Poslovni broj: 15 UsI-2961/21-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ljiljane Lijić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Z. H., OIB: …, iz

Z., , protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike

Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB: 72910430276, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba pod 1) Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, OIB: 43539267895, zastupanog po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29A i pod 2) Ministarstva financija Republike Hrvatske, Sektora za naknadu oduzete imovine, OIB: 18683136487, Zagreb, Ivana Lučića 6, radi naknade za oduzetu imovinu, nakon javne i usmene rasprave zaključene 16. ožujka 2022. godine u prisutnosti tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresiranih osoba pod 1) i 2), objavljene 24. ožujka 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/19-01/157, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-05 od 30. lipnja 2021. godine i rješenja Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Službe za imovinsko pravne poslove, Ispostave Makarska, KLASA: UP/I-944-07/97-01/729, URBROJ: 2181-05/04-19-33 od 15. ožujka 2019. godine, te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 27. kolovoza 2021. godine protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/19-01/157, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-05 od 30. lipnja 2021. godine, koja tužba i tužbeni zahtjev su konačno uređeni na raspravi održanoj pred ovim sudom 16. ožujka 2021., tužitelj u bitnom najprije citira izreku osporenog rješenja, nakon čega navodi kako je protiv prvostupanjskog rješenja žalba bila podnijeta iz razloga što u cijelosti i na nesporan način nije bilo utvrđeno činjenično stanje te nije pravilno primijenjeno materijalno pravo, čime da je potvrđeno bespravno oduzimanje 46 m2 zemljišta, odnosno da je onemogućen naturalni povratak preostalog dijela č.z. 5648/3 koji nije priveden namjeni za koju je oduzet, kao i da je doprinijeto devastaciji preostalog zemljišta uzrokovanoj nemarom korisnika - Hrvatskih cesta. Naime, rješenjem SO M. o naknadi nacionaliziranog i oduzetog zemljišta da je potvrđeno oduzimanje 1116 m2 i naknadno još 128 m2 od ukupno 1379 m2 č.z. … k.o. P., dakle ukupno da je zakonitim odlukama oduzeto 1244 m2, a ne 1290 m2, a uvidom u povijest promjena za č.z. … da je evidentno kako je umjesto 128 m2, sukladno rješenju iz prethodne točke,

upisano 174 m2 na ime Javno dobro putovi, što da ukazuje na bespravno oduzimanje 46 m2. U obrazloženju prvostupanjskog rješenja na strani 4. stavak 7. da se navodi kako je prijašnjem vlasniku A. H. odlukama nadležnih tijela oduzeto

ukupno 1244 m2 č.z. …, dok je bez pravnog osnova ili bez propisa oduzet i dio nekretnine u površini od 46 m2, dok u nastavku da se navodi kako slijedom članka 3. Zakona o naknadi prijašnjem vlasniku pripada naknada i za taj dio zemljišta površine od 46 m2, no s obzirom da nikakvim aktom nije oduzet taj dio zemljišta, tužitelja da ne zanima naknada, već isključivo povrat 46 m2 bespravno i nasilno uzurpiranog te pogrešno upisanog zemljišta na ime Javno dobro putovi. Nadalje, rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-01/13-01/361, URBROJ: 514-04/01-15-04 od 2. prosinca 2015. da je naloženo prvostupanjskom tijelu obaviti očevid na licu mjesta po ovlaštenom vještaku građevinske struke u nazočnosti svih stranaka u postupku u cilju utvrđivanja je li to zemljište pripremljeno za izgradnju i jesu li ostvareni svi preduvjeti za izvođenje radova, te koji dio zemljišta eventualno nije priveden namjeni i u kojoj površini, kao i postoje li uvjeti da se neiskorišteni dio vrati podnositeljima u vlasništvo, a posebno da je naglašeno kako nakon neosporno utvrđenog činjeničnog stanja, te nakon omogućavanja strankama da se izjasne o rezultatima vještačenja predloženog

