Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 37 Gž Ovr-154/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja M. B. iz B., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik J. J., odvjetnik u S. B., protiv protivnika osiguranja N. v. d.o.o. Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik G. V., odvjetnik u Z., radi osiguranja novčane tražbine, povodom žalbe protivnika osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 9. veljače 2022. poslovni broj: Ovr-1276/2021-7, 28. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba protivnika osiguranja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Ovr-1276/2021-7 od 9. veljače 2022. u točki I, II, III i IV izreke.

II U nepobijanoj točki V izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Ovr-1276/2021-7 od 9. veljače 2020. riješeno je:

„I Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja M. B. iz B., OIB: ... iz postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem 1 Pr-2068/2021

određuje se privremena mjera

nalogom Financijskoj agenciji da svim bankama kod kojih protivnik osiguranja N. v. d.o.o. Z., OIB: ... ima žiro račune i/ili devizne račune ili sve druge kunske ili devizne račune i/ili oročena sredstva, a koje tražbine pripadaju protivniku osiguranja, izda nalog za izvršenje ovog rješenja sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te zabrani da sve navedene banke protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja isplate sa svih njegovih računa novčani iznos za koji je određeno osiguranje privremenom mjerom od ukupno 19.744,59 kn sa zakonskom zateznom kamatom i to:

a) na ime neisplaćene plaće na iznos od 8.974,81 kn:

- za mjesec svibanj 2021. iznos od 5.384,89 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 16. lipnja 2021.

- za mjesec lipanj 2021. iznos od 3.589,92 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 16. srpnja 2021.

b) na ime otpremnine koja na iznos od 10.769,78 kn teče od 21. lipnja 2021. sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

II Novčani iznos sredstava protivnika osiguranja kod Banke za koji je određena mjera osiguranja ne može se prenijeti s računa dok zabrana traje, osim radi namirenja osigurane tražbine.

III Dostavom ovog rješenja poslovnoj Banci smatra se da je rješenje provedeno. IV Ova privremena mjera trajat će najduže do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za provedbu ovrhe na temelju presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu u premetu

V Odbija se predlagateljica osiguranja M. B. iz B., OIB: ... s dijelom prijedloga za osiguranje koji se odnosi na:

- naknadu za prijevoz u iznosu od 1.003,33 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovo potraživanje teče i to: za mjesec svibanj 2021. na iznos od 602,00 kn od 16. lipnja 2021. i za mjesec lipanj 2021. na iznos od 401,33 kn od 16. srpnja 2021.

- zakonsku zateznu kamatu na neisplaćenu plaću za mjesec svibanj 2021. za razdoblje od 11. lipnja 2021. do 16. lipnja 2021. i zakonsku zateznu kamatu na neisplaćenu plaću za mjesec lipanj 2021. za razdoblje od 11. srpnja 2021. do 16. srpnja 2021.“.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobija protivnik osiguranja u točkama I, II, III i IV izreke radi bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje u tekstu: ZPP), radi pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije prijedlog za osiguranje, a podredno isto ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i obvezati predlagateljicu osiguranja naknaditi mu trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu predlagateljica osiguranja osporava osnovanost žalbenih navoda i predlaže odbiti žalbu protivnika osiguranja i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Odluku o djelomičnoj osnovanosti prijedloga za osiguranje sadržaja kao u točki I izreke, prvostupanjski sud je, uvažavajući navode predlagateljice osiguranja iz prijedloga za osiguranja i navode protivnika osiguranja u odgovoru na prijedlog utemeljio je na činjenicama utvrđenim provedenim dokaznim postupkom i to:

- da je predlagateljica osiguranja kao tužiteljica podnijela tužbu protiv protivnika osiguranja kao tuženika radi isplate plaće u iznosu od 8.974,81 kn, isplate naknade za prijevoz u iznosu od 1.003,33 kn i isplate otpremnine u iznosu od 10.769,78 kn, sve sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća pojedinog iznosa do konačne isplate;

- da je odlukom o otkazu ugovora o radu zbog gospodarskih, tehničkih i organizacijskih razloga od 13. travnja 2021. protivnik osiguranja otkazao predlagateljici osiguranja ugovor o radu;

- da protivnik osiguranja predlagateljici osiguranja nije isplatio plaću za svibanj i lipanj 2021. niti prijevoz za iste mjesece kao niti otpremninu koja joj je priznata odlukom o otkazu ugovora o radu, a niti joj je uručio obračunske isprave za plaću i za otpremninu zbog čega nije mogla podnijeti zahtjev za izravnu naplatu putem FINA-e već je morala pokrenuti radni spor;

- da je tuženik otkazao ugovor o radu svim radnicima na plantaži u voćarstvu;

- da protivnik osiguranja ima samo jedan žiro-račun preko kojeg posluje te da nema druge imovine;

