Pn-528/19.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja:

V. A. T., OIB: …,

Š., U. Z. 30, kojeg

zastupa punomoćnik S. B., odvjetnik iz S., S. 2/1, protiv

tuženika: 1. G. S., OIB: …, S., O. k. B. 17 i 2. Javna

ustanova za upravljanje P. – š M. OIB: …, S., K.

p 2, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 7. veljače 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja S. B., odv. iz S.,

gen. pun. tuženika pod 1. I. P. i punomoćnice tuženika pod 2. A. P.,

24. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku pod 1. G. S., OIB: … i pod 2. J.

u.z.p. P. – š „M.“, OIB: …, solidarno u

roku od 15 dana naknaditi tužitelju iznos od 11.153,88 kuna uvećan za zateznu kamatu koja:

- na iznos od 150,00 kuna teče od 11. kolovoza 2018.

- na iznos od 560,00 kuna teče od 5. siječnja 2019.

- na iznos od 10.443,88 kuna teče od dana donošenja presude suda prvog stupnja, dakle od 24. ožujka 2022.

pa do konačne isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih nefinancijskim trgovačkim društvima na razdoblje dulje od godine dana izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

Za viđe traženo na ime potraživanja naknade štete u iznosu od 2.788,46 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe.

II. Nalaže se tuženicima pod 1. i 2. solidarno u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime troškova parničnog postupka u iznosu od 8.775,00 kuna, zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 24. ožujka 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 4.875,00 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 9. rujna 2019., se navodi kako je 2. kolovoza 2018. na osobno vozilo u vlasništvu tužitelja i to marke Kia Ceed SW 1,4 GAS LX, registarske oznake … koje je bilo propisno parkirano izvan kolnika na adresi

M. š, S., u blizini I. u kojem je

oštećenik zaposlen, palo stablo bora i znatno oštetio predmetno vozilo. Mjesto s kojeg je bor pao nalazi se uz sam rub ulice s lijeve strane gledano u pravcu zapada, dok je vozilo tužitelja parkirano uz samo rub ulice s desne strane gledano u pravcu zapada. Stoga je stablo palo preko cijele prometnice. Mjesto na kojem je bio bor kao i mjesto gdje je bilo parkirano vozilo tužitelja je unutar obuhvata P. š M..

U. M. š je na popisu nerazvrstanih cesta na području G.

S. pod brojem 174. Člankom 101. Zakona o cestama propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi, tj. u konkretnom slučaju G. S..

Također člankom 100. Zakona o cestama propisano je da nerazvrstanu cestu čini i zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje cesta i sigurnosti održavanja prometa. Člankom 107. Zakona o cestama propisano je da održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Zakonom o komunalnom gospodarstvu "Narodne novine" 36/95. i dr., koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, propisane u među ostalim i komunalne djelatnosti održavanja javnih površina i održavanja nerazvrstanih cesta. Člankom 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu pod održavanjem javih površina naročito se podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih zona, pješačkih staza, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Dok se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane cesta. G. S. je povjerio na održavanje P. š M. tuženiku

pod 2. koji je za tu svrhu i registriran na Trgovačkom sudu u S. i to za zaštitu, održavanje i promicanje P. š M.. Stoga, tužitelj smatra da su tuženici solidarno odgovorni za nastanak štete na njegovom vozilu. Tužitelj je od C. o. zatražio zahtjev za uslužnu procjenu štete na vozilu. Iz pribavljenog izvoda štete tužitelj procjenjuje da je šteta na njegovom vozilu oko 11.000,00 kuna. Za uslugu procjene štete tužitelj je platio iznos od 187,50 kuna. Tužitelj se prvo sam, zatim putem odvjetnika u mirnom postupku obratio tuženicima radi reguliranja naknade štete vansudskim putem, ali su oni odbili preuzeti svoju odgovornost i naknaditi mu štetu. Zbog odvjetničkog zastupanja u vansudskom postupku tužitelju je nastao daljnji trošak od 700,00 kuna. Stoga tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će se obvezati tuženici isplatiti tužitelju solidarno ukupan iznos od 11.887,50 kuna te mu naknaditi parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 11. listopada 2019., tuženik pod 1. G. S. se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže da isti bude odbijen, a tužitelj obvezan na snošenje parničnog troška tuženiku pod 1. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika pod 1. Naime, iz dokumentacije koja je dostavljena uz tužbu proizlazi da je šteta na vozilu nastala prilikom pada stabla – bora koji je sukladno članku 9. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/16., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10. i 143/12. – dalje ZV), u vlasništvu trećih osoba. Naime, predmetni bor je rastao na nekretnini označenoj kao čest. zem. 7437/3 (kat. čest. zem. 5321), kultura pašnjak, z.u. 20891 k.o. S., u vlasništvu V. S. i Z. S.. Sukladno odredbama

Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05. i 41/08. – dalje: ZOO), vlasnici nekretnine su odgovorni za njeno održavanje kao i za štetu koja je njome prouzročena. S obzirom da se radilo o stablu bora, koji je kao takav, a zbog svoje veličine i položaja (blizina prometnice), zbog povećane opasnosti za okolinu predstavlja opasnu stvar, šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari i za nju odgovara njezin vlasnik (članak 1063. i članak 1064. ZOO-a), dakle treća osoba, a ne tuženik pod 1. Stav dosadašnje sudske prakse izražen je u odlukama sudova koje potvrđuju naprijed navedeno (VSRH broj: Rev-190/2007-2 od 27. ožujka 2007., odluka ŽS Bjelovar Gž-3532/13-2 od 6. ožujka 2014.). Slijedom navedenog ne postoji odgovornost tuženika pod 1. za nastalu štetu jer G. S. nije vlasnik sporne nekretnine te ista (suprotno mišljenju tužitelja u tužbi) ne predstavlja nerazvrstanu cestu u smislu odredbe članka 98. i članka 100. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14.). Naprotiv, predmetna čestica se nalazi unutar zaštićenog područja P. š. M. pa istom na temelju odredbi Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj: 80/13., 15/18. i 14/19.), članka 130. stavak 1. upravlja tuženik pod 2. Nadalje, obzirom da se radi o zaštićenom području u kojemu je sukladno članku 139. stavak 2. Zakona o zaštiti prirode, zabranjeno voziti i/ili parkirati vozila i bicikle izvan površine namijenjenih za vožnju ili parkiranje, tužitelj je bio nepropisno parkiran pa je time počinio prekršaj iz članka 233. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode te je takvim nezakonitim postupanjem pridonio nastanku štete. Ističe kako je tužba podignuta s osnova naknade štete, dok u navodima tužbe tužitelj ničim ne dokazuje uzročnu vezu između postupanja ovog tuženika i nastanka eventualne štete, same štete i protupravnost u postupanju tuženika, što automatski znači da ne postoji osnov za usvajanje tužbenog zahtjeva. Stoga je neosnovano pozivanje na odgovornost na temelju odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 68/18.), a tužitelj ničim nije dokazao da postoji propust G. S. u obavljanju komunalne djelatnosti u vezi odredbi članka 22. i članka 23. stavak 1. ZGK. Osim nedokazane osnove, tužitelj ničim nije dokazao visinu potraživanja koju tuženik objektivno čini spornim. Uz tužbu priložen je zapisnik od 10. kolovoza 2018. o izvidu štete osiguravajuće kuće C.o. d.d. te kako drugih dokaza nema, upitno je da tužitelj imao štetu u vidu

umanjenja svoje imovine za traženi iznos jer nisu dostavljeni računi za popravak automobila kao ni dokaz da je plaćen račun u iznosu od 700,00 kuna za odvjetničko van sudsko zastupanje. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tuženik pod 2. Javna ustanova za upravljanje P. š. M. je tijekom cijelog postupka bio pasivan i nije osporio niti jedan navod tužbe, niti se očitovao na rezultate provedenog dokaznog postupka.

4. Podneskom zaprimljenim 23. travnja 2021. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je potraživao isplatu iznosa od 13.942,34 kuna

5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvješća PU S-D, I PP, broj: 511-12-23-533/18 od 4. rujna 2018., zaključka o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području G. S. K.: 340-01/13-01/19, Ur. broj: 2181/01-01-13-02

od 23. siječnja 2013., izvatka iz trgovačkog registra od 9. travnja 2019., izvida štete: 99-UPR-1129/2018. od 10. kolovoza 2018., računa broj 3495-99-1/2018 od 10. kolovoza 2018., zahtjeva za naknadu štete na vozilu od 6. rujna 2018., odgovora na zahtjev za naknadu štete na vozilu Klasa: 453-01/18-01/72, Ur. broj: 2181/01-12-

02/3-18-3 od 27. rujna 2018., e-maila od 14. kolovoza 2018., dopisa tužitelja tuženiku pod 2., zahtjeva za naknadu štete od 4. siječnja 2019., računa broj 1-D1-1 od 4. siječnja 2019., zk izvatka za z.u. 20891 k.o. S., službene zabilješke Javne ustanove

od 2. kolovoza 2018., službene zabilješke Javne ustanove

od 6. kolovoza 2018., iskaz tužitelja V. A. T. u

svojstvu parnične stranke, svjedoka V. S., Z. S., T.

B., D. G., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka N. K. od 2. veljače 2021.

6. Punomoćnik tužitelja i tuženik pod 1. su popisali parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Prema odredbi članka 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05. i 41/08. – u daljnjem tekstu ZOO) tko drugom prouzroči štetu dužan ju je naknaditi osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnjeva se obična nepažnja.

9.1. Odredbama članaka 1085. stavak l. i 4. te članka 1090. ZOO-a određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

9.2. Prema odredbi članka 1092. ZOO-a oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu (1.).

9.3. Odredom članka 1107. ZOO-a propisano je da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno (1.).

Poticatelj i pomagatelj te onaj koji je pomogao da se odgovorne osobe ne otkriju odgovaraju solidarno s njima (2.).

Solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu i osobe koje su je uzrokovale radeći nezavisno jedna od druge, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj šteti (3.). Kad je nedvojbeno da je štetu prouzročila neka od dviju ili više određenih osoba koje su na neki način međusobno povezane, a ne može se utvrditi koja je od njih štetu prouzročila, te osobe odgovaraju solidarno (4.).

10. Prema odredbi članka 100. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj: 84/11., 23/13., 54/13., 148/13., 92/14. – dalje ZC) nerazvrstanu cestu čini i zemljišni pojas s obje strane ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste.

10.1. Prema članku 101. ZC-a upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

11. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00. i 9/01. – dalje ZKG) i članku 3. propisano je što se smatra komunalnom djelatnošću pa se međuostalima, navodi i održavanje nerazvrstanih cesta (1.).

11.1. Pod održavanjem javnih površina naročito se smatra održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu (9.).

11.2. Pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva se održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa te gospodarenja cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste (10.).

11.3. Člankom 4. ZKG-a propisano je da komunalne djelatnosti mogu obavljati trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave.

11.4. Prema članku 15. ZKG-a jedinica lokalne samouprave može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti fizičkoj ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora (1.).

12. Sukladno Odluci o uređenju prometa na području Grada Splita (Službeni glasnik Grada Splita broj 12/12) u članku 3. stavak 3. iste propisuje da je na javnim prometnim površinama gradsko tijelo uprave nadležno za poslove prometa dužno u najkraćem roku ukloniti uočene nedostatke.

