REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
SLAVONSKI BROD
Poslovni broj 20 Kž-64/2022-4.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Slavena Vidmara, kao predsjednika vijeća, Mile Solde kao suca izvjestitelja i Mirka Svirčevića, kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I. okrivljenika N. S. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 314. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. 126/19. i 84/21. dalje KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj 14 K- 588/20-102. od 15. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 30. ožujka 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Zadru kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru je na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13., 152/14.,70/17. i 126/19. dalje ZKP/08.) I. okrivljenika N. S. , II. okrivljenika I. S. i III. okrivljenika M. S. oslobodio optužbe da bi počinili kazneno djelo protiv javnog reda, prisila prema službenoj osobi iz članka 314. stavak 1. KZ/11. a na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. odredio da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio ODO u Zadru, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da županijski sud ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnijeli su I., II. i III. okrivljenik po branitelju odvjetničkom društvu M. i p., s prijedlogom da županijski sud odbije žalbu ODO u Zadru kao neosnovanu.
4. Žalba ODO u Zadru nije osnovana.
5. Nije u pravu državni odvjetnik iz Zadra kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Suprotno ovim žalbenim navodima državnog odvjetnika drugostupanjski sud je našao da je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je okrivljenike oslobodio optužbe pozivajući se na odredbu članka 453. točka 3. ZKP/08. a ne na odredbu članka 453. točka 1. ZKP/08. kako to tvrdi u žalbi državni odvjetnik. Po članku 453. točka 1. ZKP/08. sud oslobađa okrivljenika optužbe u situaciji kada djelo za koje je optužen nije kazneno djelo, što u ovom predmetu nije slučaj. Naime ODO u Zadru je optužio okrivljenike za počinjenje kaznenog djela prisile prema službenoj osobi iz članka 314. stavak 1. KZ/11. sa činjeničnim opisom koji u sebi sadrži sva bitna, objektivna i subjektivna obilježja toga kaznenog djela, pa nije bilo osnova da prvostupanjski sud okrivljenike oslobodi pozivajući se na odredbu članka 453. točka 1. ZKP/08. jer djelo za koje su optuženi po ovlaštenom tužitelju predstavlja kazneno djelo. Prvostupanjski sud je zaključio da nema dokaza da su kritične zgode policijski službenici postupali prema okrivljenicima u okviru svojih policijskih ovlasti, pa je dakle našao da nema dokaza da je ostvareno to bitno obilježje koje čini biće kaznenog djela iz članka 314. stavak 1. KZ/11. pa je zbog toga i pravilno postupio kada je okrivljenika oslobodio po članku 453. točka 3. ZKP/08.
6. Nije osnovana žalba državnog odvjetnika niti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalbenim navodima državnog odvjetnika kojima, pozivajući se na odredbe članka 3. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09., 92/14. i 70/19. dalje u tekstu ZPPO) te članke 36. stavak 1. i 2., 42. stavak 1., 53. i 54. ZPPO, te na članak 158. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13.) nije dovedena u pitanje ispravnost utvrđenja prvostupanjskog suda da policijski službenici Z. M. i M. Č., te S. Š. i R. B. kritične zgode nisu imali ovlast privesti I. okrivljenika N. S. u policijsku postaju radi obavljanja obavijesnog razgovora. U svojoj žalbi državni odvjetnik se uglavnom poziva na odredbe ZPPO i Prekršajnog zakona u kojima se opisuje što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti. Tu treba razlikovati ovlasti policije, pa tako i policijskih službenika na dan 23. srpnja 2013. da postupaju u povodu narušavanja javnog reda i mira po prijavi susjeda D. Č. od ovlasti policije da radi ranijeg narušavanja javnog reda i mira I. okrivljenika N. S. prisilno odvede u policijsku postaju. Državni odvjetnik u žalbi uglavnom upire na to da dokaže da su policijski službenici imali ovlasti intervenirati po prijavi D. Č. radi ranijeg verbalnog sukoba između I. okrivljenika i njega što nije niti sporno. U predmetu je bilo sporno da li su policijski službenici imali ovlasti privesti I. okrivljenika N. S. u policijsku postaju. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilno je zaključio prvostupanjski sud da takvih ovlasti u konkretnom slučaju policijski službenici nisu imali, jer nisu bile ispunjene pretpostavke iz članka 40. stavak 3., 42. stavak 1. i 43. stavak 2. i 4. ZPPO. Prvostupanjski sud je ovo svoje utvrđenje temeljito i iscrpno obrazložio a sa istim obrazloženjem u cijelosti se slaže i ovaj drugostupanjski sud te ga nema potrebe u ovoj drugostupanjskoj odluci posebno obrazlagati, već upućuje na obrazloženje prvostupanjskog suda u točkama 9.4. i 9.5. te 9.6. i 10. pisanog otpravka prvostupanjske presude. Zbog svega navedenog nije osnovana žalba ODO u Zadru zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
7. Ispitujući presudu po službenoj dužnosti u skladu sa člankom 476. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije našao povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.
8. Kako je sud našao da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija a da nema niti povreda zakona na koje sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08. ovom presudom je odbio žalbu ODO u Zadru kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.
Slavonski Brod, 30. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća
Slaven Vidmar