- da u odluci o otkazu protivnik osiguranja navodi da je unatrag nekoliko mjeseci došlo do naglog nepredviđenog smanjenja poslova i pružanja usluga uzrokovanog objektivnim stanjem gospodarstva pod utjecajem nastale pandemije bolesti Covid-19 što je dovelo do značajnog smanjenja poslovne djelatnosti i opsega poslovanja zbog čega bi zadržavanje trenutačnog broja radnika bilo gospodarski, tehnološki i organizacijski neopravdano, da takva situacija traje već više od 12 mjeseci u kojem razdoblju je došlo i do značajnog otkazivanja količine narudžbi od poslovnih partnera uslijed čega je došlo i do prestanka potrebe za radom radnika, da se u skorijem vremenskom razdoblju ne može očekivati poboljšanje financijske situacije i povratak na istu razinu pružanja usluga kakva je bila prije smanjenja poslovanja, te da je sadašnje stanje takvo da poslodavac financijski ne može izdržati ovoliko opterećenje s obzirom na broj zaposlenih radnika i prihode koje ostvaruje kroz poslovanje;

- da je odluka o otkazu predlagateljici osiguranja uručena 21. travnja 2021. te je u istoj određen otkazni rok od 2 mjeseca počevši od uručenja odluke o otkazu ugovora o radu, a ujedno je određeno da je radnica oslobođena obveze obavljanja radnih zadataka i dolazaka na radno mjesto za vrijeme trajanja otkaznog roka te da joj pripada pravo na otpremninu u iznosu od 10.769,78 kn;

- da prema podacima iz Poslovne Hrvatske kod protivnika osiguranja postoji visoka vjerojatnost kritičnog događaja u poslovanju.

5.1. Polazeći od odredbe članka 344. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje u tekstu: OZ) kojim su propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine (ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati), prvostupanjski sud utvrđuje da je predlagateljica učinila vjerojatnom postojanje svoje novčane tražbine s osnova plaće u vezi čega je pokrenula radni spor kao i što je učinila vjerojatnim postojanje tražbine s osnova otpremnine u visini koja joj je i priznata odlukom o otkazu. Imajući u vidu da joj protivnik osiguranja protivno članku 93. stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17 i 98/19 – dalje u tekstu: ZR) nije dostavio obračun plaće i otpremnine iako joj nije isplatio ni plaće koje joj je u obvezi isplatiti za razdoblje do isteka otkaznog roka, a niti otpremninu koji obračuni su u smislu stavka 3. istog članka ZR ovršne isprave, prvostupanjski sud ocjenjuje da je predlagateljica osiguranja dokazala i opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu njezine tražbine obzirom da takvi postupci, protivni ZR ali i Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine („Narodne novine“ broj: 32/15, 102/15 i 35/17) uz ostale utvrđene činjenice (daljnje poslovanje protivnika osiguranja preko računa, nema druge imovine iz koje bi se predlagateljica osiguranja mogla naplatiti pa niti u eventualnom stečajnom postupku, oznaka protivnika osiguranja kao visoko rizičnog u poslovanju te samoprocjena protivnika osiguranja o nemogućnosti očekivanja poboljšanja trenutne financijske situacije) ukazuju na konkretne radnje onemogućavanja ili znatnog otežavanja naplate potraživanja predlagateljice osiguranja.

6. U žalbi protivnik osiguranja citira članak 344. OZ kojom su propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine te potom konstatira da predlagateljica osiguranja ničim nije dokazala da će bez predložene privremene mjere znatno otežati naplatu tražbine tako što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način s njom raspolagati, niti je učinila vjerojatnim da bi predloženom mjerom pretrpio samo neznatnu štetu i zaključuje da pretpostavke za izdavanje privremene mjere koje moraju biti kumulativno ispunjene nisu ispunjene zbog čega je prijedlog trebalo odbiti kao neosnovan. Ističe da činjenica nedovoljnog imovinskog stanja predstavlja objektivnu opasnost te eventualno postojanje takve opasnosti nije dovoljno da bi se privremena mjera odredila pa s tim u svezi smatra da podaci sa stranice Poslovna Hrvatska, ne mogu biti dokaz da bi bez takve mjere spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njom raspolagati, a da predlagateljica osiguranja nije dokazala subjektivnu opasnost da poduzima ili bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju kao i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koje bi se sastojale u sprečavanju ili znatnom otežanju naplate njezine tražbine, a da činjenica postojanja vjerojatnosti da će teško naplatiti svoju tražbinu, ne može biti dovoljan razlog za određivanje privremene mjere.

6.1. Protivnik osiguranja nadalje u žalbi tvrdi da je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP jer su činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda neosnovana i nisu ničim dokazana. Tvrdi da sud nije proveo ni jedan dokaz kojim bi mogao utvrditi da posluje preko računa i podmiruje obveze te da nema druge imovine. S tim u svezi ističe i da sud ne raspolaže dovoljnim znanjem i stručnošću da bi mogao utvrditi istinitim i točnim gore navedeno a što je prvostupanjski sud učinio.