12.1. Prema članku 40. stavak 1. iste Odluke nisko raslinje i zelenilo zasađeno uz rub ceste može biti najviše 50 cm.

13. Prema članku 130. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj: 80/13., 15/18.) zaštićenim područjem upravljaju javne ustanove (1.).

Javne ustanove, osim onih za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode, osniva predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne samouprave) (3.).

13.1. Prema članku 131. Zakona o zaštiti prirode javne ustanove iz članka 130. ovog zakona obavljaju djelatnosti zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja, a koju djelatnost obavljaju kao javnu službu (1. i 2.).

13.2. Prema članku 139. stavak 1. točka 9. Zakona o zaštiti prirode u zaštićenom području zabranjeno je voziti i/ili parkirati vozila i bicikle izvan površina namijenjenih za vožnju ili parkiranje te takva radnja predstavlja prekršaj sukladno članku 233. stavak 1. istog Zakona.

14. Čitanjem izvješća PU S-D, I PP, broj: 511-12-23-533/18 od 4. rujna 2018. utvrđeno je da se istim izvještava tužitelj V. A. T. kako je uvidom u

dostupne evidencije I PP utvrđeno da su policijski službenici 2. kolovoza 2018. upućeni na adresu M. š bb u blizini Instituta po dojavi da je palo

stablo na osobno vozilo registarske oznake …. Dolaskom policijskih službenika utvrđeno je da je na osobno vozilo reg. oznake ---, vlasništvo

V. A. T., rođenog 8. lipnja 1967. palo stablo ispod kojeg je bilo parkirano vozilo kojom prilikom je došlo do oštećenja cijelog krova u vidu udubljenja, razbijeno prednje vjetrobransko staklo, razne ogrebotine po cijelom vozilu te probijena zadnja lijeva guma.

15. Čitanjem zaključka o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području G. S. K.: 340-01/13-01/19, Ur. broj: 2181/01-01-13-02 od 23. siječnja 2013. utvrđeno je da se na popisu nerazvrstanih cesta G. S. pod rednim brojem 174 nalazi ulica M. š. ukupne duljine 4.921,88 metara u

S..

16. Čitanjem izvatka iz trgovačkog registra od 9. travnja 2019. utvrđeno je da je djelatnost tvrtke J.U.Z.U.P.Š.M. zaštita,

održavanje i promicanje P.Š.M., kao i ostalih zaštićenih dijelova prirode na području grada S. te šumarska djelatnost – gospodarenje šumama (uzgoj, zaštita i iskorištavanje šuma).

17. Čitanjem izvida štete: 99-UPR-1129/2018. od 10. kolovoza 2018. utvrđeno je da je C. osigO.uranje d.d. na vozilu marke Kia Ceed (Ed) Ex, broj šasije: … procijenjena je šteta i dijelovi potrebni za zamjenu/popravak.

18. Čitanjem računa broj 3495-99-1/2018 od 10. kolovoza 2018. utvrđeno je da je tvrtka c.o. d.d. ispostavila račun tužitelju na ime uslužne procjene štete 1129/2018 u ukupnom iznosu od 187,50 kuna.

19. Čitanjem zahtjeva za naknadu štete na vozilu od 6. rujna 2018. utvrđuje se da istim tužitelj obraća G. S. radi naknade za počinjenu štetu na vozilu zbog pada stabla – bora na isto na području G. S., između kućnih brojeva 138 i 138

A.

20. Čitanjem odgovora na zahtjev za naknadu štete na vozilu Klasa: 453-01/18- 01/72, Ur. broj: 2181/01-12-02/3-18-3 od 27. rujna 2018. utvrđeno je da istim G. S. obavještava tužitelja kako G. S. nije odgovoran za štetu nastalu na vozilu tužitelja koja se šteta dogodila na području P.Š .M pa prema tomu nisu ni obveznici naknade nastale štete. Bez obzira na to što je stablo bora palo i pritom oštetilo vozilo sa privatne parcele, ista je u obuhvatu djelovanja J.U.P.Š.M.

pa slijedom navedenog J.U. koja upravlja tim područjem

odgovorna je za eventualnu štetu koju trpe korisnici P.Š.M. ukoliko bi ista nastala uslijed propusta ili nestručno izvedenih radova od strane J.U..

21. Čitanjem dopisa tužitelja tuženiku pod 2. utvrđeno je da se istim tužitelj obraća tuženiku pod 2. radi naknade štete na vozilu nastalu prilikom pada stabla na području P.Š.M. uz prijedlog da se ista šteta naplati od osiguranja tuženika pod 2.

22. Čitanjem zahtjeva za naknadu štete od 4. siječnja 2019. utvrđeno je da se istim tužitelj putem punomoćnice H. D. obraća tuženicima pod 1. i 2. kojim podnosi zahtjev za mirno rješenje spora te se pozivaju tuženici pod 1. i 2. dostavit ponudu radi naknade štete na vozilu Kia Ceed SW koje je oštećeno 2. kolovoza 2018. uslijed para bora na isto.

23. Čitanjem računa broj 1-D1-1 od 4. siječnja 2019. utvrđeno je da je isti ispostavila odvjetnica H. D. tužitelju V. A. T. na ime

izvršene odvjetničke usluge 4. siječnja 2019. u visini od 70 bodova, što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 10,00 kuna daje iznos od 700,00 kuna.

24. Čitanjem zk izvatka za z.u. 20891 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao čest. zem. 7437/3 "pašnjak" i čest. zem. 7445 "oranica" kao suvlasnici upisani V. S. i Z. S. za po ½ dijela.

