Broj: Ppž-6381/2021
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Roberta Završkog kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.M. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Križevci podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu od 21. travnja 2021., broj: 43 Pp J 531/2020-23, u sjednici vijeća održanoj 29. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Križevci, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu od 21. travnja 2021., broj: 43 Pp J 531/2020-23 na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) oslobođeni su od optužbe okr. M.M. i okr. K.M. da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka u paušalnom iznosu padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava koprivničko-križevačka, Policijska postaja Križevci pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 8. Prekršajnog zakona, jer sud presudom nije potpuno riješio predmet optužbe, a činjenično stanje je nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
5. Optužnim prijedlogom od 2. listopada 2020. broj 511-06-07/05-5-344- 1/2020 okr. M.M. se stavlja na teret produljeni prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinjen 26. rujna 2020., 27. rujna 2020. i neutvrđenog datuma u mjesecu lipnju 2020., a okr. K.M. produljeni prekršaj nasilja u obitelji počinjen 27. rujna 2020. i neutvrđenog datuma u mjesecu lipnju 2020., a postupanje okrivljenika je je pravno kvalificirano kao prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6. Unatoč takvom optužnom prijedlogu, prvostupanjski sud je okr. M.M. oslobodio od optužbe za prekršaj počinjen 26. lipnja 2020. i neutvrđenog dana u mjesecu lipnju 2020., a okr. K.M. za dio radnje počinjenja prekršaja 27. rujna 2020.
7. Dakle, pobijanom odlukom prvostupanjski sud nije u potpunosti riješio predmet optužbe, jer nije u cijelosti odlučio o optužbi za prekršaj počinjen 27. rujna 2020, u dijelu da bi okr. M.M. pokušao uzeti mobitel okr. K.M. i da bi se okrivljenici međusobno naguravali kojom prilikom bi okr. K.M. desnom stranom glave i desnom rukom udarila u zid, a u sukob se umiješao njihov sin D.. Također, nije riješena ni optužba u dijelu kojim se okr. K.M. tereti za odguravanje svekrve M. neutvrđenog dana u mjesecu lipnju 2020.
8. U obrazloženja pobijane presude (strana 5, odlomak 9. i 11.), sud navodi da je iz izreke presude ispustio postupanje koje im se stavlja na teret, a što je tjelesno nasilje, a okrivljenicima se stavlja na teret da su počinili psihičko nasilje, koje je lakše od tjelesnog nasilja, a sud ne može okrivljenika proglasiti krivim za teže djelo od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret. Međutim, takav stav prvostupanjskog suda je neosnovan, nejasan i pogrešan, budući je okrivljenicima optužnim prijedlogom stavljeno na teret psihičko i tjelesno nasilje, a okrivljenici nisu proglašeni krivima ni za psihičko, ni za tjelesno nasilje, već su od strane prvostupanjskog suda oslobođeni od optužbe za dio radnje počinjenja koje im se optužbom stavlja na teret. Slijedom navedenog, jasno je da prvostupanjskom presudom u odnosu na oba okrivljenika nije u potpunosti riješen predmet optužbe.
9. Na takav način sud je povrijedio odredbu čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona, zanemarivši da se okrivljenik može osloboditi od optužbe samo za ono što je i kako je optuženo, bez ikakvih izmjena i dopuna, ni u činjeničnom opisu, ni u pravnoj oznaci djela. Kod donošenja osuđujuće odluke, prvostupanjski sud je ovlašten, prema rezultatima dokaznog postupka, mijenjati činjenični opis i pravnu oznaku prekršaja, pazeći pritom da ne prekorači optužni prijedlog i da u potpunosti riješi predmet optužbe. Međutim, kod donošenja oslobađajuće odluke, što je u ovom predmetu, mora postojati potpuni identitet činjeničnog i pravnog opisa između optužbe i presude.
9.1. Iz navedenih razloga, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 8. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
10. Žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u bitnom se sastoji u tvrdnji tužitelja da u postupku nisu provedeni svi dostupni dokazi, odnosno da sud nije pročitao zapisnike o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka, koje izjave su dali policijskim službenicima PP Križevci, nije pročitao Izvješće o saslušanju maloljetnog D.M. i nije saslušao djelatnicu Centra za socijalnu skrb V.K.K..
10.1. U odnosu na zapisnike čije izvođenje kao dokaz tužitelj ponovno predlaže u žalbi (kao i u optužnom prijedlogu), treba navesti da zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka ne prileže spisu predmeta.
10.2. Međutim, u pravu je tužitelj da u postupku nisu provedeni svi dostupni dokazi, odnosno nije ispitan u svojstvu svjedoka maloljetni D.M.. Međutim, u odnosu na Izvješće o saslušanju mlt. D.M. od 27. rujna 2020. sastavljenom od strane djelatnice Centra za socijalnu skrb V.K.K. navodi se da izjava mlt. D.M. pred djelatnicom Centra za socijalnu skrb u Križevcima nije dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku, već isprava koja potvrđuje da je takva radnja ispitivanja u upravnom postupku provedena. Stoga sadržaj te isprave nije dokaz, niti se može tijekom prekršajnog postupka koristiti ili predočavati, ali predstavlja izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti mlt. D.M. neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi. U žalbi se predlaže i ispitivanje u svojstvu svjedoka V.K.K.. Međutim, svjedočki iskaz djelatnice Centra za socijalnu skrb u kojem bi prepričavala što joj je maloljetnik rekao u razgovoru sam po sebi bio bi zakonito pribavljen, međutim, na taj način bi se u zapisnik o ispitivanju svjedoka na zaobilazan način unio sadržaj koji ne može biti osnovom donošenja sudske presude budući da djelatnici Centra za socijalnu skrb građane ne mogu ispitivati u svojstvu svjedoka. Kao što je rečeno, izjava mlt. D.M. pred djelatnicom Centra za socijalnu skrb predstavlja samo izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti mlt. D.M. neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na glavnoj raspravi, s time da onda tu dokaznu radnju ispitivanja maloljetne osobe treba provesti na način propisan odredbom čl. 292. Zakona o kaznenom postupku.
11. Budući je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, a činjenično stanje je nepotpuno i pogrešno utvrđeno, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe tužitelja, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze kao i dokaz na koji se ukazuje ovom odlukom, po potrebi i druge dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
12. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. ožujka 2022.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelju.
