Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-165/2022-3

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić, kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, OIB:…, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, protiv tuženika 1. M. Š., OIB: …, iz Đ. i 2. T. Š., OIB: …, iz Đ., radi namirenja tužiteljevog potraživanja iz založene stvari, odlučujući o žalbi tuženika pod 1. M. Š. protiv presude i rješenja Općinskog suda u Đakovu poslovni broj 5 P-917/2019-9 od 22. prosinca 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 28. ožujka 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika pod 1. M. Š., te se u odnosu na istog ukida presuda i rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj 5 P-917/2019-9 od 22. prosinca 2021. I predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij glavne rasprave.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je da su tuženici dužni dopustiti prodaju nekretnine na kojoj imaju pravo suvlasništva svaki u ½ dijela, a koja je opisana u izreci te presude, te da se iz cijene postignute prodajom namiri potraživanje tužitelja u iznosu od 276.171,15 kuna s kamatama (točka I. izreke).

2. Odlukom o trošku naloženo je tuženicima da tužitelju naknade iznos od 18.750,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate (točka II. izreke).

3. Nadalje, pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je na prijedlog tužitelja dopustio zabilježbu spora.

4. Žali se tuženik pod 1. M. Š. pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista preinači odnosno ukine.

5. Na žalbu nije odgovoreno.

6. Žalba je osnovana.

7. Predmet spora je hipotekarna tužba tužitelja podnesena radi ostvarenja upisanog založnog prava, sudskom prodajom založenih nekretnina tuženika 1. i 2. , a u svrhu namirenja zalogom osiguranog potraživanja.

8. Prema odredbi članka 297. stavak 1. („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti.

9. Odredbom članka 305. stavka 1. ZV-a je propisano da se založno pravo osniva se na određenoj stvari ili pravu kao zalogu na temelju pravnoga posla osobe čiji je zalog (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo), a na način određen zakonom.

10. Nadalje, odredba članka 309. stavak 1. ZV-a propisuje kako dobrovoljno ugovorno založno pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu izjednačenom s nekretninom stječe vjerovnik uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu kao tereta na njime opterećenoj nekretnini, ako zakonom nije što drugo određeno.

11. U smislu odredbe članka 336. ZV-a, ako se zalogom (hipotekom) osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću, založni vjerovnik ovlašten je ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti založene stvari, na način kako je određeno upisanom hipotekom u zemljišnim knjigama.

12. U postupku povodom hipotekarne tužbe tužitelj kao vjerovnik treba dokazati postojanje svog potraživanja na nekretninama tuženika i dospjelost svog potraživanja radi kojeg je založno pravo osnovano, a dospjelost podrazumijeva I samo postojanje potraživanja.

13. Dužnik može u parnici isticati sve prigovore koji se odnose na sami pravni posao (dospjelost i postojanje tražbine, prestanak tražbine i sl.) kao i one vezane uz samu hipoteku (nevaljalost upisa i sl.), a ako je riječ o hipotekarnom dužniku može istaći i prigovore koje ima iz osobnog odnosa sa vjerovnikom (odricanje od duga, prijeboj i sl.).

14. Vjerovnik ima pravo iz vrijednosti nekretnine tražiti namirenje tražbine, ali ne bilo koje tražbine, već samo one koja je osigurana založnim pravom.

15. Tražbina i založno pravo povezani su svrhom založnoga prava. Založno pravo postoji radi tražbine. Vjerovnikova tražbina i založno pravo koje ju osigurava povezani su tako da je tražbina glavno pravo, dok je založno pravo njoj sporedno (akcesorno) pravo, pa egzistencija svakog subjektivnog založnog prava zavisi od postojanja i valjanosti tražbine koju osigurava. Subjektivno založno pravo osigurava određenu tražbinu.

16. Prvostupanjski sud propustio je razjasniti koja je točno tražbina osigurana založnim pravom odnosno je li potraživanje tužitelja za isplatu sporednih tražbina odnosno zateznih kamata kao takvo, osigurano založnim pravom upisnim u zemljišne knjige. Naime, od hipotekarnog dužnika vjerovnik može tražiti hipotekarnom tužbom da je dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti založene nekretnine glavnog potraživanja, a namirenje sporednog potraživanja (kamata) samo ako je i to sporedno potraživanje upisano u zemljišne knjige jer se založno pravo na nekretninama stječe upisom u zemljišne knjige (ovakvo je pravno stajalište izraženo i u rješenju VSRH, Gzz-229/01 od 28. ožujka 2002. te presudi Visokog trgovačkog suda RH Pž-4763/2017 od 6. rujna 2017., kao i u presudi VSRH broj Rev-1015/00-2 od 25. srpnja 2001.).

17. Nadalje, dospijećem obveze koja je osigurana založnim pravom na nekretnini ulazi djelovanje založnog prava u stadij namirenja. Kad vjerovnikova tražbina nije dospjela, ne može se vjerovnik namirivati.

18. Navedenim, u stadij namirenja mogle su ući samo one obveze osigurane založnim pravom koje su dospjele, a čime se prvostupanjski sud u konkretnom slučaju uopće nije bavio, pa je činjenično stanje u odnosu na ovu relevantnu činjenicu ostalo nepotpuno utvrđeno.

19. Inače, tuženici, s obzirom na vrstu zahtjeva, u ovom parničnom postupku nisu jedinstveni suparničari, već obični suparničari te svaki od njih ima položaj samostalne stranke (članak 200. ZPP-a).

20. U odnosu na pobijano rješenje sud prvog stupnja iznosi razloge kao da je zatražena zabilježba hipotekarne tužbe u smislu odredbi iz članka 338. stavak 1. ZV- a, dok tužitelj zahtijeva zabilježbu spora u pretpostavkama iz odredbe članka 86. stavak 1. i članka 87. Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, dalje: ZZK-a), a o čemu isto nema razloge.

21. S obzirom na naprijed izneseno, valjalo je pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a i članka 380. točka 3. ZPP-a prihvatiti žalbu prvotuženika i u odnosu na njega ukinuti prvostupanjsku presudu i rješenje i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje radi održavanja nove glavne rasprave.

U Splitu 28. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća:

Marija Šimičić, v. r.