25. Čitanjem službene zabilješke Javne ustanove,

Službe protupožarne zaštite i nadzora od 2. kolovoza 2018. utvrđeno je da se istom utvrđuje kako se 2. kolovoza 2018. na predjelu I. na čest. zem. 5321 srušilo stablo. Navedena čestica se nalazi uz prometnicu M. Š. te je

u vlasništvo V. i Z. S. koji stanuju u blizini na adresi M.

Š. 138 i 138 a. Dojava o padu stabla od strane vlasnika zaprimljena je u 13,30 sati. Dolaskom na lice mjesta utvrđeno je da se radi o stablu visine oko 20 m koje je pri padu svojom velikom i gustom krošnjom blokiralo prometnicu, a pri padu jednim dijelom debla i krošnje oštetilo je automobil reg. oznake …. Navedeno vozilo je bilo parkirano na mjestu gdje parkiranje nije dozvoljeno i jednim svojim dijelom se nalazilo na prometnom kolničkom traku. Tijekom ranijih redovitih obilazaka tog područja na relaciji rampa Institut – zgrada I. nije detektirana potencijalna opasnost od rušenja navedenog stabla.

26. Čitanjem službene zabilješke Javne ustanove

Od 6. kolovoza 2018. utvrđeno je da istim I. L. – stručni suradnik –

šumar, navodi kako je cca 13,45 sati zaprimio dojavu kolege K. o srušenom

stablu alepskog bora kod I. Dolaskom na lokaciju

izvaljenog stabla zatekao je kolege B. i K. kako zajedno s ostalim

djelatnicima Stručne službe osiguravaju mjesto pada stabla. Riječ je o stablu alepskog bora prsnog promjera cca 50 cm koje se izvalilo iz tla. Prilikom pada oštetilo je automobil koji je bio parkiran u blizini te je u potpunosti prekrivši cestu onemogućilo promet vozilima. Procijenjena drvna zaliha izvaljenog stabla alepskog bora iznosi 1,28 m2. Zbog nastale materijalne štete i tehničke zahtjevnosti sanacije izvaljenog stabla, čekao se dolazak policije, vatrogasaca i ostalih službi koje su po dolasku pristupile otklanjanju opasnosti i sječi stabla. Cesta je ponovno puštena u promet u cca 18,15 sati. Predmetno stablo nalazilo se na k.č. 5321 k.o. S. koja je smještena u obuhvatu zaštićenog područja P . Š .

no izvan granica

G.J.P.Š.M.. Ranijim obilascima na predmetnom stablu

nije utvrđen prisutnost i djelovanje biotskih i abiotskih čimbenika koji bi doveli do njegovog nekontroliranog loma ili izvaljivanja.

27. Tužitelj V. A. T. je naveo kako je djelatnik I.

koje je smješteno u području P.Š.M. Kao

djelatnik I. ima propusnicu za ulazak i parkiranje na područje P.Š.

M. automobilom s obzirom da se radi o zaštićenom području, a koje propusnice izdaje Javna ustanova. Naime, prije dolaska do

samog I. nalazi se rampa te djelatnici Javne ustanove

kontroliraju tko dolazi i propuštaju prolazak. Prema njegovim saznanjima Javna ustanova (dalje Javna

ustanova) izdaje propusnice za ulazak i parkiranje, ali je izdala više propusnica nego što je parkirnih mjesta. Zbog navedenog često se dešava da kako on, tako i ostale kolege, ne uspiju se parkirati na svim predviđenim parkirnim mjestima pa je uobičajeno da se parkiraju sa južne strane ceste. Tako je bilo i predmetnog dana. Predmetnog dana, a nakon što je parkirao svoj automobil je preko cijele ceste sa suprotne strane pao bor velikih dimenzija, kako se to može vidjeti na slikama koje prileže spisu te je oštetio njegovo vozilo. Naknadno je popravio vozilo te je imao izdatak od nekih 10-ak možda više tisuća kuna. Naime, oštećeni su mu krovni nosači, trebalo je ispraviti limariju, probijeno je vjetrobransko staklo, bilo je potrebno piturati i lakirati automobil. Kupio je nove rezervne dijelove. Sve navedeno bilo je neophodno s obzirom da mu je i automobil neophodan. Mjesto gdje se kritičnog dana parkirao udaljeno je nekih cca 300 m od I.. Obratio se i G. S. i Javnoj ustanovi

vezano za otklanjanje štete. Iz Javne ustanove su mu kazali da je njima lakše isplatiti na temelju sudske odluke nego drugim putem, a iz G. S. su prebacili odgovornost na Javnu ustanovu. Bor koji je pao bio je uz sam rub ceste koja je po njegovim saznanjima javna cesta, dvosmjerna, asfaltirana. Čak kada je zatvoren M. tunel automobili se preusmjeravaju na navedenu cestu. Tko bi bio vlasnik parcele na kojoj se nalazi bor nije mu poznato, s obzirom da mu granice parcela nisu poznate, braća S. tamo imaju zemlju i kuću. Radilo se o ljetnom periodu, dakle vrijeme je bilo lijepo, ljetno, bez vjetra. Prije nego je pao, bor je rastao u koso te je svojom krošnjom prelazio preko ceste. Do samog bora nalazi se hidrant s kojim se znao često koristiti tako da nije bilo nikakvih naznaka da bi taj bor mogao pasti, odnosno da bi se nešto ovako moglo dogoditi. Ulica gdje se nalazio bor se zove Š. I. M., a I. se nalazi na anagrafskoj oznaci Š. I.