vještaka, te i o drugim okolnostima koje su bitne za donošenje rješenja, prvostupanjsko tijelo će donijeti novu i zakonitu odluku, ali prvostupanjsko tijelo da nije postupilo po citiranom rješenju, već da im je dano do znanja kako je vještačenje po vještaku građevinske struke jako skupo i stoga neizvodivo, čime da im je nanijeta šteta i onemogućen zakoniti postupak. Iz fotografija lica mjesta da je jasno vidljivo kako je prilikom izgradnje magistrale obuhvaćena gotovo čitava č.z. … jer je bio potreban iskopni materijal za izgradnju nasipa za most u neposrednoj blizini, kada da su iskopane i odvezene ogromne količine zemlje i kamenja, a da nisu osigurani potporni zidovi koji bi onemogućili daljnje urušavanje i klizište, što da je bila obveza temeljem sudskih odluka utemeljenih na stručnom vještačenju, no danas da je to u naravi klizište,

odnosno neuređeno zemljište, kako ga u rješenjima naziva tijelo prvog stupnja, koje da ugrožava sigurnost prometa na cesti, dok istovremeno duž čitave M. rivijere,

uz samu cestu da se grade turistički sadržaji. Stoga, iako je prilikom oduzimanja zemljišta i nakon dovršetka radova trebalo sanirati stanje na ovom djelu gradilišta u smislu da se spriječi daljnje odronjavanje i klizanje zemljišta sa susjednih parcela, te trajnim znakovima obilježiti oduzeto od preostalog zemljišta, kao i stručno sagledati mogućnost povrata dijela neiskorištenog zemljišta za izgradnju magistrale, takvo što da nikada nije učinjeno. U podnesku zaprimljenom kod ovoga suda 10. studenog 2021.

tužitelj u bitnom ponavlja tužbene navode, te pored toga ističe kako prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku nije postupilo sukladno uputi iz tuženikovog rješenja od 2. prosinca 2015. uz obrazloženje kako je primijenjeno načelo ekonomičnosti postupka, pa da je provođenje očevida po ovlaštenom vještaku suvišno, čije rješenje da nezakonito potvrđuje tuženik osporenim aktom, iako da je prijašnjem vlasniku A. H. odlukama nadležnih tijela oduzeto ukupno 1244 m2 (1116 m2 i 128

m2) čest. zem. …, dok da je bez pravnog osnova ili bez propisa oduzet i dio nekretnine u površini od 46 m2 s obzirom da je iz povijesnog katastarskog izvatka razvidno da je parcelacijskim elaboratom iz 1966. čest. zem. … - Javno dobro putevi pripojen dio čest. zem. … ukupne površine od 174 m2, od čega da je za dio od 128 m2 donesen akt o oduzimanju, pa da proizlazi kako je predmetno zemljište oduzeto u ukupnoj površini od 1290 m2. Sve navedene radnje i nezakonito oduzimanje, da je namjerno činjeno kako bi se onemogućilo pravnog prednika A.

H. u traženju zakonitog postupka i sprječavanju nepotrebne devastacije ukupnog zemljišta, pa i susjednih parcela s kojih se konstantno urušava zemljište. Rezultat takvog odnosa da je potpuno nedostupan preostali dio zemljišta i klizanje zemlje prema Jadranskoj magistrali, a da apsurd bude veći, upravna tijela za ovo zemljište da navode kako je preostali dio zemljišta u naravi klizište, odnosno neuređeno zemljište na kojem da se nalaze dva stabla bora, koje je u posjedu podnositelja zahtjeva, no da je proveden zakonit postupak, tada da bi se dio neiskorištenog zemljišta vratio vlasnicima koji bi isto kultivirali i priveli nekom obliku korištenja. Stoga, da je očito namjerno bespravno oduzeto više zemljišta nego je bilo potrebno za izgradnju Jadranske magistrale u svrhu odvoza velike količine zemlje i kamena za potrebe nasipa za most u neposrednoj blizini, što da je evidentno na licu mjesta i o čemu da postoji niz dokaza, čemu u prilog da govori i činjenica što je za potrebe dionice ceste od cca 30 m oduzeto 1290 m2 zemljišta, što da daje podatak kako je za svaki dužinski metar ceste oduzeto oko 43 m2. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom na raspravi održanoj pred ovim sudom 16. ožujka 2022. tužitelj je predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela te predmet vratiti tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja. 3.Zainteresirana osoba pod 1) u odgovoru na tužbu u bitnom je navela kako je drugostupanjsko rješenje koje se tužbom pobija u cijelosti pravilno i zakonito, radi čega da predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev. Naime, u provedenom postupku očevidom na licu mjesta da je utvrđeno kako je dio čest zem. … koji je oduzet u svrhu izgradnje Jadranske magistrale izgrađen, kao i da je magistrala u funkciji od 1965. godine, dok preostali dio zemljišta nije niti oduzet prijašnjem vlasniku i u posjedu je tužitelja. Kako je dakle oduzeto zemljište izgrađeno, odnosno privedeno je namjeni, te danas u naravi predstavlja dio magistrale, to da nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl.

17. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02) za povrat u naravi, odnosno davanje u vlasništvo tužiteljima oduzetog zemljišta. Slijedom navedenog, a kako se predmetno zemljište ne može vratiti tužiteljima u vlasništvo, tužiteljima da je za oduzeto zemljište određena naknada i to sukladno odredbama čl. 57. i 59. Zakona o naknadi i sukladno Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje naknade za oduzeto građevinsko zemljište i poslovni prostor ("Narodne novine" broj 204/03 i 3/04) te da je u skladu sa mjerilima i kriterijima propisanim navedenim Pravilnikom pravilno utvrđena i visina naknade koja pripada tužiteljima za oduzeto zemljište. Slijedom svega navedenog, a budući da je rješenje tuženika od 30. lipnja 2021. pravilno i zakonito, zainteresirana osoba pod 1) predložila je sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4.Zainteresirana osoba pod 2) u odgovoru na tužbu u bitnom je navela kako je suglasna s pravnim shvaćanjem tuženika izloženim u osporenom rješenju, uslijed čega da tužbu tužitelja smatra neosnovanom, pa je sudu predložila odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5.U sporu je održana rasprava 16. ožujka 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju je pristupio tužitelj, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirane osobe pod 1) i 2), pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti, na kojoj je tužitelj prije svega istaknuo kako je on brat Ž. H., dok da su mu E. H.,

V. H., Ž. H. M. i D. H. nećaci, zbog čega da on nije

ovlašten za zastupanje nećaka, pa s obzirom da je on podnio samostalnu tužbu u odnosu na osporeno rješenje tuženika, u izloženim okolnostima da se ima smatrati kako je on jedini tužitelj u ovom sporu, uslijed čega da se punomoći koje su dostavljene u spis imaju smatrati povučenima. Nadalje, naveo je kako u cijelosti ostaje kod svih navoda iz tužbe, pri navodima iz svih podnesaka koji su priloženi u spis, a pored toga konačno je specificirao tužbeni zahtjev na način kako je isti preciziran u izreci presude, pa s obzirom da u ovom sporu nije imao nikakvih daljnjih dokaznih prijedloga, predložio je zaključiti raspravu i donijeti presudu kojom će se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev na način kako isti preciziran na raspravi.

6.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, podnesak tuženika od 21. rujna 2021., odgovor na tužbu tuženika, podnesak tužitelja od 10. studenog 2021., odgovor na tužbu zainteresirane osobe pod 1), podnesak tužitelja od 5. siječnja 2022. zajedno s prilozima, odgovor na tužbu zainteresirane osobe pod 2), punomoć zaprimljenu u spis 27. siječnja 2022., podnesak tužitelja od 2.

veljače 2022. zajedno sa svim prilozima, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, prvostupanjskim rješenjem Ureda državne uprave u Splitsko- dalmatinskoj županiji, Službe za imovinsko pravne poslove, Ispostave Makarska, KLASA: UP/I-944-07/97-01/729, URBROJ: 2181-05/04-19-33 od 15. ožujka 2019. godine, točkom 1. Željku H., Zvonimiru H., E. H., V.

H., D.H. i Ž.i M., svakome u odgovarajućem suvlasničkom

dijelu, utvrđeno je pravo na naknadu za izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. P., označeno kao dio čest. zem… u površini 1290 m2, točkom 2. određena

