REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 2133/2017-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Žarku Čogelji, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom ureda Čogelja, Šibenik, protiv prvotuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Stalna služba u Kninu i drugotuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, zastupan po odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ivo Smrke i Maja Smrke, Split, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1302/2016-2 od 13. lipnja 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Pn-171/15 od 16. lipnja 2016., u sjednici održanoj 29. ožujka 2022.
p r e s u d i o j e :
Revizija tužitelja se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio tražio da mu tuženici solidarno naknade imovinsku štetu u iznosu 800.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. studenog 2015. do isplate, kao i neimovinsku štetu u iznosu 100.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 18. studenog 2015. do isplate, te da mu solidarno naknade parnični trošak. Ujedno je tužitelju naloženo da prvotuženici naknadi parnični trošak u iznosu 27.000,00 kn a drugotuženiku u iznosu 33.750,00 kn, sve u roku 15 dana.
2. Drugostupanjskom presudom je žalba tužitelja odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj, radi bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je preinačenje drugostupanjske presude na način da sud prihvati tužbeni zahtjev uz dosudu troškova postupka, podredno ukidanje prvostupanjske i drugostupanjske presude uz vraćanje predmeta na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija nije osnovana.
6. Postupajući prema odredbi čl. 392. a) st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Odredbom čl. 386. ZPP-a propisano je da u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, dok se razlozi koji nisu tako obrazloženi neće uzeti u obzir.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske i neimovinske štete za koju tvrdi da ju je pretrpio uslijed protupravnog postupanja drugotuženika u predmetu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-520/01 te nepravilnog i nezakonitog rada uređujućeg suca u tom predmetu, kao i nepravilnog i nezakonitog rada sudaca Općinskog suda u Šibeniku i Općinskog suda u Kninu u predmetu P-956/09.
9. U postupku koji je prethodio reviziji je utvrđeno:
- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 520/01 od 2. travnja 2003. ovdje drugotuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje bilo naloženo da plati na ime naknade štete u tom postupku tužiteljici LI iznos 243.797,00 kuna,
- da je presudom Općinskog suda u Kninu poslovni broj P-956/09 od 29. listopada 2010., potvrđenom presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-300/2011 od 17. rujna 2012., prihvaćen regresni zahtjev drugotuženika Hrvatskog ureda za osiguranje protiv ovdje tužitelja za isplatu iznosa 258.876,27 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, sve obzirom na presudu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-520/01 od 2. travnja 2003.,
- da je u predmetu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-520/01 ovdje tužitelju UI dostavljena obavijest o vođenju parničnog postupka radi naknade štete,
- da tužitelj Joško Malada nije bio sudionik postupka koji se je vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Pn-520/01.
11. Suprotno navodima tužitelja, iz rezultata postupka proizlazi da je tužitelj pravilno i zakonito obaviješten o vođenju parničnog postupka u predmetu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-520/01 u smislu odredbe čl. 211. ZPP-a, ali nije iskoristio procesne mogućnosti koje su mu bile na raspolaganju i bio sudionikom tog postupka, pa stoga njegove navodi o protupravnosti u postupanju drugotuženika, odnosno nepravilnom i nezakonitom radu suda uslijed neobavještavanja tužitelja o vođenju parnice radi naknade štete ostaju tek paušalno iznesene tvrdnje.
12. Nadalje, drugostupanjski sud pravilno ističe da je u postupku pred Općinskim sudom u Kninu povodom regresnog zahtjeva ovdje drugotuženika tužitelj UI istaknuo prigovor da u odnosu na njega nije nastupio intervencijski efekt iz čl. 208. a ZPP-a jer da nije uredno obaviješten o vođenju parnice radi naknade štete, a koji prigovor u tom postupku je ocijenjen neosnovanim te je prihvaćen regresni zahtjev drugotuženika prema tužitelju, i ta presuda je povodom žalbe ovdje tužitelja, potvrđena u postupku provjere njene pravilnosti i zakonitosti pred drugostupanjskim sudom – što sve, obzirom na utvrđenja i zaključke prvostupanjskog i drugostupanjskog suda u navedenom postupku, također upućuje na neosnovanost tužiteljeva zahtjeva kojim u ovom postupku potražuje naknadu štete.
13. Nadalje, u podnesenoj reviziji tužitelj prigovara utvrđenom činjeničnom stanju. Iako su navedeni prigovori izneseni u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, oni se zapravo se svode na vlastitu ocjenu izvedenih dokaza, a što u suštini predstavlja prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz kojeg razloga se, u smislu odredbe čl. 385. ZPP-a, ne može izjaviti revizija pa utoliko ti navodi revizije nisu niti mogli biti uzeti u razmatranje.
14. Budući da su razlozi pobijane presude jasni i razumljivi, te ista nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju tužitelj upire u reviziji.
15. Obzirom da tužitelj nije dokazao da bi u konkretnom slučaju bilo nepravilnog ili nezakonitog rada sudaca u smislu odredbe čl. 105. st. 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 28/13, 33/15 i 82/15) koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, uslijed čega bi, uz ispunjenje ostalih pretpostavki, postojala odgovornost prvotuženice za naknadu štete, a niti je dokazao da bi radnjama drugotuženika bila ostvarena pretpostavka protupravnosti u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08), to je tužbeni zahtjev radi naknade štete pravilno odbijen.
16. Kako nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, valjalo je, na temelju čl. 393. ZPP-a, reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci presude.
Zagreb, 29. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