M. 63.

28. Svjedok V. S. je naveo kako živi u neposrednoj blizini mjesta gdje

se dogodila predmetna nezgoda. Je li se točno bor koji je pao nalazio na njegovoj parceli nije se mogao izjasniti jer mu to nije poznato. Međutim, situacija na području P.Š.M. je jako teška i kritična, situacija sa starim oronulim borovima ima dosta, po njegovoj procjeni najmanje 50-ak takvih stabala ima na području ulice M.Š.. Javna ustanova za upravljanje park šume M. osnovana je

prije nekih 10-ak godina upravo s ciljem da održava međuostalim i drveće na području P. Š.. Predmetni bor osobno nije posadio, niti bilo tko od članova njegove obitelji, niti je ikada bilo on, bilo članovi njegove obitelji vodio niti morao voditi brigu o boru. Ovo stoga što se zna tko upravlja i vodi brigu na području Park šume M.. Da Javna ustanova vodi brigu proizlazi iz toga da se često podsijeku grane da bi mogli proći autobusi pa i druga vozila. U više navrata je upozoravao Javnu ustanovu da će se nešto dogoditi baš s konkretnim borom. S obzirom da je laik nije vidio neke probleme u smislu dotrajalosti bora, ali se radilo o ogromnom, nenormalno velikom boru, sa velikom krošnjom, koji je kao takav predstavljao opasnost. Koliko je bio velik govori i činjenica da su ga vatrogasci sa 4 pile morali pilati. Par mjeseci prije nego što je pao bor, na lice mjesta izašao je ing. Javnih ustanova gospodin L. i još jedna osoba iz H. Š. Po pravilima djelatnik H.Š. je morao

označiti bor kako bi se isti morao otpilati. Tada, na licu mjesta, obojica su potvrdila da se radi o opasnom boru, ali nisu htjeli staviti pečat na bor kako bi se isti mogao otpilati, iz kojih razloga nisu se izjasnili. Poznato mu je da se na navedenom području parkiraju i djelatnici Instituta, i osobno se parkirao s obzirom da u blizini ima kuću. Baš taj dan, nekih sat vremena prije je pomaknuo vozilo svog sina sve iz straha da ne bi došlo do nekakve situacije, a što se kasnije dogodilo tužitelju. Bor je bio udaljen manje od metra od ruba ceste. Radi se o javnoj cesti, asfaltiranoj, prometnoj. Skoro je polovina bora bila nad cestom. U normalnim uvjetima lijepo ga je vidjeti, ali za svake južine bi komentirao kako je pitanje trenutka kada će past. To je bio razlog zbog kojeg je odlazio kod Javne ustanove kako bi se poduzele određene mjere koje se nažalost nisu poduzele.

29. Svjedok Z. S. je naveo kako ima kuću u samoj blizini mjesta gdje

se nalazio predmetni bor. Radilo se o ogromnom boru, velike krošnje koja je velikom većinom se nadvijala nad cestu. Je li bor posađen na parceli u njegovom vlasništvu nije mu poznato, ali je izrastao na manje od metar od kolnika. Sjeća se da je predmetni dan bio ljetni, miran bez vjetra. Brat mu je neposredno prije kazao da je uočio da se bor dosta nagnuo te da je o tome obavijestio djelatnike Javne ustanove kazavši im da prijeti opasnost od njega. Naime, na oko je bilo vidljivo da se radi o zdravom boru, nije bio oštećen, ali je zbog svoje glomaznosti kao takav predstavljao opasnost. Prije nego što je osnovana Javna ustanova za održavanje borova i ostalih stabala na području P.Š.M. bavili su se P. i N.. Koliko mu je

poznato danas se svi ograđuju i prebacuju odgovornost na drugoga, iako je jako dobro poznato u kakvom je stanju P.Š.M. Niti on, niti bilo tko iz njegove obitelji nije posadio predmetni bor koji je, a kako su sami utvrdili nakon što je otpilan po godovima, bio star najmanje 80 godina. Poznato mu je da se na tom području parkiraju i djelatnici I. s obzirom na to da nemaju dovoljno parking mjesta ispred samog Instituta. Ako bi neka grana prijetila, koliko je njemu poznato Javna ustanova angažira nekoga tko bi posjekao grane. Bilo je par situacija gdje su bili borovi u blizini samih kuća pa bi Javna ustanova angažirala druge da posijeku te borove.

30. Svjedok T. B. je naveo kako je zaposlen u Protupožarnoj službi i službi nadzora kod tuženika pod 2. Svakodnevno netko od djelatnika iz Službe vrši izvide na području P.Š.M., odnosno obilazi se područje koje je u granicama

P.Š.M.. Na prvom je mjestu sigurnost posjetitelja, vodi se računa o tome ima li kakvih devastacija u smislu je li potrebno popraviti klupe, da li ima neprimjerenih grafita, je li se nešto dogodilo, dakle vode računa o očuvanju flore i faune. Za njih je svako zeleno stablo zdravo stablo s tim da naglašava da na području P.Š. ima dosta stabala. Mjesečno bude po par prijava. Naglašava da

nitko ne može znati pa tako ni oni kada će koje stablo pasti. U konkretnom slučaju misli da je bio V. S. koji je prijavio pad bora. Izašao je na lice mjesta,

utvrdio da je bor pao preko cijele prometnice te da se srušio na automobil reg. oznaka …. Sastavio je službenu zabilješku. Na pitanje u čijoj je nadležnosti

sječa samih grana stabala nije se mogao točno izjasniti, ali rubne dijelove prometnica bi trebala održavati cestarska služba. Također kod tuženika postoji i stručna služba koja vrši sječu, ali je on zaposlen u drugoj službi. U njihovoj ustanovi je radio ing. L. koji je bio prisutan na licu mjesta kada se izašlo nakon pada bora. Nije mu poznato da bi gospodin S. zvao ing. L. prije pada bora da se isti