je naknada za nekretninu iz točke 1. izreke u ukupnom iznosu od 1.059,45 kn, svakome razmjerno utvrđenom suvlasničkom dijelu, točkom 3. obveznikom naknade određeno je Ministarstvo financija, sukladno točki 4. Ministarstvo financija dužno je isplatiti ovlaštenicima iz točke 1. izreke iznos naknade iz točke 2. izreke u roku od 60 dana od pravomoćnosti toga rješenja, točkom 5. odbijen je zahtjev za naturalni povrat čest. zem. … k.o. P., dok je točkom 6. odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 69. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine br. 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 942-01/19-01/157, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-05 od 30. lipnja 2021. godine postupajući po žalbi tužitelja, njegova žalba je odbijena te je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje s obzirom da je tuženik to rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora nije prijeporno da je osporeno rješenje tuženika doneseno u ponovljenom postupku nakon što je rješenjem tuženika, KLASA: UP/II- 942-01/13-01/361, URBROJ: 514-04/11-14-04 od 2. prosinca 2015. točkom 1. izreke poništeno djelomično rješenje prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-944-07/97-01/729, URBROJ: 2181-05/04-13-20 od 8. veljače 2013. kojim su tužitelj i drugi ovlaštenici utvrđeni ovlaštenicima naknade za oduzetu nekretninu oznake čest. zem. … od 1116 m2 k.o. P., upisane u zk.ul. …, a točkom II. izreke citiranog drugostupanjskog rješenja poništeno je dopunsko rješenje prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-944-07/97-01/729, URBROJ: 2181-05/04-13-20 od 28. veljače 2013. kojim je utvrđena naknada za oduzeto građevinsko zemljište u ukupnom iznosu od 916.57 kn, to pak uz obrazloženje da tijekom prvostupanjskog postupka nije utvrđeno je li predmetno zemljište do donošenja Zakona o naknadi privedeno namjeni u smislu članka 17. stavka 5. toga Zakona, pa je u ponovljenom postupku trebalo obaviti očevid na licu mjesta uz ovlaštenog vještaka građevinske struke u nazočnosti svih stranaka u postupku te održati usmenu raspravu u cilju utvrđivanja je li to zemljište pripremljeno za izgradnju, jesu li izvršena naknadna geodetska snimanja, jesu li riješena imovinska pitanja, koje je radove na pripremi zemljišta do donošenja Zakona o naknadi obavila Općina M., kada je zemljište parcelirano i je li i kada Općina M. s njim raspolagala, koji dio zemljišta eventualno nije priveden namjeni i u kojoj površini, te postoje li uvjeti da se ono nakon parcelacije vrati podnositeljima u vlasništvo, ujedno bilo je potrebno utvrditi koja je prostorno-planska dokumentacija bila na snazi u vrijeme donošenja Zakona o naknadi, koja je namjena tadašnjim planom bila određena na predmetnom zemljištu, kao i u kojem vremenskom razdoblju je bivša Općina M.

raspolagala istim.

13.Međutim, među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku postupilo sukladno uputi iz tuženikovog rješenja KLASA: UP/II-942-01/13-01/361, URBROJ: 514-04/11- 14-04 od 2. prosinca 2015., u čijem izvršenju je isto donijeto, kao i je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, ujedno se ukazuje spornim i je li postojala mogućnost da se dio zemljišta nakon parcelacije vrati podnositeljima u vlasništvo, uslijed čega je prijeporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

14.Odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine br. 92/96, 92/99, 39/99, 42/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02) propisano je da će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. toga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu toga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja toga Zakona nije privedeno namjeni, dati u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev. Stavkom 5. istog članka propisano je da se pod zemljištem privedenim namjeni smatra ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju.

15.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, ovo stoga što i ovaj sud nalazi kako je u provedenom postupku činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, na koje je potom primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, uslijed čega je između ostalog ovlaštenicima svakome u odgovarajućem suvlasničkom dijelu pravilno utvrđeno pravo na naknadu za izgrađeno građevinsko zemljište u k.o. P., označeno kao dio čest. zem. …

u površini 1290 m2 i određena im je naknada u ukupnom iznosu od 1.059,45 kn, svakome razmjerno utvrđenom suvlasničkom dijelu, te je ujedno zakonito odbijen zahtjev za naturalni povrat čest. zem. … k.o. P., pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

16.Ovaj sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako je iz provedenog postupka, prikupljenih dokaza i utvrđenih činjenica nedvojbeno da je nekretnina iz točke 1. izreke prvostupanjskog rješenja bila predmet nacionalizacije te da je rješenjem Narodnog odbora Općine M., broj: 01-1093/1-1963 od 10. ožujka 1963.

dodijeljena na korištenje Zajednici poduzeća za ceste NRH u Zagrebu u svrhu izgradnje Jadranske magistrale i to u površini od 1116 m2, a bila je uknjižena kao vlasništvo N. M., N. M., N. K., N. E., N.V., Nola V., N.