7. Uvodno u žalbi protivnik osiguranja ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP koji uporište za svoju primjenu u postupcima osiguranja nalazi u odredbi članka 21. stavku 1. OZ, navodeći da je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva, a u obrazloženju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Ispitujući pobijano rješenje u tom pravcu ovaj sud ne nalazi da bi izreka bila nerazumljiva, dok je protivno navodima žalbe prvostupanjski sud za svoju ocjenu o ispunjenju pretpostavki za donošenje predložene privremene mjere iznio razloge o odlučnim činjenicama. Ispitivanjem pobijanog rješenja i stanje spisa predmeta koje je prethodilo donošenju istog primjenom članka 365. stavka 2. ZPP u vezi članka 381. istog Zakona utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog (ovršnog) postupka na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

8. Neosnovano protivnik osiguranja prvostupanjsko rješenje pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Prvostupanjski sud je u svezi prijedloga predlagateljice osiguranja omogućio protivniku osiguranja da se očituje kroz odgovor na prijedlog te je proveo i raspravu na kojem je proveo određene dokaze pa tako i dokaz saslušanjem predlagateljice na temelju čijeg iskaza je uz ostale, po predlagateljici predloženih i provedenih dokaza, utvrdio postojanje pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere, dok nasuprot tome protivnik osiguranja nije predložio ni jedan dokaz kojim bi osporio činjenične navode prijedloga za osiguranje kao i navode predlagateljice osiguranja iz podneska kojim se očituje na navode iz odgovora na prijedlog, a niti je pristupio na ročište na kojem je prvostupanjski sud proveo dokaze, pa tako i dokaz saslušanjem predlagateljice osiguranja. Njegovo osporavanje predložene privremene mjere u odgovoru na prijedlog, osim činjenice da je došlo do financijskih teškoća … (točka IV. odgovora na prijedlog za osiguranje), kao i sada u žalbi, ostalo je na teoretiziranju instituta privremene mjere uz tvrdnju da predlagateljica osiguranja nije dokazala pretpostavke za određivanje privremene mjere.

8.1. Protivno žalbenim navodima prvostupanjski sud je utvrdio kumulativno postojanje člankom 344. stavak 2. OZ propisanih pretpostavki da određivanje predložene privremene mjere i to vjerojatnost postojanja tražbine (plaća za svibanj i lipanj 2021. i otpremnina) koju tražbinu protivnik osiguranja niti ne osporava u ovoj fazi postupka, te vjerojatnost da će protivnik osiguranja bez takve mjere spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a na ispunjenje kojih pretpostavki upućuju ne samo objektivne okolnosti (financijske teškoće uslijed pada obavljanja gospodarske djelatnosti) već i subjektivne (ne uručivanje predlagateljici osiguranja obračune neisplaćene plaće i otpremnine na propisanim obrascima čime je protivnik osiguranja onemogućio predlagateljici osiguranja da tražbinu ostvari izravno putem Financijske agencije te neisplatom plaće i otpremnine unatoč ispunjavaju dospjelih obveza drugim vjerovnicima) a koje činjenice je prvostupanjski sud utvrdio i provedenim dokazom saslušanjem predlagateljice osiguranja.

8.2. U tom smislu bez uporišta u stanju spisa su žalbeni navodi da su utvrđenja prvostupanjskog suda neosnovana i ničim dokazana pa tako i:

- da posluje preko računa i vrši dospjele isplate poslovnim partnerima dok su radnici prisiljeni podnositi tužbe i prijedloge za osiguranje radi naplate plaće budući da navedeno proizlazi iz iskaza predlagateljice osiguranja kojeg prvostupanjski sud gotovo u cijelosti reproducira u obrazloženju, time da se financijsko poslovanje protivnika osiguranja jedino i može voditi preko računa, dok činjenica podnošenja tužbe i prijedloga za osiguranje predlagateljice osiguranja ne bi trebala biti sporna ni protivniku osiguranja time da u odnosu na druge radnike kojima je otkazao ugovor o radi tvrdnje o podnošenju tužbe i prijedloga za osiguranje nije ni osporio;

- da nema druge imovine protivnik osiguranja nije osporio, a niti je predložio dokaze da bi imao bilo kakvu drugu imovinu iz koje bi predlagateljica osiguranja mogla naplatiti svoju tražbinu pri čemu se ističe da je teret dokaza postojanja takve pozitivne činjenice na protivniku osiguranju, a ne na predlagateljici osiguranja da dokazuje negativnu činjenicu;

- da je poslovno visoko rizičan i da je samprocijenio nemogućnosti očekivanja poboljšanja trenutne financijske situacije proizlazi iz sadržaja obrazloženja otkaza ugovora o radu, a i navoda odgovora na prijedlog za osiguranje.

Za utvrđenje odlučnih činjenica za predloženu privremenu mjeru, pa i onih naprijed navedenih nije potrebna posebna stručnost i znanje s kojim prvostupanjski sud ne raspolagao, kako to pogrešno smatra protivnik osiguranja.

9. Iz naprijed navedenih razloga žalba predlagatelja osiguranja ocijenjena je neosnovanom zbog čega je istu primjenom članka 380. točka 2. ZPP u vezi članka 21. stavka 1. OZ valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu (točka I, II, III i IV izreke).

10. U nepobijanoj točki V izreke prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

U Varaždinu 28. ožujka 2022.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec v.r.