pregleda. Ing. L. je uveo pravilo da se u slučaju opasnosti utvrdi katastarska čestica, odnosno da se vidi u čijem je vlasništvu. Ukoliko je u vlasništvu G. S. nadležan za uklanjanje je tuženik pod 2., a ukoliko je u privatnom vlasništvu, sam privatni vlasnik. Ovaj bor je bio neposredno uz prometnicu. U samoj blizini je i fontana, tko je vlasnik iste nije mu poznato. Postoji procedura u kojoj se prethodno mora odobriti privatnom vlasniku uklanjanje stabla u P.Š.M. U jednom trenutku I. L. je bio ta osoba koja je bila ovlaštena za odobravanje, a koliko mu je poznato neko vrijeme su bile i H. š. Ne zna je li na mjestu gdje se nalazio automobil bilo zabranjeno parkiranje. U službenoj zabilješci je napisao da se predmetni automobil nalazio na području gdje nije dozvoljeno parkiranje jer je logično da na prometnici ne smije biti parkirano pola vozila. Djelatnici I. imaju propusnice za parkiranje. Djelatnici I. se mogu

parkirati samo na označenim parking mjestima, odnosno 50 metara od znaka ispod i iznad. Nije mu poznato koliko je udaljen znak od vozila.

31. Iz iskaza svjedoka D. G. proizlazi kako je u kolovozu 2018. bio ravnatelj Javne ustanove. Sjeća se da su ga

njegove stručne službe obavijestile da je negdje u kolovozu u popodnevnim satima, puklo i palo stablo koje je bilo na privatnoj parceli te je palo na automobil koji je bio parkiran preko puta stabla i to na nepropisnom mjestu. Očito je da je znak za parking bio postavljen za djelatnike I. koji plaćaju za

mjesečno korištenje tog parkinga. Znak koji definira taj parking jasno govori da 50 metara ispod i iza nije dopušten parking. Javna ustanova nije ta, niti ima ovlasti da ulazi u to tko je taj znak postavio. Poznato mu je i to da je tužitelj djelatnik I. Stručne službe tuženika pod 2. su po dojavi izašli na lice mjesta, pozvale vatrogasce. Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ako je stablo na privatnoj parceli, što je bio slučaj, vlasnik je taj koji treba voditi brigu o njemu. U Katastru su provjerili i utvrdili da se predmetno stablo nalazi na parceli kulture pašnjak. U redovitim obilascima terena kada djelatnici tuženika pod 2. uoče neko opasno stablo, reagira se prema drugim nadležnim službama i prema samom vlasniku koji je dužan održavati svoje zemljište. U konkretnom slučaju nije bilo vidljivo da bi predmetni bor predstavljao takvu opasnost. Poznat o mu je da bi braća S. upozoravali djelatnike Javne ustanove na opasnost. Po njegovom mišljenju obveza vlasnika parcele na kojem se nalazilo stablo bi bila briga o granama koje se nadviju nad prometnicom kao što je bio slučaj. Ima dosta borova na području P.Š.M. koji su nagnuti, ali ne znači samim time da predstavljaju opasnost.

32. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka N. K. od 2. veljače 2021. proizlazi

Tehnički podaci predmetnog

osobnog vozila

-Vrsta:

osobno

-Marka i tip:

Kia Ceed SW 1.4 GAS LX

- Reg. oznaka:

…

-Snaga motora:

81 kW

-Radni volumen motora: 1686 cm3

-Godina proizvodnje:

2009. g.

-Broj kilometara u trenutku 58.208

oduzimanja:

Obračun visine štete

Nakon nezgode pregled i popis dijelova za zamjenu i dijelova za popravak napravio je ovlašteni procjenitelj „Croatia“ osiguranja.

Kalkulacijskim sustavom „Audatex“ ukupni trošak popravka iznosi: 10.443,87 kuna uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 2.610,97 kuna, dakle troškovi popravka s PDV-om iznose 13.054,84 kuna.

ZAKLJUČAK

Ukupni trošak popravka osobnog vozila „Kia Ceed“ reg. oznake i broja … iznosi 13.054,84 kuna (sa PDV om).

33. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete, a koja je nastala kao posljedica pada bora na automobil tužitelja 2. kolovoza 2018. koji je bio parkiran unutar obuhvata P.Š.M, a unutar čijeg obuhvata je i bor koji se nalazio uz sami rub prometnice M.Š., S..

34. Za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo je utvrditi odlučne, a među strankama sporne činjenice u pogledu pasivne legitimacije tuženika pod 1. G. S., podredno odgovornosti tuženika te doprinosa tužitelja nastanku štete.

35. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra djelomično osnovanim.

36. Prije svega, a vezano za kriterij odštetne odgovornosti, vodeći pri tome računa o činjeničnoj osnovi tužbe prema ocjeni ovog suda tuženici ne odgovaraju po objektivnom kriteriju (cause) tj. primjenom pravila o odgovornosti od opasne stvari, odnosno djelatnosti u smislu članka 1064. ZOO-a. Ovo stoga jer se opasnom stvari smatraju one stvari koje, bilo po svojoj namjeni, bilo po svojim osobinama, bilo po svom položaju, mjestu ili načinu uporabe ili na neki drugi način čine povećanu opasnost za okolinu zbog čega ih se mora nadgledati i upotrebljavati s povećanom pozornošću. Bor sam po sebi to nije. Međutim, s obzirom na utvrđeni činjenični supstrat da je štetu prouzročio pad bora visine 20 m, s velikom i gustom krošnjom koja se nadvila nad prometnicu te se nalazio uz sam rub prometnice, takvo stablo bora predstavlja opasnu stvar sve zbog povećane opasnosti za okolinu. Veličina samog bora najbolje opisuju fotografije koje prileže spisu, pa postojanje odštetne odgovornosti treba raspraviti na temelju članka 1045. stavak 1. i 2. ZOO-a. Navedenom odredbom propisano je da tko drugom prouzroči štetu dužan ju je naknaditi osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje i da se predmnjeva obična nepažnja.

