REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-1456/2021-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja 1. N. Š. iz O., Č. 4 osobno i kao pravna nasljednica iza pok 2. M. Š. iz O., Č. 4, 3. L. N. iz O., J. D. 5, 4. V. Z. iz O., Č. 6, 5. G. I. iz O., Č. 6 i 6. A. L. iz O., Č. 6, koje sve zastupa opunomoćenica A. H., odvjetnica u R., K. 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe C. R. d.o.o. Z., N. v. 40, koju zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda S. P., G. G., V. V., M. K., A. I. i S. F., odvjetnici u R., J. t. 4/II, radi promjene podataka u katastarskom operatu, 24. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/21-07/182, URBROJ: 541-11/5-21-4 od 8. studenog 2021. i rješenja Područnog ureda za katastar, Odjela za katastar nekretnina Opatija KLASA: UP/I-932-07/20-02/431, URBROJ: 541- 17-03/7-20-2 od 14. listopada 2020.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.

III. Nalaže se tužiteljima nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 6.250,00 kuna (šest tisuća dvije stotine i pedeset) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima ovoga upravnog spora.

IV. U preostalom dijelu odbija se zahtjev zainteresirane osobe za nadoknadu troškova ovog upravnog spora.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka.

II. Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar, Odjela za katastar nekretnina Opatija KLASA: UP/I-932-07/20-02/431, URBROJ: 541-17-03/7-20-2 od 14. listopada 2020. provedene su promjene u katastarskom operatu k.o. Volosko u posjedovnom listu broj …, …, … na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja.

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-932-07/21-07/182, URBROJ: 541-11/5-21-4 od 8. studenog 2021. odbio žalbe ovdje tužitelja izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovane.

