Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-113/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo predsjednice vijeća, Michala Danečeka, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Stokrp, članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice T. T., OIB …, iz Z., koju zastupa punomoćnica M. Đ., odvjetnica u Z., protiv tužene S. B. iz Z., OIB: …, koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda H. P. i A. P. P. iz Z., radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o zajmu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6207/2014-25 od 14. listopada 2016. u sjednici održanoj 30. ožujka 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice T. T. kao neosnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6207/2014-25 od 14. listopada 2016., potvrđuje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da ništavnim Ugovor o zajmu i Sporazumu radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini zaključio osobno bivši suprug tužiteljice u ime tužene dana 13.7.2011.g. sa S. B. iz Z. ovjerenog pod brojem OV-6149/11 od 13.7.2011.g. kod javnog bilježnika D. S. iz Z. te zapisnikom o posvjedočenju činjenica od 11.4.2012.g. pod brojem OU-14-1/12 od 11.4.2012.g. ovjereno kod istog javnog bilježnika i to za stan upisan u zk.ul. 14046 K.O. V., kč.br. 1949/4 3 etaža te 16 etaža stambene zgrade br, … i … /površine 330 m2) te dvorište površine 220 m2/… I to etaža 16 489/10000 1.stan S2 trosobni u prizemlju stambene zgrade … površine 56,10 m2 koji se sastoji od hodnika, dnevnog boravka s kuhinjom i blagovaonicom, kupaonica, dvije sobe i ostava, u planu posebnih dijelova zgrade označeno u tlocrtu prizemlja narančastom bojom te etaža … garažno parkirališno mjesto … u podrumu stambene zgrade Z. obračunate površine 9.92 m2(stvarna površina 13,32 m2)u planu posebnih dijelova zgrade označeno u tlocrtu podruma ljubičastom bojom. Što su tuženi dužni priznati te naknaditi parnični trošak sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Tužiteljica T. T., iz Z., OIB: …, dužna je naknaditi I-tuženiku A. N. d.o.o., Z., OIB: … parnični trošak u iznosu od 937,50 kn i II-tuženici S. B., iz Z., OIB: …, parnični trošak u iznosu od 13.680,00 kn, sve u roku od 15 dana.".

2. Tužiteljica je protiv te presude podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a žali se i protiv odluke o trošku postupka. Predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog suda na ponovni postupak.

3. Tužena nije odgovorila na žalbu. Valja napomenuti da je uz tuženu S. B. prvotno bio tužen i A. N. d.o.o. iz Z., OIB …, ali da je u odnosu na ovog tuženika postupak obustavljen rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6207/2014-40 od 28. prosinca 2020.

4. Žalba je pravovremena.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu u smislu odredaba članka 365. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja tom presudom nije ostvario koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti te da je pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Iako tužiteljica kao jedan od žalbenih razloga navodi bitnu povredu odredaba parničnog postupka od strane prvostupanjskog suda ona dalje ne konkretizira koja je bi bitna povreda odredaba parničnog postupka postupanjem suda prvog stupnja doista bila počinjena.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je ništetan ugovor o zajmu i sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini kojega je zaključio bivši suprug tužiteljice kao zakonski zastupnik tuženika A. n. d.o.o. kao zajmoprimac i S. B. kao zajmodavac, temeljem kojeg je S. B., u konačnici, stekla vlasništvo nekretnine - stana i parkirnog mjesta koji su podrobnije opisani u izreci presude - iz razloga što su navedeni pravni poslovi fiktivni i sklopljeni isključivo radi oštećenja tužiteljice koja smatra da je temeljem bračne stečevine stekla suvlasništvo u 50%-tnom omjeru tvrtke A. n. d.o.o., a samim time da je temeljem vlasništva dijela poslovnih udjela trgovačkog društva A. n. d.o.o. suvlasnica stana koji je bio predmet pravnih poslova u ½ dijela, čemu se tužena, a i prvotno tuženi A. n. d.o.o. – protivi.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je trgovačko društvo A. n. d.o.o. spornu nekretninu steklo 2010. (list 113 spisa) pa se na imovinske odnose bračnih drugova imaju primijeniti odredbe Obiteljskog zakona (Narodne Novine 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15, 103/15 – ObZ/03).

10. Prema odredbi članka 248. ObZ/03 bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Prema odredbi članka 249. stavak 1. ObZ/03 bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili, dok se prema odredbi članka 250 ObZ/03 na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe stvarnog i obveznog prava ako ObZ/03 nije drukčije određeno.

11. Tužiteljica u žalbi prigovara ocjeni dokaza koju je iznio sud prvog stupnja, posebno iskaza T. Ć., ali okolnost da je T. Č., bivši suprug tužiteljice, i osoba koja je bila ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva A. n. d.o.o., iskazao tijekom postupka kao osoba ovlaštena za zastupanje tog tuženika prije no što je otvoren stečaj nad ovim trgovačkim društvom (stečaj je otvoren 24. svibnja 2016., a zastupnik tuženog A. n. d.o.o. T. Č. iskazivao je 12. travnja 2016.), ne utječe na zakonitost navedene presude, odnosno na pravilnost ocjene iskaza zastupnika tog tuženika od strane suda prvog stupnja.

12. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud smatra da je sud prvog stupnja pravilno zaključio da tužiteljica nije dokazala da je ugovor o zajmu sklopljen između S. B. i trgovačkog društva A. n. d.o.o. fiktivan, posebno kada se uzme u obzir dokaz o prijenosu novca, ali to nije niti bitno za konačnu odluku o ovom zahtjevu iz razloga koji će biti dalje izneseni

13. Prema odredbi članka 382. Zakona o obveznim odnosima koji je bio na snazi u vrijeme raspolaganja nekretninom od strane A. n. d.o.o. (Narodne Novine 35/05, 41/08, 25/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje ZOO) kupoprodaja tuđe stvari obvezuje ugovaratelje, ali kupac koji nije znao niti morao znati da je stvar tuđa može, ako se zbog toga ne može ostvariti svrha ugovora raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

14. Prema odredbi članka 322. stavak 1. ZOO ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

15. Uzimajući u obzir odredbe članka 322. stavak 1. ZOO i 382. ZOO, pravni posao kojim je raspolagano tuđom stvari nije samo zbog toga što se radi o tuđoj stvari ništetan, niti se to u sudskom postupku može utvrditi. Ugovorne strane su ga dužne izvršiti, a ni treća osoba koja je vlasnik stvari kojom je raspolagano, nije ovlaštena tražiti raskid ugovora o kupoprodaji zaključenog između trećih osoba, niti tražiti da se taj ugovor proglasi ništenim, već je ovlašten vlasničkom tužbom tražiti povrat svoje stvari, a hoće li u tome uspjeti ovisit će o primjeni odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV) kojim je reguliran institut stjecanja vlasništva od nevlasnika.

16. Dakle, suprotno žalbenim navodima, navedeni pravni poslovi čije se utvrđenje ništetnosti traži nisu ništetni samo iz razloga što je trgovačko društvo A. n. d.o.o. raspolagalo (pretpostavljenim) suvlasnim dijelom tužiteljice na nekretninama koje su predmet tih ugovora u korist S. B. (u tom smislu postoji više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao što je Rev-683/05 od 25. srpnja 2007., Revx-780/2011 od 17. veljače 2015. i Revx-376/2014 od 17. ožujka 2015.).

17. Ne stoji ni tvrdnja tužiteljice koju je iznosila tijekom prvostupanjskog postupka, a to iznosi i u žalbi, da su navedeni pravni poslovi ništetni zbog toga što se radi o fiktivnim pravnim poslovima (prividni ugovori).

18. Naime, prema odredbi članka 285. stavak 1. ZOO prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, ali prema odredbi stavka 2. istog članka ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vrijedi ako je udovoljeno pretpostavkama za njegovu pravnu valjanost.

19. Prema tome, posljedica prividnog ugovora u smislu naprijed navedene odredbe ZOO-a nije njegova ništetnost već to da među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinka - on je pravno nepostojeći pravni posao (prema odredbi članka 247. ZOO ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora); između ugovornih stranaka takvog ugovora nije postignuta suglasnost volje iz članka 247. ZOO-a za sklapanje ugovora (stranke nisu htjele i ne žele takav ugovor već "nešto drugo", što tome ugovoru ne odgovara) i time kod njega u odnosu na postignuti sadržaj nedostaje bilo kakva osnova ili cilj obvezivanja.

20. Takav ugovor je pravno neegzistirajući (nepostojeći), nema učinaka među strankama i stoga ne može biti "protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva" – pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe članka 322. stavak 1. ZOO-a, koja uz posljedicu ništetnosti vezuje iste okolnosti. Valja ukazati da postoje bitne razlike između ništetnog i pravno nepostojećeg ugovora jer, primjerice, nepostojeći ugovor, kakav je prividni (kod sklapanja kojeg nije postojala suglasnost volja da takav postoji i u ičemu djeluje, a bez koje suglasnosti ugovor ne nastaje – članak 247. ZOO-a), nikada ne može konvalidirati.

21. Stoga je ovaj sud zaključio da je sud prvog stupnja valjano odbio tužbeni zahtjev, ali da je to trebao učiniti uz druge razloge - navedene u ovoj presudi.

22. Uzimajući u obzir da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu, sud prvog stupnja je, sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, pravilno naložio tužiteljici da tuženoj naknadi cjelokupni osnovani trošak postupka,.

23. Iz tih je razloga utvrđeno da pobijanom presudom nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje se poziva tužiteljica, radi čega je valjalo temeljem odredbe članka 368. stavak 2. ZPP-a presuditi kao u izreci.

U Karlovcu 30. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća

Alenka Laptalo, v.r.