V., N. R., N. L., N. S. i I. O.. Nadalje, prema

pravomoćnom rješenju Skupštine Općine M., Odjela za financije, Odsjeka za imovinsko pravne poslove, broj: 07-1545/1-1964 od 19. ožujka 1964. utvrđeno je da je predmetna nekretnina u površini od 1116 m2 deposedirana, odnosno oduzeta iz posjeda stvarnom bivšem vlasniku A. H., budući je u tom postupku oduzimanja naknada određena upravo A. H. pa se stoga on smatra

prijašnjim vlasnikom u smislu odredbe članka 1. stavka 5. Zakona o naknadi, dok su tužitelj i drugi pravni slijednici kao zakonski nasljednici prvog nasljednog reda iza prijašnjeg vlasnika A. H. utvrđeni ovlaštenicima naknade sukladno odredbi članka 9. stavka 1. Zakona o naknadi.

17.Nadalje, rješenjem Sekretarijata općinske uprave M., Odsjeka za upravo pravne i društvene službe broj: UP-I-07-126/69 od 6. ožujka 1969., određena je naknada za dio predmetne čest. zem. … k.o. P. u površini od 128 m2,

stvarnom bivšem vlasniku A. H., a koji dio predmetne nekretnine je predan

u posjed Republičkom fondu za ceste SRH u svrhu izgradnje Jadranske magistrale na dionici T.-Ž. na temelju rješenja Skupštine Općine M., br. UP-I-

2269/68-94 od 30. listopada 1968., dok je iz spisa i rješenja Općinskog suda u M. pod poslovnim brojem 1.R.80/69 od 26. studenoga 1970., te rješenja

Okružnog suda u S. Gž-350/91 od 13. kolovoza 1971. razvidno da je pravomoćno odlučeno o naknadi za 128 m2 dijela nekretnine, koji dio je deposediran predniku tužitelja.

18.Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za k.o. P. vidljivo je kako je čest. zem. … upisana u zk.ul. …, zk. tijelo 7., u - naravi voćnjak, vinograd i šuma u površini od 1379 m2 kao društveno vlasništvo na temelju članka 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih stambenih zgrada i građevinskoga zemljišta ("Sl. list FNRJ" broj 52/58) te da je na temelju prijavnog lista br. 2/62 od 1. kolovoza 1962. ispravljen oblik i površina predmetne čestice na 263 m2 (broj upisa Z-…). Također,

prema katastarskoj dokumentaciji proizlazi da je predmetna čestica od revizije katastra 1956. godine bila upisana sa površinom od 1379 m2, a da je 1962. godine provedbom elaborata za Jadransku magistralu njena površina smanjena na 263 m2, dok je površina od 1116 m2 pripojena čest. zem. … upisanoj u p.l. broj … na ime Javno dobro putevi, dok je parcelacijskim elaboratom iz 1966. godine površina predmetne čestice ponovno smanjena na 89 m2, a 174 m2 je pripojeno istoj čest. zem. ….

19.Kod izloženog stanja stvari, pravilna su utvrđenja upravnih tijela kako je predmetno zemljište deposedirano predniku tužitelja u dva navrata i to najprije u površini od 1116 m2 rješenjem Narodnog odbora Općine M., broj: 01-1093/1-

1963 od 10. ožujka 1963., a naknadno u površini od 174 m2, od čega je 128 m2 deposedirano rješenjem Skupštine Općine M. br. UP-I-2269/68-94 od 30.

listopada 1968., a 46 m2 bez akta o oduzimanju, to pak stoga što je iz povijesnog katastarskog izvatka razvidno da je parcelacijskim elaboratom iz 1966. čest. zem. … - Javno dobro putevi pripojen dio čest. zem. … u površini od 174 m2, od čega je za dio od 128 m2 donesen akt o oduzimanju, dok za dio od 46 m2 ovlaštenicima naknade pripada naknada primjenom članka 3. Zakona o naknadi.

20.Naime, odredbom članka 3. Zakona o naknadi koja propisuje da se prijašnjem vlasniku utvrđuje pravo na naknadu i za imovinu oduzetu presudama, odlukama, rješenjima i drugim aktima što su ih izdala vojna ili civilna tijela od 15. svibnja 1945. godine do donošenja ili u provedbi propisa iz članka 2. Zakona, kao i na naknadu imovine oduzete bez pravnog osnova ili bez propisa, proširuje se odredba članka 2. tog Zakona te se njegova primjena proširuje i na situacije u kojima ne postoji odluka nadležnog tijela, ali je nedvojbeno da je riječ o oduzimanju na način propisan odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o naknadi, no citirana odredba članka 3. Zakona o naknadi kojom je propisano pravo na naknadu i za imovinu oduzetu bez pravnog osnova ili bez propisa, ne znači da u odnosu na tu imovinu podnositelji zahtjeva imaju pravo na naturalni povrat, već je u svakom konkretnom slučaju potrebno utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 17. stavka 1. Zakona o naknadi ili dolazi do primjene odredbe članka 57. toga Zakona kojom je propisano da se u slučaju nemogućnosti naturalnog povrata utvrđuje pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske.