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelji u opširnoj tužbi ukazuju na nepravilnu primjenu materijalnog prava kao i odredaba Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) te na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Prije svega, tužitelji ističu kako su suvlasnici zgrade naziva Vila M. u V., koja je sagrađena na nekretnini grč. 11 u naravi kuća i na k.č.br. … u naravi dvorište i park, ukupne površine 2570 m[2] , sve upisano u zk.ul. .. k.o. V., a koja se nalazi na adresi V., Č. 6. Tužitelji, računajući posjed svojih prednika, više od stotinu godina vrše posjed prava stvarne služnosti prolaza (pravo staze, pravo kolnika i pravo nužnog prolaza) na nekretnini k.č.br. … u naravi dvorište i put ukupne površine 1626 m[2] , upisane u zk.ul. … k.o. V., a koja je nekretnina u vlasništvu trgovačkog društva C. R. d.o.o. Naime, Villa M. sagrađena je 1890. godine te je istoj od trenutka izgradnje, dakle više od 130 godina, nekretnina k.č.br. .. u naravi dvorište i put ukupne površine 1626 m[2] , upisana u zk. ul .. k.o. V. koristila kao poslužna nekretnina za kolni i pješački prolaz te kao jedini nužni prolaz, sve budući se do Ville M. na drugi način ne može kolno pristupiti. Dakle, predmetni kolni prilaz koji prolazi preko k.č.br. … k.o. V., prema Odluci Grada Opatije od 2007. godine vodi se evidentiran kao "kolni prilaz za promet vozila" – broj 1713. Prilikom označavanja novoformirane čestice i uspostave novog stanja, prvostupanjsko tijelo je nezakonito poništilo put, koji je prije katastarske izmjere bio označen kao k.č.br. …, dvorište i put ukupne površine 1626 m[2] , slijedom čega je tužiteljima uskraćen jedini pristupni put svojoj nekretnini, pa se ima zaključiti kako je konkretni postupak katastarske izmjere u odnosu na predmetne nekretnine nepravilno proveden budući se prvostupanjskim rješenjem ukida postojanje puta koji činjenično i stvarno postoji u naravi. Dakle, pobijana rješenja uopće ne utvrđuju stvarno stanje na terenu, već su ista rezultat proizvoljnog mijenjanja naravi zemljišta od strane trgovačkog društva C. R. d.o.o. bez ikakvog uporišta u stvarnoj kulturi i naravi na terenu – na kojem je nedvojbeno vidljivo kako je riječ o asfaltiranom putu kojom prolaze vozila, na kojem se vozila parkiraju i koji asfaltirani put služi kao jedini kolni prilaz Villi M. i Vodocrpnoj pumpnoj stanici naselja V., jer se do navedenih objekata nikako drugačije ne može proći već isključivo asfaltiranim kolnim prilazom koji se u cijelosti nezakonito uklanja pobijanim rješenjima. Naime, sporni put je bio u vlasništvu Grada Opatije koji je kao takav bio u javnoj upotrebi. Dapače, predmetni put je i dalje u javnoj upotrebi budući se mještani i posjetitelji Voloska parkiraju te voze upravo na spornom putu koji je pobijanim rješenjima neosnovano ukinut, a koja činjenica pobijanim rješenjima uopće nije utvrđena. Pravni prednik trgovačkog društva C. R. d.o.o. gospodin J. T. iz O., A. Š. 41 s Gradom Opatija je dana 27. studenog 2013. zaključio kupoprodajni ugovor KLASA: 944-01/09-01/32, URBROJ: 2156/01-03/01-13-10, slijedom kojega se u čl. VII. obvezao tužiteljima, kao i Gradu Opatija u korist njihovih nekretnina k.č.br. … k.o. V. i grč. 11 k.o. V., a na teret nekretnina k.č.br. … k.o. V. i k.č.br. .. k.o. V., dozvoliti nesmetano korištenje postojećeg kolnog i pješačkog prolaza (puta), a što je isti bio dužan upisati u zemljišne knjige nadležnog Općinskog suda u Opatiji. Međutim, pravni prednik zainteresirane osobe gospodin J. T. traženo nije učinio, slijedom čega ga je Grad Opatija dopisom KLASA: 944-01/13-01/18, URBROJ: 2156/01-03/01-16-7 od 27. prosinca 2016. pozvao na sklapanje ugovora o osnivanju služnosti prava prolaza preko nekretnine k.č.br. … k.o. V., kojeg mu je dostavio dopisom KLASA: 944-01/09-01/32, URBROJ: 2156/01-04/01- 17-6 od 28. ožujka 2017. Slijedom prethodno navedenog, nesporno je kako su pobijana rješenja nezakonita budući se istima dozvoljava zainteresiranoj osobi da samovoljno ukida put koji doista postoji u naravi, pri tome ne poštujući stvarnu kulturu namjene zemljišta. Dakle, nesporno je kako se pobijanim rješenjima ukida put koji doista postoji u naravi, slijedom čega je nesporno da je konkretni postupak katastarske izmjere u odnosu na predmetne nekretnine nepravilno proveden.

