Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj 14 Gž-281/2022-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Vesne Težak-Škrbina člana i suca izvjestitelja i Jasminke Pavković člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. N. P. (OIB: …) iz K. i 2. M. P. (OIB: …) iz K., obje zastupane po punomoćniku M. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika A. P. (OIB: …) iz K., zastupanog po punomoćniku B.

V., odvjetniku u Z., radi utvrđenja postojanja pravnog osnova za stjecanje prava vlasništva i trpljenja uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika A. P. protiv presude na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-174/2018 od 8. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika A. P. kao neosnovana i potvrđuje presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-174/2018 od 8. veljače 2022.

Obrazloženje

1. Presudom na temelju priznanja utvrđeno je da su tužiteljice N. P. i M. P. (dalje: tužiteljice) stekle valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake – čestica broj 412/251 k. o. D., zgrada površine 185 m2 i dvor površine 725 m2 i čestica broj 412/252 k. o. D., šuma površine 880 m2, što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljice po pravomoćnosti te presude svoje pravo vlasništva na nekretnini oznake – čestica broj 412/251 k. o. D., zgrada površine 185 m2 i dvor površine 725 m2, čestica broj 412/252 k. o. D., šuma površine 880 m2, upišu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, na svoje ime, svaka ponaosob za ½ dijela.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik A. P. (dalje: tuženik) sadržajno ističući žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Ne iznosi prijedlog drugostupanjske odluke.

3. Žalba nije osnovana.

4. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) ili zbog toga što je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Protiv ovakve presude nije dakle dopušteno u žalbi isticati žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Priznanje tužbenog zahtjeva je jednostrana parnična radnja tuženika kojom on pred sudom izričito izjavljuje da je tužiteljev zahtjev na zakonu osnovan. Sud je u pravilu vezan priznanjem tužbenog zahtjeva, pa nije ovlašten ispitivati ni činjenice ni pravo na kojem se zahtjev tužitelja zasniva.

6. Naime, prema odredbi čl. 331. st. 1. ZPP, ako tuženik do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud je dužan bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja), dok prema stavku 2. tog članka, sud neće donijeti presudu na temelju priznanja, i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ukoliko nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (čl. 3. st. 3. ZPP).

7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je drugostupanjski sud dužan paziti po službenoj dužnosti.

8. Tuženik u žalbi ne osporava činjenicu da je priznao tužbeni zahtjev koji je pobijanom presudom prihvaćen, već izričito tu činjenicu u žalbi i potvrđuje. Tuženik, osim toga, ne iznosi razloge zbog kojih bi se ta izjava o priznanju mogla pobijati (eventualna bitna zabluda ili utjecaj prisile odnosno prijevare), a niti ističe žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP.

9. Tuženik u žalbi u stvari isključivo osporava činjenična utvrđenja u pobijanoj presudi koja se odnose na izlaganje činjenica koje su tužiteljice navele u tužbi (pod točkom 1. obrazloženja presude). Prema odredbi čl. 353. st. 3. ZPP presuda na temelju priznanja se žalbom ne može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga ovaj žalbeni navod tuženika, kao nedopušten, ovaj drugostupanjski sud nije razmatrao.

10. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Velikoj Gorici 30. ožujka 2022.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak, v.r.