Poslovni broj: 10 UsI-2643/21-8
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Nataši Brajević, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja A. S., S.,
D…., zastupanog po opunomoćeniku Ž. O., odvjetniku u S.,
G. …, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske,
Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjel prvostupanjskog disciplinskog sudovanja S., Trg Hrvatske bratske zajednice 9, zastupanog po opunomoćeniku D. J. (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda pod poslovnim brojem 14 Su-130/2012), radi udaljenja iz službe, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 17. ožujka 2022. u prisutnosti tužitelja osobno i opunomoćenika tuženika, 25. ožujka 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja S., Klasa: UP/II-114-04/21-03/17, Urbroj: 511-01-158-21-2 od 13. srpnja 2021. i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko- dalmatinske, broj: 511-12-01-28-32/21 od 29. lipnja 2021.
Obrazloženje
1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II- 114-04/21-03/17, Urbroj: 511-01-158-21-2 od 13. srpnja 2021. (dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, broj: 511-12-01-28-32/21 od 29. lipnja 2021. (dalje: prvostupanjsko rješenje).
2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je tužitelj, policijski službenik, udaljen iz službe s danom 29. lipnja 2021., te udaljenje iz službe traje do okončanja postupka zbog teže povrede službene dužnosti.
3. Tužitelj u tužbi kojom pobija zakonitost osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja iz razloga povrede načela zakonitosti i pravila upravnog postupka, nepotpuno i nepravilno utvrdenog činjenično stanja i izvođenja pogrešnog zaključka iz tako utvrdenog činjeničnog stanja, proturječnosti izreke rješenja s dokazima priležećema spisu i pogrešne primjene zakona i propisa utemeljenog na zakonu, navodi kako se u obrazloženju osporenog drugostupanjskog rješenja polazi od utvrđenja da je pobijano rješenje doneseno od strane nadležnog tijela nakon zakonito provedenog postupka, a da bi razlozi za donošenje provstupanjskog rješenja bili detaljno sadržani u obrazloženju istog i da ih tuženik prihvaća. Suprotno takvom utvrđenju tuženika tužitelj ističe da iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja nije razvidno koje su odlučne činjenice za donošenje pobijanog rješenja, te koja je uzročno posljedična veza između opisanog postupanja tužitelja i zaključka da se povrede službene dužnosti za koje se tereti tužitelj bile takve prirode da bi se njegov ostanak u službi dok traje postupak mogao štetiti interesima i ugledu službe. Nadalje da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da bi prvostupanjsko tijelo imalo diskrecijske ovlasti da u odnosu na identične pravne situacije, odnosno pokretanje kaznenih postupaka protiv policijskih službenika odluči da li ta činjenica predstavlja štetu za interese službe ako se policijski službenik za vrijeme trajanja kaznenog postupka nalazi u službi. Sukladno navedenom da je razvidno da je donošenjem ovako neobrazloženog rješenja tuženik na štetu tužitelja povrijedio pravo na obrazloženu odluku kao temeljno pravo svake stranke u sudskom postupku, zajamčeno kao pravo
na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava RH i članka 6. Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, a što samo po sebi predstavlja nedostatak zbog kojeg se ne može ispitati zakonitost pobijanog rješenja. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese presudu kojom se tužba uvažava i poništava osporeno drugpstupanjsko i prvostupanjsko rješenje.
4. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom naveo da tužitelj u cijelosti ponavlja prigovore koje je iznio i u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je tuženik detaljno, jasno i argumentirano odbio, pa se radi izbjegavanja ponavljanja upućuje na obrazloženje drugostupanjskog rješenja. Budući da je tužitelj udaljen iz službe u zakonito provedenom postupku, na temelju činjenica koje daju osnovanu sumnju da je počinio teže povrede službene dužnosti s obilježjem prekršaja i kaznenog djela pa da bi njegov opstanak u službi mogao štetiti interesima službe iz čega proizlazi da bi njegov ostanak u službi mogao štetiti interesima službe iz čega proizlazi da je pravilno primijenjeno materijalno pravo, pa stoga predlaže odbiti tužbu kao neutemeljenu.