4. Nastavno, pozivom na prethodno izneseno tužitelji ukazuju i na povredu odredbe čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) navodeći kako je tuženik propustio utvrditi kako na spornoj nekretnini nije nastala nikakva promjena koju bi zainteresirana osoba bila dužna prijaviti. Također smatraju kako je postupak promjene podataka u odnosu na novoformiranu česticu nepravilno proveden, budući je isti zasnovan na netočno i nezakonito izrađenom geodetskom elaboratu za provođenjem promjena u katastru zemljišta budući predmetni elaborat nije u skladu s geodetskim i katastarskim propisima te se isti ne može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Da je prethodno navedeno točno, proizlazi iz mišljenja Državne geodetske uprave od 1. prosinca 2020. KLASA: 932-01/20-02/143, URBROJ: 541-03/1- 20-2 kojim se daje pojašnjenje u odnosu na postupanja vezano uz primjenu čl. 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Naime, predmetnim mišljenjem se utvrđuje da za potrebe izrade geodetskih elaborata, kojim će se odrediti katastarske čestice, lomne točke granica katastarskih čestica na terenu moraju biti obilježene vidljivim trajnim oznakama, izuzev one granice katastarskih čestica koje čine jasno raspoznatljive lomne točke. Nadalje se utvrđuje kako se geodetski elaborat ne može izrađivati na način da se novim razgraničenjima pokušava jednostrano utvrditi pravni odnos između nositelja prava na katastarskim česticama koje međusobno neposredno graniče, odnosno na način iz kojeg je razvidno da se predloženim novim razgraničenjem namjerno izbjegava utvrđivanje stvarnog tijeka međa i drugih granica te sudjelovanje nositelja prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče s katastarskim česticama u okviru izrade geodetskog elaborata. Stoga uzimajući u obzir prethodno navedeno mišljenje Državne geodetske uprave, ima se zaključiti kako je predmetni geodetski elaborat sačinjen u cijelosti jednostrano na način da je istim u cijelosti izbjegnuta stvarna narav i kultura spornog puta, budući se predmetnim geodetskim elaboratom neosnovano i nezakonito ukida put koji je kao takav utvrđen i obilježen vidljivim znakovima već više od 20 godina – asfaltiran je te je Odlukom Grada Opatije proglašen kolnim prilazom za prolazak vozila, slijedom čega je nesporno kako su pobijana rješenja u cijelosti nezakonita jer se temelje na nezakonitoj pravnoj osnovi. Isto tako, nesporno je kako tužiteljima zaista nije omogućeno izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje ove upravne stvari, već kako tužiteljima nije omogućeno sudjelovanje u postupku, budući im nikada nije dostavljen sporni geodetski elaborat niti su tužitelji sudjelovali tijekom provedbe uviđaja na licu mjesta, slijedom kojeg je doneseno pobijano rješenje niti im je omogućeno da stave primjedbe na isti, a što nedvojbeno ukazuje na nezakonitost cjelokupnog postupka. Nadalje, pored činjenice kako je pobijanim rješenjima povrijeđena odredba čl. 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prilikom donošenja prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja povrijeđena je i odredba čl. 90. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojom je određeno da se nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica. U drugostupanjskom pobijanom rješenju samo se neosnovano navodi kako je elaborat predočen svim strankama, a što nije točno, budući tužiteljima nikada nije predočen geodetski elaborat.

5. Tužitelji su ujedno predložili sudu odlučiti da tužba ima odgodni učinak budući da bi izvršenjem pobijanog rješenja ovdje tužiteljima bila nanesena znatna šteta koja bi se teško mogla popraviti te s obzirom da isti ničime ne ugrožava sigurnost i imovinu drugih osoba, a nedvojbeno je da odgoda izvršenja rješenja nije protivna javnom interesu.

6. Slijedom svega navedenog, tužitelji po provedenom postupku predlažu sudu donošenje presude kojom će poništiti pobijano rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela.

