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, pa je odlučeno kao pod točkama III. i IV izreke presude.

42. Prvo tužiteljica također s osnove imovinske štete potražuje i naknadu pogrebnih troškova i usluga u ukupnom iznosu od 11.805,25 kuna.

43. Uvidom u račun Pogrebne usluge Č. d.o.o. (list 37) sud je utvrdio da je 1. tužiteljica platio navedenom trgovačkom društvu za pogrebne usluge za pokop pokojnog D. V. ukupan iznos od 6.931,25 kuna dana 13. srpnja 2017. Uvidom u račun mrtvačnica (list 38-39) sud je utvrdio da je 1. tužiteljica platila navedenom trgovačkom društvu za pogrebne usluge iznos od 315,00 kunu dana 10. srpnja 2017. Uvidom u račune S. D. (list 40-41) razvidno je da su navedeni računi u iznosu od 450,00 kuna i 850,00 kuna plaćeni 2. kolovoza 2017. za objavu sjećanja na pokojnog D. V.. Sud je temeljem čl. 1093. st. 1. ZOO-a 1. tužiteljici u cijelosti priznao navedene troškove s obzirom da je ista u spis dostavila račune za sve navedene troškove, a koji u zbroju iznose upravo utuženi iznos od 8.546,25 kuna. Navedeni trošak u osnovu i visini priznaje i tuženik, međutim isti smatra kako je već rečeno, da je pokojni D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 50%, pa je sukladno tome 1. tužiteljici tijekom postupka 18. siječnja 2019. po toj osnovi isplatio 1. tužiteljici iznos od 4.273,13 kuna. Sud smatra da je pokojni D. V. doprinio vlastitoj šteti u omjeru od 20%, kako je već rečeno, pa je sud temeljem čl. 1092 st. 1 ZOO-a umanjio navedeni osnovni iznos od 8.546,25 kuna za 20%, te isti iznosi 6.837,00 kuna, a umanjeno za plaćeni iznos od 4.273,13 kuna, preostaje iznos od 2.563,87 kuna koji je sud i dosudio 1. tužiteljici. Sud je 1. tužiteljicu odbio za daljnji iznos po toj osnovi od 5.982,38 kuna, kao neosnovan. Međutim, kako su navedeni računi plaćani različitih dana, a radi pravilnog dosuđenja kamata, to je za svaki pojedini račun izračunata suodgovornost i isplata. Tako ako se od iznosa od 6.931,25 kuna oduzme 20% suodgovornosti dobije se iznos od 5.545,00 kuna, pa ako se od istoga uzme plaćenih pola od 6.931,25 kuna (3.465,63 kune), dobije se iznos od 2.079,37 kuna na koji je sud dosudio zakonsku zateznu kamatu od prvog dana nakon dana plaćanja 14. srpnja 2017. do isplate, a po stopi iz čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Ako se od iznosa od 315,00 kuna oduzme 20% suodgovornosti dobije se iznos od 252,00 kune, pa ako se od istoga uzme plaćenih pola od 315,00 kuna (157,50 kune), dobije se iznos od 94,50 kuna na koji je sud dosudio zakonsku zateznu kamatu od prvog dana nakon dana plaćanja 11. srpnja 2017. do isplate, a po stopi iz čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Ako se od iznosa od 450,00 kuna oduzme 20% suodgovornosti dobije se iznos od 360,00 kuna, pa ako se od istoga uzme plaćenih pola od 450,00 kuna (225,00 kune), dobije se iznos od 135,00 kuna na koji je sud dosudio zakonsku zateznu kamatu od prvog dana nakon dana plaćanja 3. kolovoza 2017. do isplate, a po stopi iz čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Također, ako se od iznosa od 850,00 kuna oduzme 20% suodgovornosti dobije se iznos od 680,00 kuna, pa ako se od istoga uzme plaćenih pola od 850,00 kuna (425,00 kune), dobije se iznos od 255,00 kuna na koji je sud dosudio zakonsku zateznu kamatu od prvog dana nakon dana plaćanja 3. kolovoza 2017. do isplate, a po stopi iz čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

44. Uvidom u račun Javnog bilježnika I. B. G. (list 42) sud je utvrdio da se isti odnosi na na predmet UPP-OS-84/17 ostavinski postupak i da je isti plaćen u iznosu od 3.259,00 kuna. Međutim, iz navedenog računa se ne vidi iza koga je navedeni ostavinski postupak vođen, te tko je platio troškove navedenog ostavinskog postupka. Stoga, kako je na 1. tužiteljici teret dokazivanja da je upravo ona platila troškove navedenog ostavinskog postupka, te da se isti vodio upravo iza smrti pokojnog D. V., a ista dostavom navedenog računa navedeno nije dokazala, to je neosnovan zahtjev 1. tužiteljice za isplatu navedenog iznosa.