5. U sporu je održana rasprava 17. ožujka 2022., a čime je strankama, kao i dostavom navedenih podnesaka, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21 ; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na kojoj je tužitelj naveo da u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenih navoda, ističe da je policijski službenik punih 27 godina, a da posljednjih četiri do pet godina radi na poslovima organiziranog kriminaliteta i poslovima općeg kriminaliteta, iako je rješenjem raspoređen na Odjel maloljetničke delikvencije. Cjelokupan postupak da je rezultat zlouporabe položaja i ovlasti od strane načelnika sektora kriminalističke policije A. M., a protiv kojeg da je i podnio kaznenu prijavu zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti i zlostavljanja na radu USKOK-u, te je posebno istaknuo da se u kritično vrijeme nalazio na bolovanju i to da je zbog zlostavljanja na poslu bio na bolovanju dvije godine. Nadalje, navodi da se vraća raditi u siječnju 2021. te da u to vrijeme ne komunicira sa načelnikom M., te da je dana 26. svibnja 2021. nezakonito praćen, jer da nije bilo naloga,
da je zaustavljen od PP T., da je priveden u PP T. zbog dvije boce plina za klimu te da je zadržan 24 sata te je zadržan maksimalno koliko je to bilo moguće i da mu je tom prigodom pretražen automobil na drogu. Nakon tog događaja da nastavlja raditi te da mu je par dana nakon toga pretražen mobitel odnosno da se nalazio pod kriminalističkom obradom i da su mu oduzeti mobiteli, a da je istodobno on obavljao kriminalističku obradu u tom trenutku na jednom od najtežih slučajeva. Ističe da se ovdje radi o teškoj protuzakonitosti, da odavanje službene tajne nije počinio jer se tada nalazio na bolovanju, te nije imao pristup podacima. Ujedno ističe da je obustavljen disciplinski postupak u pogledu odavanja službene tajne a za što u spis prilaže rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja od 29. studenog 2021.
6. Opunomoćenik tuženika je na ročištu za raspravu naveo da navodi koje je iznio tužitelj u bitnome nisu relevantni za pravnu stvar udaljenja iz službe, odnosno da je postupak udaljenja iz službe u konkretnom slučaju posljedica kriminalističkog istraživanja tijekom kojeg su prikupljeni dokazi o počinjenju težih povreda službene dužnosti s obilježjem prekršaja i kaznenog djela, da je tužitelj podnio nadležnom tijelu pritužbe na rad krim policije odnosno ustrojstvenih jedinica policijske uprave i načelnika M., koje pritužbe su od strane službe za unutarnju kontrolu odbačene kao neutemeljene. Nadalje, da priloženo rješenje prvostupanjskog Disciplinskog suda u Z. od 29. studenog 2021. nema klauzulu izvršnosti i pravomoćnosti, te da istome nije meritorno utvrđeno da nisu ostvarena obilježja teže povrede služne dužnosti inkriminiranim ponašanjem, a niti se njime dokazuje da sporna protupravnost nema obilježja kaznenog djela. Sama činjenica da je tužitelj podnio kaznenu prijavu protiv načelnika krim. policije A. M. ne dokazuje sama po sebi da je načelnik na bilo koji način prekršio zakon.
7. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnoga spora, kao i cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog tijela koji je dostavljen uz odgovor na tužbu.
8. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.
9. Nakon razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 55. stavka 3. ZUS-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Predmet ovog spora u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.
11. Prema odredbi članka 112. stavka 2. Zakona o policiji (Narodne novine, broj: 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015, 121/2016, 66/2019; dalje: Zakon o policiji) policijski službenik može se udaljiti iz službe i ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje postupak, mogao štetiti interesima službe.
12. Stavkom 3. istog članka propisano je da ministar ili nadležni rukovoditelj, može udaljiti iz službe policijskog službenika i prije nego što je protiv njega pokrenut disciplinski postupak, pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, u kojem slučaju se u roku od 8 dana od dana udaljenja mora pokrenuti disciplinski postupak, dok je stavkom 4. istog članka propisano da udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teže povrede službene dužnosti.
13. Iz podataka spisa predmeta, kao i obrazloženja osporenih rješenja razvidno je kako je o udaljenju tužitelja odlučeno nakon što je utvrđena osnovana sumnja da je tužitelj kao policijski službenik počinio teže povredu službene dužnosti "odavanje podataka iz članka 35. Zakona o policiji neovlaštenim osobama" i „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“ iz članka 96. stavak 1. točke 5. i 7. Zakona o policiji, zbog kojih djela je protiv tužitelja zahtjevom broj: 511- 12-01-28-32/2-21 od 6. srpnja 2021. pokrenut disciplinski postupak. Prema obrazloženju prvostupanjskog rješenja, povrede službene dužnosti su takve prirode da bi njegov daljnji ostanak u službi, dok traje postupak, mogao štetiti interesima i ugledu službe, a koju ocjenu prvostupanjskog tijela u cijelosti prihvaća i tuženik u osporenom drugostupanjskom rješenju.