7. Tijekom spora tužitelji su zatražili i određivanje privremene mjere budući da bi im izvršenjem pobijanih rješenja nastala nepopravljiva šteta koja se ogleda u činjenici kako bi se istim ukinuo jedini put koji tužitelji imaju prema njihovoj nekretnini Villi M. te isti ne bi mogli pješice i kolima dolaziti do svoje nekretnine. Nastavno ističu kako je zainteresirana osoba dana 27. listopada 2021. Općinskom sudu u Rijeci, Zemljišnoknjižnom odjelu Opatija podnijela prijedlog za upis zabilježbe prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine i to baš u pogledu nekretnine k.č.br. … upisane u zk.ul. .. k.o. V., na kojoj postoji stvarno pravo služnosti puta (prolaza) u korist nekretnine tužitelja, ali jednako u pogledu ostalih nekretnina upisanih u zk.ul. … i zk.ul. … sve k.o. V.. Na temelju prethodno navedenog prijedloga zainteresirane osobe, Općinski sud u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija donio je rješenje Z-34379/2021 kojim upisuje zabilježbu prvenstvenog reda radi namjeravanog otuđenja nekretnine, a koja je zabilježba prvenstvenog reda upisana na nekretninama u vlasništvu zainteresirane osobe upisanim u zk.ul. . (put) te nekretninama upisanim u zk.ul. … i zk.ul. .. sve k.o. V.. Na temelju odredbe čl. 81. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, dalje: Zakon o zemljišnim knjigama) određeno je da ako se dopusti uknjižba zemljišta, hipoteke ili brisanja tražbine u zabilježenom prvenstvenom redu, na prijedlog stranke u čiju je korist dopuštena uknjižba, naredit će se i brisanje onih upisa koji su dopušteni glede ovog zemljišta ili ove tražbine poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu. Na temelju prethodno citirane odredbe proizlazi kako postoji opasnost da će namjeravanim otuđenjem nekretnine k.č.br. … k.o. V. zainteresirana osoba onemogućiti tužiteljima daljnje korištenje predmetne nekretnine odnosno korištenje puta, a koja opasnost od onemogućavanja kolnog prilaza proizlazi iz činjenice da se ovom tužbom pobijanim rješenjem ukida put u novom katastarskom operatu k.o. V. te da će se takvim spajanjem nekretnina (katastarskih čestica) posljedično ukinuti put u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Opatiji. Jednako tako postoji opasnost da će poduzetim radnjama zainteresirana osoba glede predloženog formiranja nove katastarske čestice k.č.br. .. (restoran i dvorište, više nema puta) koje nastaju spajanjem katastarskih čestica k.č.br. … (put), k.č.br. .., k.č.br. … i k.č.br. …, sve k.o. V. te namjeravanim otuđenjem nekretnina na kojima je izvršila zabilježbu prvenstvenog reda, biti onemogućeno tužiteljima da izvrše upis uknjižbe osnovanog prava stvarne služnosti na novoformiranoj (jedinstvenoj) nekretnini, osobito obzirom da na nekretninama upisanim u zk.ul.. i zk.ul. .. k.o. V. nije izvršena zabilježba vođenja spora radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti prolaza koje se pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Opatiji vodi pod poslovnim brojem P-718/2020.

8. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te je predložio sudu odbijanje tužbenog zahtjeva.

9. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu ističe kako tužitelji nemaju nikakvo stvarno pravo na k.č.br. .., k.č.br. …, k.č.br. … i k.č.br. … k.o. V. niti upisanu služnost puta. Sve i da imaju upisanu služnost puta navedeno ne utječe, niti može utjecati na ovaj upravni postupak, niti se u ovom upravnom postupku odlučuje o upisu služnosti puta. Služnost puta uređena je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) te ne predstavlja posebni pravni režim koji se evidentira u katastru zemljišta. Dakle, tužitelji mogu eventualno svoja prava dokazivati i ostvarivati u parničnom postupku pred sudom. Sve kad bi tužitelji uspjeli u tom postupku, ništa se ne bi promijenilo u katastarskom opisu predmetnih nekretnina odnosno isto ne bi imalo utjecaja na ovaj postupak. K.č.br. .. nije "asfaltirani put koji služi javnim potrebama" već ista zajedno s ostalim katastarskim česticama u vlasništvu zainteresirane osobe tvori jednoznačnu cjelinu uređenog zemljišta, koja u naravi predstavlja okućnicu postojećeg objekta (ex. restoran A.). Također nije, kako tužitelji navode "prvostupanjsko tijelo nezakonito poništilo put" odnosno "ukinulo postojanje puta koji činjenično i stvarno postoji u naravi" već je rezultat predmetnog upravnog postupka i provedenog geodetskog elaborata usklađeno katastarsko i zemljišnoknjižno stanje u pogledu površine i međa, te njime po nijednoj osnovi nisu narušena (niti mogu biti narušena) ničija stvarna prava. U pogledu ostalih navoda iz tužbe zainteresirana osoba ističe kako su isti u cijelosti irelevantni za ovaj upravni spor te nije potrebno daljnje očitovanje. U odnosu na prijedlog za donošenje odluke o odgodnom učinku tužbe temeljem čl. 26. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) ističe se kako je isti paušalan i neobrazložen. Prema odredbi čl. 26. st. 2. ZUS-a sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Nije jasno kako bi izvršenje predmetnog upravnog rješenja tužiteljima nanijelo štetu koja bi se teško mogla popraviti. Slijedom navedenog predlaže sudu odbiti prijedlog za donošenje odluke o odgodnom učinku tužbe. U odnosu na podnesak od 7. veljače 2022. - prijedlog tužitelja za određivanjem privremene mjere, zainteresirana osoba ističe kako je prijedlog tužitelja promašen. Sukladno odredbi čl. 47. st. 1. ZUS-a sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla teška i nepopravljiva šteta. Formiranjem nove čestice broj … k.o. V. ne utječe se niti se može utjecati na eventualna prava tužitelja te je jasno da ne postoji opasnost da bi tužiteljima time mogla nastati ikakva šteta, a kamoli teška i nepopravljiva šteta. Ukoliko tužitelji uspiju u parničnom postupku u pogledu kojeg su upisali zabilježbu spora, zemljišnoknjižni sud će kod upisa nove čestice u zemljišne knjige sukladno pravilima zemljišnoknjižnog prava izvršiti prijenos svih upisa zabilježbi, predbilježbi i dr. Ako to ne bi bilo učinjeno tada bi tužitelji svoja prava morali ostvariti u zemljišnoknjižnom postupku. Dakle, jasno je da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere. Slijedom svega navedenog, predlaže odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere te odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan te potvrditi pobijano rješenje tuženika. Ujedno je zatražena naknada troška.

10. U ovom upravnom sporu 16. ožujka 2022. održano je ročište za raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe te je strankama sukladno odredbi čl. 6. ZUS-a dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na predmetno ročište nije pristupio uredno pozvani tuženik koji svoj izostanak nije opravdao. Opunomoćenica tužitelja na predmetnom ročištu izjavila je kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Kao neosnovan osporila je podnesak zainteresirane strane koji je zaprimljen na tom ročištu. Naime, u priležećem spisu upravnog postupka nalazi se zaključak nadležnog katastra od 15. lipnja 2020. kojim se u toč. 2. zabranjuje poništavanje k.č.br. … uz navode da navedena čestica ima teret u zemljišnoj knjizi. Naime, na predmetnoj katastarskoj čestici postoji zabilježba spora između tužitelja i zainteresirane strane, u svezi utvrđenja služnosti puta, a koji se put ukida pobijanim rješenjima te se sukladno zaključku prvostupanjskog tijela isti kao takav poništava. Na taj se način jednostrano ukida put koji stvarno postoji u naravi te se suprotno navodima zainteresirane strane radi o vidljivom asfaltiranom putu. Tužiteljima nije omogućeno da sudjeluju u postupku izrade geodetskog elaborata i da sudjeluju na uviđaju na licu mjesta, budući je geodetski elaborat jednostrano izrađen te se istim mijenja namjena odnosno narav katastarske čestice iz puta u dvorište, čime se poništava vidljivi asfaltirani put koji vodi do Vile M. u vlasništvu tužitelja te do vodocrpne stanice naselja Volosko, a do koje se kolno ne može pristupiti na drugi način osim predmetnim asfaltiranim putem. Opunomoćenica tužitelja stoga je predložila usvajanje tužbenog zahtjeva te zatražila naknadu troškova sukladno troškovniku. Opunomoćenik zainteresirane osobe ostao je kod do tada u sporu iznesenih navoda kojim se očitovao na većinu danas iznesenih navoda. U pogledu zaključka istaknuto je kako nije točno da bi se zaključkom „zabranjivalo poništavanje“ kao što to tvrdi opunomoćenica tužitelja. Toč. 2. zaključka ima deklaratorni, a ne konstruktivni značaj te je netočan već i sam citat predmetne isprave. Na predmetnoj čestici nije postojao upis bilo kakvog tereta, a notorno je da zabilježba spora nije uknjižba tereta. Stoga je opunomoćenik zainteresirane osobe predložio odbijanje tužbenoga zahtjeva te predao u spis troškovnik.

11. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika, sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te onu koja se nalazi u spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se u tijeku spora provede dokaz uviđajem na licu mjesta iz razloga što je činjenično stanje glede stanja na terenu vidljivo iz fotografija koje prileže spisu upravnog postupka te iz razloga što smatra da se provođenjem ovog dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

12. Na temelju razmatranja spornih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

13. U konkretnom slučaju upravni postupak pokrenut je temeljem zahtjeva ovdje zainteresirane osobe od 13. listopada 2020. za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č.br. …, sve k.o. V..

14. Odredbom čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Temeljem odredbe st. 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Prema odredbi čl. 25. st. 1. Zakona, granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljišnoj površini uređeni posebnim propisima. Prema odredbi st. 2. istog članka, unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra. Prema st. 3. istog članka, katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica tog područja. Prema st. 4. istog članka, granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.

15. Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

16. Sukladno čl. 24. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18, dalje: Pravilnik), geodetski elaborat iz čl. 20. ovog Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a st. 2. je određeno da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

17. U konkretnom slučaju zainteresirana osoba je uz svoj zahtjev priložila elaborat izrađen od strane Nekretnine d.o.o. Rijeka dana 20. travnja 2020., potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Opatija potvrdom KLASA: 932-06/20-02/210, URBROJ: 541-17-01/11-20-7 od 7. kolovoza 2020. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe održavanja katastra nekretnina/postupnog osnivanja katastra nekretnina/provođenja promjena u katastru zemljišta. Uz elaborat je, između ostale dokumentacije, priloženo Uvjerenje o podacima iz dokumenta prostornog uređenja izdano po Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko- goranske županije, Ispostava u Opatiji KLASA: 350-05/20-03/124, URBROJ: 2170/1-03- 06/1-20-2 od 7. svibnja 2020. da se k.č.br. … k.o. V., osnovom Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Opatija UPU 1 ("Službene novine" broj 10/09, 56/12, 13/19, 16/19) nalaze unutar građevinskog područja naselja u zoni ugostiteljsko-turističke namjene – hotel, planske oznake T1.

18. Činjenica koju tužitelji ističu u ovom sporu, da se radi o jedinom kolnom pristupu nekretnini tužitelja, nije odlučna za donošenje odluke u ovom postupku provedbe geodetskog elaborata iako se njime ujedno mijenja i način korištenja čestica u vlasništvu zainteresirane osobe te se uslijed poništavanja i spajanja četiri čestice (k.č.br. .., .., .. i .. k.o. V.) u jednu novu k.č.br. … k.o. V. mijenja opis načina korištenja ranije k.č.br. .. k.o. V. upisane kao put i dvorište na način da novi opis k.č.br. .. k.o. V. glasi restoran i dvorište.

19. Ovo stoga što predmetno, sukladno važećim propisima, ne predstavlja uvjet niti zapreku za izradu, potvrdu ili provedbu geodetskog elaborata. Ostali pak uvjeti propisani odredbom čl. 24. Pravilnika u konkretnom su slučaju, kao što su to pravilno utvrdila tijela upravnog postupka, ispunjeni.

20. Pri tome sud vezano za k.č.br. … k.o. V. nalazi odlučnom činjenicu da se radi o nekretnini u vlasništvu zainteresirane osobe te da se ne radi o putu koji predstavlja javno dobro niti isti predstavlja nerazvrstanu cestu Grada Opatije, odnosno nije evidentiran u Evidenciji nerazvrstanih cesta Grada Opatije. Tužitelji iako tvrde suprotno, isto ne dokazuju.