45. Stoga je odlučeno kao pod točkama V i VI izreke presude.

46. Temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a tuženik je dužan tužiteljima nadoknaditi i troškove ovog postupka u iznosu od 187.862,00 kuna. S time da je sud najprije ocijenio postotak uspjeha stranaka u parnici i to prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, te imajući na umu da je tuženik iznos od ukupno 519.523,13 kuna isplatio tijekom ovog postupka tek 18., 21. i 23. siječnja 2019., 13. veljače 2019. i 24. lipnja 2021., te budući da je tuženik u konkretnom slučaju tijekom cijelog postupka osporavao i osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Uspjeh tužitelja je 80 % u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, od kojeg iznosa je onda oduzeo postotak tuženika koji je uspio u manjoj mjeri od 20 %, pa se dobije postotak od 60 %, Međutim što se tiče osnove tužbenog zahtjeva tužitelj je uspio 100 %, pa onda konačni uspjeh tužitelja gledajući osnov i visinu tužbenog zahtjeva iznosi 80%.

47. Trošak tužitelja se sastoji od zastupanja tužitelja po punomoćniku – odvjetniku, a u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav odštetnog zahtjeva, sastav tužbe, pristup na ročište od 4. prosinca 2018. po 1156 bodova sastav podnesaka od 12. srpnja 2016. i 28. prosinca 2018., temeljem Tbr. 7 t. 1, Tbr. 9 t. 1 i Tbr. 28. Tarife, te sastav četiri obrazložena podneska, te pristup na ročišta od 20. travnja 2021., 1. prosinca 2021. i 21. veljače 2022. po 1200 bodova temeljem Tbr. 8 t. 1 i Tbr. 9 t. 1 Tarife, te sastav podnesaka od 19. veljače 2019. i 10. svibnja 2019. po 50 bodova temeljem Tbr. 8 t. 3 Tarife što ukupno iznosi 11968 bodova, što uz uvećanje od 40 % (4787,2 boda) za zastupanje više osobe temeljem Tbr. 36 t. 1 Tarife iznosi 16755,2 boda, što uz vrijednost jednog boda od 10,00 kuna temeljem Tbr. 50 Tarife iznosi 167.552,00 kuna uz 25% PDV-a temeljem Tbr. 42 Tarife iznosu od 41.888,00 kuna, ukupno 209.440,00 kuna. Kako su tužiteljice gledajući osnov i visinu tužbenog zahtjeva u ovom postupku uspjele s oko 80 % svojeg zahtjeva to razmjerno trošak tužiteljica iznosi 167.552,00 kuna. Tužiteljima je priznat i trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 250,00 kuna, te trošak sudske pristojbe na tužbu 1. tužiteljici u iznosu od 3.110,00 kuna, te 2.-5. tužiteljicama u iznosu od 2.550,00 kuna svakoj, te trošak sudske pristojbe na presudu koja je tužiteljicama u skladu s čl. 7. t. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18) priznata u omjeru od 50 % od pristojbe na presudu propisane u Tbr. 2. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (NN 53/19), jer se ova presuda punomoćniku tužitelja dostavlja u elektroničkom obliku pa je on dužan platiti samo polovicu ove pristojbe ako istu plati u roku od tri dana od dostave ove presude. Stoga je 1., 4. i 5. tužiteljici priznata sudska pristojbu na presudu u iznosu od 1.400,00 kuna svakoj, te 2. i 3. tužiteljici u iznosu od 1275,00 kuna svakoj. S time da tužiteljicama kao nužan trošak u trošak postupka nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu i uručenje presude imajući na umu da se presuda ističe na web stranici e-Oglasna ploča.

48. Na sveukupni iznos parničnih troškova tužiteljica dosuđena je i zakonska zatezna kamata, prema naprijed navedenoj kamatnoj stopi, a u skladu sa čl. 30 st. 3 Ovršnog zakona (112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 dalje u tekstu OZ).

U Sesvetama 30. ožujka 2022.

S U D A C

Andrea Herendić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 primjerka.

DNA:

1. tužiteljima po pun.

2. tuženiku po pun. na znak IP-…