37. Tuženik pod 1. G. S. se pokušao osloboditi odgovornosti tvrdeći:

- da je predmetni bor rastao na nekretnini u privatnom vlasništvu, a da su vlasnici nekretnine odgovorni za njeno održavanje i štetu koja je njome prouzročena

- da cesta na koju je pao i uz koju je rastao bor nije nerazvrstana cesta

- da ne postoje propusti G. S. u obavljanju komunalne djelatnosti

- da se predmetna čestica i bor koji je na njoj izrastao nalaze unutar zaštićenog područja P. Š.M. kojom upravlja tuženik pod 2.

- da je tužitelj bio parkiran na mjestu gdje je zabranjeno parkiranje pa da je pridonio nastanku štete.

38. Iz fotografija dostavljenih u spis, pisane dokumentacije, iskaza svjedoka proizlazi da je predmetno stablo raslo neposredno uz sjeverni dio prometnice do javne fontane. Prema tome, predmetno stablo raslo je na zemljišnom pojasu s obje strane ceste koji je potreban za nesmetano održavanje ceste i sigurnost održavanja prometa, a koji čini sastavni dio nerazvrstane ceste u vlasništvu tuženika pod 1. G. S.. Da je U. M. Š na popisu nerazvrstanih cesta

proizlazi iz Zaključka G. S. o utvrđivanju popisa nerazvrstanih cesta na području G. S.. Nesporan je uzrok štete pad stabla bora čije je deblo izraslo uz kolnik ceste i to unutar zaštitnog cestovnog pojasa koje je palo preko cijele prometnice. Održavanje predmetne prometne i zelene površine uz sam rub prometnice, kao i same prometne površine unutar zaštićenog područja, redovito obrezivanje i uklanjanje raslinja i zelenila, pogotovo višeg od 50 cm i uz kolnik ceste u nadležnosti je tuženika, sve sukladno naprijed citiranim propisima. Čak i u situaciji da se stablo bora nalazilo dalje od same ceste, tuženici odgovaraju za sigurno i nesmetano odvijanje prometa, a u što spada i sprječavanje pada stabla na cestu, odnosno prometnu površinu. Javnu ustanovu je

osnovao upravo G. S. radi zaštite, održavanja i promicanja P.Š.M., a

koju djelatnost tuženik pod 2. obavlja kao javno tijelo. G. S. se prenošenjem određenih djelatnosti na tuženika pod 2. nije oslobodio obveze vršenja nadzora i kontrole te poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja te Javne ustanove, niti odgovornosti za štetu koja nastane uslijed propusta u radu iste.

38.1. Komunalne djelatnosti moguće je općenito odrediti kao gospodarske djelatnosti kojima se pružaju javne usluge od interesa za fizičke i pravne osobe na razini lokalne zajednice u kojoj svakodnevno žive i rade te kojima se neposredno ostvaruju svakodnevne potrebe građana. Ne može se u slučaju povjeravanja neposrednog obavljanja komunalne djelatnosti trećoj osobi, odnosno prenošenjem djelatnosti na treću osobu isključiti građanskopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave za naknadu štete koja je prouzročena neobavljanjem ili nekvalitetnim obavljanjem prenesenih ovlasti. Jedinice lokalne samouprave su obvezne osigurati djelovanje komunalnih i drugih službi od općeg interesa tako da se zaštiti imovina građana te spriječi nastanak štete, a svaka jedinica lokalne samouprave dužna je nadzirati rad i službi i ustanova kojih je osnivač te poduzimati mjere kojima se osigurava njihovo djelovanje. Stoga se G. S. ne može osloboditi odgovornosti prebacujući odgovornost na tuženika pod 2. jer se osnivanjem tuženika pod 2. G. S. nije oslobodio odgovornosti za štetu koja nastane propustom u njihovom radu (Rev-2439/94. od 21. prosinca 1995. i Rev-2596/11. od 24. lipnja 2014.).

38.2. Bivši ravnatelj tuženika pod 2. D. G. je u svom iskazu naveo da je predmetno stablo bilo na privatnoj parceli pa da je vlasnik taj koji treba voditi brigu o stablu, o granama koje se nadviju nad parcelu. Od strane braće S. je tuženik upozoravan na opasnost od bora, koji je bio zdrav. I svjedoci V. i Z.

S. su potvrdili da su više puta upozoravali tuženika pod 2. na opasnost od predmetnog bora s obzirom na njegovu veličinu i položaj, nagnutost, ali da se ništa u tom pogledu nije poduzelo. Djelatnik tuženika pod 2. T. B. je izjavio da je uvedeno pravilo da ako opasnost prijeti sa privatne parcele da je isto u obvezi i nadležnosti vlasnika, a ne G. S..

38.2.1. Iz iskaza i bivšeg ravnatelja tuženika pod 2. i samog djelatnika tuženika pod 2. proizlazi da odgovornost za opasnost sa privatne parcele unutar zaštićenog područja snosi vlasnik parcele, odnosno da nije bilo nikakvih propusta u radu tog tuženika. Kako je to naprijed rečeno, predmetni bor predstavljao je opasnu stvar te je tuženik pod 2. očito pogrešno smatrajući da je vlasnik privatne parcele taj koji je odgovoran za stanje bora, propustio poduzeti sve potrebne radnje, iako je bio upozoravan, radi zaštite i sigurnosti unutar zaštićenog područja P.Š.M pa tako i preventivno djelovati u slučaju predmetnog bora.