21. Ujedno se napominje kako sud u cijelosti prihvaća stav tuženika kako postojanje spora kod nadležnog suda radi utvrđivanja prava stvarne služnosti puta na k.č.br. …, kao i upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama nisu od važnosti u ovom upravnom postupku, ne utječu na predmet provedbe geodetskog elaborata niti je materijalnim propisima propisano da bi takav spor predstavljao prethodno pitanje u smislu čl. 55. ZUP-a u upravnom postupku predmet kojeg je spajanje katastarskih čestica i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica k.č.br. … k.o. V., u vlasništvu zainteresirane osobe. Također, tuženik pravilno ističe kako je služnost puta ograničeno stvarno pravo koje je uređeno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i koju odluku o eventualnom postojanju će utvrditi nadležni sud. Služnost puta ne predstavlja posebni pravni režim, ne uređuje se odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i na predmetnom zakonu donesenim propisima niti se služnost puta evidentira u katastarskom operatu katastra zemljišta. Posebni pravni režimi koji se evidentiraju u katastru zemljišta izričito su navedeni u odredbama čl. 23. Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine" broj 84/07 i 148/09).

22. Stoga su neodlučni navodi tužitelja kojima isti ukazuju na nespornu činjenicu asfaltiranosti dijela k.č.br. .. k.o. V. kao i činjenicu da su tužitelji dugi niz godina istu koristili kao kolni prilaz svojoj nekretnini pa je iz tog razloga predmetni dokazni prijedlog odbijen kao neodlučan.

23. Vezano za pozivanje tužitelja na mišljenje Državne geodetske uprave glede primjene čl. 25. Zakona valja reći kako se navedeni članak, a sukladno tome i mišljenje vezano za isti, odnosi na određivanje granica katastarskih čestica, odnosno novo razgraničenje, što u konkretnom slučaju nije primjenjivo jer promjenama određenim osporenim rješenjem ne dolazi do novog razgraničenja u odnosu na susjedne čestice pa tako niti čestice u vlasništvu tužitelja.

24. Nadalje, vezano za tvrdnju o „ukidanju puta koji činjenično i stvarno postoji u naravi“ tužitelji također ukazuju i na povredu odredbe čl. 37. Pravilnika kojom je određeno da je promjenu načina uporabe katastarske čestice ili njezinih dijelova moguće izvršiti pod uvjetom da je takva promjena u naravi izvršena. Međutim, sud ne nalazi nezakonitosti glede primjene citirane odredbe iz razloga jer nesporno postojeći put koji predstavlja između ostalog prilaz objektu hotela zainteresirane osobe tj. komunikaciju po površini novoformirane čestice i vezu sa javnom površinom, čini, gledajući cjelinu novoformirane čestice, dvorište objekta hotela u vlasništvu zainteresirane osobe.

25. U svezi tužbenih prigovora tužitelja u kojima ističu kako im je onemogućeno sudjelovanje u postupku budući da im nije dostavljen sporni geodetski elaborat niti im je omogućeno sudjelovati tijekom provedbe uviđaja na licu mjesta, za navesti je kako predmetni prigovori nisu odlučni. Naime, iz stanja spisa upravnog tijela razvidno da je u toku postupka omogućen opunomoćenici ovdje tužitelja uvid u spis upravnog postupka pa tako i u sporni geodetski elaborat, o čemu je sastavljen zapisnik kod prvostupanjskog tijela dana 10. ožujka 2021., pa iako je to učinjeno nakon donošenja prvostupanjskog rješenja sud ne nalazi da bi to bilo od utjecaja na zakonitost osporenih rješenja jer su tužitelji nesumnjivo imali mogućnost očitovati se o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Dakle, isti su imali mogućnost iznošenja svih prigovora koji se odnose na predmetnu upravnu stvar, aktivno su sudjelovali u upravnom postupku uz korištenje svih procesnih ovlaštenja koja su imali kao stranka u postupku te nedvojbeno u tom smislu nisu povrijeđena njihova prava koja bi bila od utjecaja na zakonitost osporenih rješenja.