21.Stoga i ovaj sud zaključuje kako je u ponovljenom postupku nedvojbeno utvrđeno da se predmetna nekretnina u vrijeme stupanja na snagu Zakona o naknadi nalazila unutar obuhvata Prostornog plana općine M. i to izvan granica građevinskog područja gradova i naselja gradskog karaktera, a provedenim očevidom12. listopada 2018. utvrđeno je kako dio čest. zem. … koji je oduzet u svrhu izgradnje Jadranske magistrale doista i izgrađen, kao i da je magistrala u funkciji još od 1965. godine pa je stoga neprijeporno kako je nekretnina iz točke 1. izreke prvostupanjskog rješenja privedena namjeni sukladno odredbi članka 17. stavka 5. Zakona o naknadi i to u odnosu na ukupnu oduzetu površinu.

22.Ujedno, s pravom tuženik ističe u obrazloženju osporenog rješenja u odnosu na navode tužitelja da granica zaštitnog pojasa magistrale i ostatka čest. zem. … u posjedu tužitelja i drugih pravnih slijednika, nije nikada od završetka izgradnje do danas, na bilo koji način na terenu vidljiva niti je obilježena trajnim oznakama, unatoč njihovom zahtjevu, da se o navedenom zahtjevu ne može odlučivati u okviru ovog upravnog postupka koji se vodi prema odredbama Zakona o naknadi, već su stranke takav zahtjev ovlaštene ostvariti u parnici pred redovnim sudom ili mirnim putem (nagodbom), s kojim stajalištem je u cijelosti suglasan i ovaj sud. Pored toga, u pravu je tuženik kada ističe da odgovornost za nastanak oštećenja i otklanjanje daljnje štete nije predmet ocjene u upravnom postupku naknade za oduzetu imovine, to pak iz razloga što je za stvarno ili obvezno pravne zahtjeve i sporove koji su proistekli iz izvođenja građevinskih radova prilikom izgradnje magistrale (sanacije, naknade štete i sl.), kao i sporove u pogledu granice između oduzetog zemljišta i dijela zemljišta u vlasništvu i posjedu tužitelja i drugih pravnih slijednika, nadležan isključivo mjesno nadležni općinski sud.

23.Konačno, sud nalazi da je u ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo u cijelosti postupilo sukladno uputi iz tuženikovog rješenja od 2. prosinca 2015., u čijem izvršenju je rješenje tijela prvog stupnja od 15. ožujka 2019. doneseno, to stoga što je u ponovljenom postupku upotpunjeno činjenično stanje u pogledu privedenosti namjeni oduzetog dijela predmetne nekretnine koji još od 1965. godine u naravi čini Jadransku magistralu za zaštitnim pojasom te dijela koji nije ni bio predmetom oduzimanja pa je i danas u posjedu tužitelja i drugih pravnih slijednika A. H., a u naravi predstavlja klizište, odnosno neuređeno zemljište na kojem se nalaze dva stabla bora (predmet točke 5. izreke prvostupanjskog rješenja), kod kojeg stanja stvari je pravilan zaključak upravnih tijela kako u konkretnom slučaju ne postoje zakonski uvjeti za naturalni povrat predmetne nekretnine, već da tužitelju i drugim pravnim slijednicima A. H. pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske.

24.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje tužbe tužitelja.

25.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito prvostupanjsko rješenje, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

26.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-

a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

U Splitu, 24. ožujka 2022. godine

S U D A C

Ivan Dadić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju Z. H., iz Z., , uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz zapisnik od 16. ožujka 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi pod 1) po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29A, uz zapisnik od 16. ožujka 2022. i zapisnik o objavi,

- zainteresiranoj osobi pod 2) Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Sektoru za naknadu oduzete imovine, Zagreb, Ivana Lučića 6, uz zapisnik od 16. ožujka 2022. i zapisnik o objavi,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).

- Spis u kalendar 30 dana.