38.3. Okolnost što bi za konkretnu štetu mogli po objektivnom kriteriju odgovarati i treće osobe, vlasnik zemljišta na kojem je ovdje sporno stablo raslo, ne oslobađa tuženike njihove odgovornosti po osnovi krivnje zbog propusta da učine ono što su morali:

a) održavanje ceste u stanju koje omogućuje sigurno prometovanje svih sudionika u prometu kao i usklađenosti javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se proteže

b) održavati cestu i to ne samo od ruba do ruba kolnika već i pojasa uz cestu c) spriječiti štetu koja može nastati kao posljedica propusta u izvršavanju povjerenih poslova i to onu štetu koja se mogla predvidjeti i spriječiti d) predvidjeti izglednu mogućnost pada stabla bora na cestu uz stupanj dužne pažnje – profesionalne pažnje

39. Zaključno, obveza je G. S. da nadzire kako funkcioniraju komunalne službe, ustanove čijih je osnivač tako da se zaštite prava i imovina građana i spriječi nastanak štete, da poduzima mjere kojima se osigurava njihovo funkcioniranje i kad ne izvršava te svoje obveze, uz sve one koje mu nameće Zakon, oštećeniku odgovara za štetu pored Ustanove čiji je osnivač, dakle pored tuženika pod 2. koji je dužan djelovati i postupati u skladu s ciljevima radi kojih je i osnovan i u skladu s predmetom svoje djelatnosti, što nije bio slučaj. Na temelju odredbe članka 1107. ZOO-a njihova odgovornost je solidarna (tako i Rev-745/97-2).

39.1. Slijedom iznesenog, prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan. 40. Međutim, osnovano tuženik G. S. ističe prigovor doprinosa nastanku štete samog tužitelja. Saslušan kao stranka tužitelj je izjavio da se nije uspio parkirati na za to predviđenom mjestu iako kao djelatnik I. ima

propusnicu (koje je smješteno u području P.Š.M) pa da je uobičajeno da

se parkira s južne strane ceste. Iz službene zabilješke koja prileži spisu proizlazi da se tužitelj parkirao na nedopuštenom mjestu i jednim svojim dijelom se nalazio na prometnom kolničkom traku. Spisu prileži i fotografija na kojoj je vidljiv znak da 50 metara ispod i iza nije dopušten parking. Tužitelj se ne može opravdati činjenicom da je tuženik izdao više propusnica nego je parking mjesta pa da je uobičajeno da se parkira na mjestu gdje je parkiranje zabranjeno. Takvim ponašanjem prekršio je i odredbe Zakona o zaštiti prirode koje propisuju da se zabranjeno parkirati izvan područja namijenjenih za parking.

40.1. Opisanim ponašanjem tužitelj je doprinio nastanku štete u omjeru od 20 %.

41. Glede visine štete sud je proveo dokaz izradom pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka N. K. kojeg kao stručnog u cijelosti prihvaća ovaj sud, a niti stranke u konačnici nisu imale primjedbi na isto.

41.1. Vještak je procijenio visinu štete od 13.054,84 kuna. Tuženik je dokazao da je imao troškove procjene štete u iznosu od 187,50 kuna te troškove zastupanja u postupku mirnog rješenja spora od 700,00 kuna

41.1.1. Kako je tužitelj doprinio nastanku štete od 20 % to mu od navedenih iznosa pripada 10.443,88 kuna, 150,00 kuna i 560,00 kuna, odnosno ukupno 11.153,88 kuna, dok je za više traženih 2.788,46 kuna tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. 42. Odredba članka 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Tužitelju su kamate priznate prema zatraženom iako bi mu na štetu na automobilu pripadale i ranije. Ali kako je sud vezan granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, odlučeno je kao u izreci.

43. Prema odredbi članka 190. stavak 2. ZPP/19. tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Člankom 117. ZID ZPP/2019. propisano je da se navedena odredba primjenjuje na sve postupke u tijeku. Iako se tuženik usprotivio i uređenom tužbenom zahtjevu, sud smatra da je preinaka svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, preinaka je učinjena nakon provedenih vještačenja te je na temelju članka 190. stavak 2. i 3. ZPP-a dopustio preinaku na način kako je to navedeno u točki I. izreke rješenja.

44. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe članka 154. stavak 2. ZPP-a, članka 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 1.000,00 kuna, sastav podnesaka od 18. veljače 2020. i 23. travnja 2021. po 1.000,00 kuna, zastupanje na ročištima od 26. veljače 2020., 17. rujna 2020., 15. siječnja 2021., 28. travnja 2021., 7. veljače 2022. od po 1.000,00 kuna, zastupanje na ročištima od 23. rujna 2021. 500,00 kuna, odnosno ukupno 8.500,00 kuna. Navedeni iznos trebalo je uvećati za 25 % PDV-a u iznosu od 2.125,00 kuna pa se dobije iznos od 10.625,00 kuna.

Kako je tužitelj uspio u postupku 80 % (80 % osnov, 80 % visina), a tuženici sa 20 %, to postotak uspjeha tužitelja koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su strane uspjele u parnici iznosi 60 %. Od iznosa od 10.625,00 kuna tužitelju pripada 60 % odnosno 6.375,00 kuna. Navedeni iznos trebalo je uvećati za trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 1.500,00 kuna, trošak sudske pristojbe tužbe 400,00 kuna i trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 500,00 kuna pa se dobije iznos od 8.775,00 kuna.

Za više traženo na ime potraživanje troškova postupka u iznosu od 4.875,00 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

45. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 24. ožujka 2022.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženici pod 1. i 2.

- u spis

Broj zapisa: eb308-68a08

Kontrolni broj: 031e8-4deb3-169d8

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=JELENA LONČAR, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.