26. Istovjetno stajalište iznio je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-2691/2016-2 od 11. siječnja 2017., predmet kojeg postupka je bila promjena podataka u katastarskom operatu. Tako je u navedenoj odluci navedeno: „Nadalje, tužitelj je svoje protivljenje i prigovore na predmetnu promjenu u katastarskom operatu iznio u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, pri čemu je propust nesudjelovanja tužitelja u prvostupanjskom postupku ispravljen pozivanjem tužitelja po zaprimanju žalbe na prvostupanjsko rješenje, o čemu je sastavljen zapisnik, pa je na taj način omogućeno tužitelju sudjelovanje u predmetnom postupku. Stoga u konkretnom slučaju nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari prigovor tužitelja da mu nije omogućeno sudjelovati u prvostupanjskom postupku i izjasniti se o svim činjenicama i okolnostima važnim za konkretnu upravnu stvar.“

27. Slijedom navedenog, budući da je prema ocjeni suda pobijanim rješenjem tuženika pravilno i zakonito odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog tijela te da tužitelji svojim navodima nisu uspjeli osporiti zakonitost istog, to je na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao pod t. I. izreke ove presude.

28. Odluka suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Obzirom da tužitelji nisu uspjeli u ovom sporu, to su dužni snositi kako svoje tako i troškove zainteresirane osobe. Stoga je o troškovima odlučeno kao u toč. II. i III. izreke ove presude.

29. Trošak zainteresirane osobe sastoji se od zastupanja zainteresirane osobe u ovom sporu putem opunomoćenika, a taj trošak sukladno odredbi čl. 79. st. 2. ZUS-a i Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje: Tarifa) iznosi za sastav odgovora na tužbu 2.500,00 kn i za pristup opunomoćenika na raspravu održanu u ovom sporu 2.500,00 kn, sve uvećano za iznos PDV-a 25 %, što sveukupno iznosi 6.250,00 kn. Kako se radi o opravdanim radnjama poduzetima u ovom sporu, to je sud sukladno čl. 79. st. 1. ZUS- a u cijelosti priznao i dosudio taj trošak zainteresiranoj osobi.

30. Zainteresiranoj osobi nije priznat zatraženi trošak podneska od 14. ožujka 2022. pozivom na odredbu čl. 34. st. 1. ZUS-a, obzirom se radi o iznošenju navoda koje su stranke dužne uvrstiti već u tužbi odnosno odgovoru na tužbu. Nastavno, valja reći kako se predmetnim podneskom zainteresirana osoba očitovala na navode tužitelja iz podneska od 8. ožujka 2021. jednom rečenicom - osporivši ih, pri čemu je sud cijenio i okolnost da je sama zainteresirana osoba u predmetnom podnesku navela kako ponovno ističe okolnosti koje je već u odgovoru na tužbu iznijela. Naime, sud je dužan provjeriti ulazi li pojedina stavka troškovnika u opravdane izdatke učinjene u tijeku ili u povodu spora, u smislu odredbe čl. 79. st. 1. ZUS-a, tj. u troškove potrebne za vođenje spora. Slijedom navedenog, sud ne smatra opravdanim izdatak predmetnog podneska te je odlučeno kao pod toč. IV. izreke presude.

31. Zaključno, prema shvaćanju suda, tužitelji u ovom predmetu nisu dokazali da bi u konkretnom slučaju, kako bi se spriječila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, bilo nužno izdavanje privremene mjere ili određivanje odgodnog učinka tužbe.

32. Slijedom navedenom, valjalo je prijedlog za određivanjem odgodnog učinka i privremene mjere odbiti kao pod t. I. i II. izreke rješenja.

U Rijeci 24. ožujka 2022.

Sutkinja

Dubravka Zec v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i točke II., ovog rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv točke I. ovog rješenja žalba nije dopuštena.