Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 27 Gž Zk-1056/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice M. T., OIB:… iz T., zastupane po punomoćniku S. E., odvjetniku u S., radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, povodom žalbe predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Z-5132/2021 od 11. ožujka 2021., dana 29. ožujka 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba predlagateljice te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Z-5132/2021 od 11. ožujka 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice i potvrđeno rješenje istog suda poslovni broj Z-41776/2017 od 11. siječnja 2021., dok je točkom II. izreke određen upis zabilježbe odbijenog prigovora predlagateljice u k.o. P., zk.ul.br. 344 u odnosu na kčbr. 1466.

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede postupka, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba predlagateljice je osnovana.

4. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je rješenjem istog suda poslovni broj Z-41776/2017 od 11. siječnja 2021. odbijen prijedlog predlagateljice radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. 1466 upisanu u zk.ul.br. 344 k.o. P. iz razloga što iz priložene dokumentacije ne proizlazi pravni slijed od upisane posjednice pok. M. R. do predlagateljice. Prvostupanjski sud je prigovor predlagateljice, u kojem predlagateljica ističe da je njezina baka M. R. umrla 1967. te da je u prijedlogu predložila pribavu rješenja o nasljeđivanju iza pok. M. R., a koju odlučnu činjenicu je prvostupanjski sud zanemario, ocijenio neosnovanim zaključivši da predlagateljica ispravama priloženim uz prijedlog nije učinila vjerojatnim postojanje prava koje nije u njezinu korist upisano u zemljišne knjige. Stoga je, pozivajući se na odredbu čl. 208. i čl. 209. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' 63/2019), prigovor predlagateljice odbio primjenom odredbe čl. 145. st. 4. ZZK-a.

5. Predlagateljica u žalbi sadržajno ponavlja navode iz prigovora te ističe da je u prigovoru istaknula da je u spisu istog suda poslovni broj Z-18512/2016 (a u kojem su usvojene prijave braće predlagateljice) utvrđen pravni slijed između upisane posjednice M. R. ''K.'' do njezinog sina P. R. ''K.'' (oca predlagateljice), zbog čega je nerazumljiv i proturječan zaključak prvostupanjskog suda da se to kao nova činjenica ne može uzeti u obzir, jer je upravo isti sud utvrdio rodoslovlje iza pok. M. R. ''K.''.

6. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju u okviru žalbenih navoda predlagateljice i po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka, na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. ZZK pazi po službenoj dužnosti, ali je pogrešno primijenio materijalno pravo, a na koju povredu ovaj sud također pazi po službenoj dužnosti.

7. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdan razlog, dok je st. 3. istog članka propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Odredbom čl. 209. st. 4. ZZK-a propisano je da prijedlogu iz stavka 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi razvidno je da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji uvijek kada postoji nesuglasnost zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem, što je predlagateljica dužna dokazati ne samo sa ispravama, nego i sa svim drugim dokaznim sredstvima koja joj stoje na raspolaganju.

8. Razmatranjem spisa utvrđeno je da je predlagateljica, uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, dostavila rješenje o nasljeđivanju iza pok. P. R. ''K.'' (oca predlagateljice – napomena ovog suda) poslovni broj O-3699/2015 od 11. lipnja 2015., iz kojeg proizlazi da je kčbr. 1466 utvrđena kao njegova ostavinska imovina i uručena predlagateljici kao zakonskoj nasljednici pok. P. R. ''K.'', te prijepis posjedovnog lista broj 283 iz kojeg proizlazi da je kao posjednica kčbr. 1466 površine 5449 m2 upisana M. R. ''K.'', za koju predlagateljica navodi da joj je baka, dok iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je predlagateljica na predmetnoj nekretnini upisana kao suvlasnica u 7/96 dijela. Stoga je, prema ocjeni ovog suda, a protivno stajalištu prvostupanjskog suda, predlagateljica priloženim ispravama dokazala da ima opravdani razlog za pokretanje ovog postupka obzirom na nesuglasje između zemljišnoknjižnog i stvarnog stanja, te je učinila i vjerojatnim da joj pripada pravo koje nije u cijelosti upisano u njezinu korist vezano za predmetnu nekretninu.

9. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. ZZK-a prihvatiti žalbu predlagateljice te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

10. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ponovno ocijeniti opravdanost razloga za pokretanje ovog postupka, u skladu sa izraženim stajalištem ovog suda, te ukoliko ih ocijeni opravdanim, donijeti odluku o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka i nakon rasprave za ispravak donijeti odluku sukladno čl. 216. ZZK-a za koju će dati određene i jasne razloge koji će, u eventualno budućem žalbenom postupku, omogućiti ispitivanje pravnog stajališta u meritumu.

U Varaždinu, 29. ožujka 2022.

Sutkinja

Amalija Švegović v.r.