14. Kod izloženog, protivno stajalištu tužitelja, ovaj sud drži kako su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za privremeno udaljenje tužitelja, protiv kojeg je u propisanom roku i pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti. Za donošenje odluke o udaljenju u postupku je potrebno utvrditi postojanje samo osnovane sumnje, dok se tužiteljeva odgovornost utvrđuje u posebnom disciplinskom postupku. Udaljenje iz službe i disciplinska odgovornost dva su odvojena instituta o kojima se odlučuje u posve odvojenim postupcima, i koje po svojoj naravi imaju sasvim drukčiju svrhu i cilj koji se njima žele postići. Udaljenje je institut privremene i preventive naravi kojim se štite interesi i ugled policijske službe i omogućava njezin nesmetan rad. U tom se postupku ne utvrđuju elementi tužiteljeve odgovornosti, jer samo postojanje osnovane sumnje daje ovlaštenje za donošenje odluke u udaljenju. U smislu navedene odredbe, donositelj takvog rješenja dužan je obrazložiti razloge zbog kojim smatra potrebnim udaljiti policijskog službenika i prije pokretanje disciplinskog postupka.
15. Sud dijeli stajalište upravnih tijela da iz opisanog postupanja tužitelja postoji osnovana sumnja da je tužitelj kao policijski službenik kršenjem zakona počinio predmetne povrede službene dužnosti koje imaju obilježja prekršaja i kaznenog djela, te da ostanak tužitelja zbog toga šteti interesima službe. Dakle, uzimajući u obzir činjenični opis predmetnih težih povreda službene dužnosti i prema mišljenju ovog suda se u konkretnom slučaju radi o povredama takve prirode da bi ostanak u službi,
dok traje postupak mogao štetno utjecati na interese službe.
16. Prema ocjeni suda, u konkretnom je slučaju dano valjano obrazloženje razloga zbog kojih je tužitelj udaljen iz službe do okončanja postupka zbog teže povrede službene dužnosti.
17. Pri tome, u svezi navode tužitelja iznesenih na ročištu pred ovim sudom, za navesti je da isti nisu relevantni za rješavanje predmetne upravne stvari jer se u ovom postupku kao što je već gore navedeno ne utvrđuje disciplinska odgovornost tužitelja, te će tužitelj u posebnom disciplinskom postupku imati mogućnost očitovati se o svim navodima, dokazima, činjenicama i okolnostima vezanim uz sporne događaje, i u tom će se postupku odlučiti o odgovornosti tužitelja za disciplinske povrede koje mu se zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka stavljaju na teret.
18. Naposljetku, glede dostavljanja u spis i pozivanja tužitelja na rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja, Klasa: UP/I-114-04/21- 02/351, Urbroj: 511-01-158-21-3 od 29. studenog 2021. (bez klauzule izvršnosti i pravomoćnosti) a kojim se obustavlja disciplinski postupak zbog povrede službene dužnosti naznačene u točki 1. Zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka broj: 511-12-01-28-32/2-21 PU splitsko-dalmatinske protiv A. S., zbog proteka roka za otklanjanje nedostataka u podnesku, za navesti je da isto nije od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne stvari, iz razloga što se mjera udaljenja iz službe određuje povodom pokretanja disciplinskog postupka, a može i prije pokretanja, a u kojem slučaju se u roku od 8 dana od dana udaljenja mora pokrenuti disciplinski postupak, a što je ovdje slučaj, dakle ne određuje se radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti, odnosno nije disciplinska sankcija već preventivni akt kojim se štite interesi službe, i traje do okončanja postupka zbog teže povrede službene dužnost.
19. U izloženom, po ocijeni ovog suda osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje su zakoniti, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.
20. Također nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
21. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno odlučiti kao u izreci.
U Splitu 25. ožujka 2022.
S U T K I NJ A
Danijela Čipčić Buzov, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba
se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).
DNA:
- Tužitelju, po opunomoćeniku,
- Tuženiku, uz zapisnik o objavi i uz povrat spisa po pravomoćnosti - U
spis
RJ./
1. Tužitelj oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 3. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18).
2. Spis u kalendar 30 dana.
