Poslovni broj Gž-437/2022-3
Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivanke Maričić-Orešković predsjednice vijeća, Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Lidije Oštarić Pogarčić članice vijeća, u izvanparničnom predmetu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača R. K., OIB: ..., iz V., odlučujući o žalbi vjerovnika H.R.T., Z., OIB: ..., zastupana po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva M. & P. d.o.o. Z., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Sp-1042/2019 od 2. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 24. ožujka 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika H.R.T. te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Sp-1042/2019 od 2. listopada 2020.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača R. K. OIB: ..., iz V., (dalje potrošač), točkom II. izreke zaključuje se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača te je u točki III. izreke odlučeno da se potrošač oslobađa od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike pobliže navedene u toj točki izreke u pogledu oznaka osnova i datuma primitka, izdavatelja, naziva i adrese vjerovnika te visine tražbina iz pojedinih osnova (glavnica, kamata i troškovi).
2. Protiv tog rješenja žalbu podnosi vjerovnik H.R.T. (dalje vjerovnik) pozivajući se na žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1. i 3. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19. - dalje ZPP) koji se primjenjuje na temelju članka 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 75/15. i 104/17. - dalje SZ) u vezi s člankom 23. i člankom 79.o Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“ broj: 100/15. i 67/18. - dalje ZSP).
3. Predlaže uvažiti žalbu te ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
4. Žalba nije osnovana.
5. Donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja odlučuje o prijedlogu Financijske agencije (dalje FINA) kojim je pokrenut predmetni jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača, utvrđujući da se potrošač u zakonskom roku nije očitovao je li suglasan s provedbom ovog postupka niti je dostavio popis imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici, pa se smatra da je suglasan s tim postupkom prema zakonskoj presumpciji iz članka 79.c stavak 2. ZSP-a.
6. Uvažavajući potrebne pretpostavke predviđene odredbom članka 79.a ZSP-a, sud prvog stupnja sukladno članku 79.d stavak 5. ZSP-a uvidom u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje dostavljen po FINI (dalje Očevidnik) sa stanjem na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja, utvrđuje da je potrošač u neprekidnoj blokadi dulje od tri godine (3395 dana) te da u Očevidniku ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje iz članka 79.a stavak 2. ZSP-a radi prisilnog ostvarenja tražbina čiji iznosi po osnovi glavnica ne prelaze 20.000,00 kn odnosno ukupno iznose 9.131,97 kn.
7. Ujedno je utvrđeno da zbroj glavnica po neizvršenim osnovama iz članka 79.a stavak 2. ZSP-a zajedno s tražbinama vjerovnika iz osnova za plaćanje koje je FINA brisala iz Očevidnika iz članka 79.a stavak 3. ZSP-a (temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima „Narodne novine“ broj: 68/18. 2/20., 46/20. i 47/20.) te osnovama iz članka 79.a stavak 4. ZSP-a koje su vjerovnici povukli, prelazi iznos od 20.000,00 kn s osnova nenaplaćene glavnice, stoga osim aktivnih - neizvršenih osnova nisu uzete u obzir brisane ni povučene osnove.
8. Sud prvog stupnja utvrđuje da je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa sukladno evidencijama FINE i zaključku toga suda od 2. listopada 2020. manja od 10.000,00 kn.
9. Dalje sud cijeni pasivnost vjerovnika sukladno članku 79.f stavak 1. alineja 3. ZSP-a utvrđujući da vjerovnici potrošača nisu u povodu poziva iz oglasa objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, niti su osporili popis imovine potrošača.
10. Na temelju prednjih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da su u ovom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 79.a ZSP-a za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača pa kako je utvrđena vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kn odnosno nije utvrđeno postojanje takve imovine, utvrđuje da su ispunjeni daljnji uvjeti iz odredbe članka 79.g stavak 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje stečajnog postupka nad imovinom potrošača.
11. Nastavnom primjenom odredbe članka 79.g stavak 4. ZSP-a u vezi s člankom 79.a ZSP-a sud prvog stupnja oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i u odnosu na vjerovnike kako je to navedeno u točki III. izreke pobijanog rješenja.
12. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz članka 365. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a, uz daljnju primjenu članka 10. SZ-a te članka 23. i članka 79.o ZSP-a, ovaj je sud utvrdio da niti jedna bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a nije ostvarena.
13. Protivno žalbenim navodima, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz citiranih zakonskih odredbi utvrđujući da su u konkretnom slučaju ostvarene sve potrebne zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja.
14. U žalbi vjerovnik u bitnome ukazuje na materijalno pravne odredbe o poštenju potrošača iz članka 2. stavak 1. i 2. ZSP-a te tvrdi da iz obrazloženja pobijanog rješenja nije vidljivo je li sud postupio po odredbama članka 24. stavak 3. ZSP-a i članka 79.g stavak 1. ZSP-a te na valjani način utvrdio vrijednost imovine potrošača.
15. Na ove žalbene navode treba odgovoriti kako se u konkretnom slučaju potrošač u zakonskom roku nije očitovao je li suglasan s provedbom jednostavnog postupka stečaja potrošača niti je dostavio popis imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici. Navedena okolnost ne utječe na poštenje potrošača jer se u takvoj situaciji smatra da je potrošač suglasan s tim postupkom prema zakonskoj presumpciji iz članka 79.c stavak 2. ZSP-a a što je sukladno Zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019.
16. Međutim, prema istom zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u takvoj se situaciji ne primjenjuje druga zakonska presumpcija iz članka 79.c stavak 3. ZSP-a o tome da se smatra da je potrošač izjavio da nema imovine iz koje bi se mogli namirivati njegovi vjerovnici, pa je u tom dijelu bez osnova stajalište prvostupanjskog suda iz obrazloženja pobijanog rješenja.
17. Bez obzira na pogrešan zaključak o navedenoj presumpciji, sud prvog stupnja je tijekom postupka na pravilan i zakonom propisan način utvrdio eventualno postojanje potrošačeve imovine.
18. Naime, u situaciji kada se potrošač uopće nije očitovao niti dostavio popis svoje imovine niti su u tom pravcu vjerovnici u ostavljenom roku od 45 dana o imovini potrošača obavijestili suda, tada je prvostupanjski sud, kao u ovom slučaju, pravilnom primjenom odredbe članka 24. stavak 3. ZSP-a i članka 79.f stavak 2. ZSP-a po službenoj dužnosti pristupio utvrđivanju ima li potrošač ovršive imovine ili nema, te utvrđivanju sastava i vrijednosti takve imovine vanjskom provjerom odnosno uvidom u podatke koje je dostavila FINA, koja je ovlaštena podatke o potrošačevoj imovini pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koje vode evidencije o imovini potrošača.
19. Radi se o podacima iz Evidencije dohodaka i primitaka Porezne uprave, podacima o upisanim založnim pravima, podacima Ministarstva o vozilima, podacima Visokog trgovačkog suda o poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva o vrijednosnim papirima i obračunatim dividendama, podacima Ministarstva te podacima Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra vezano za nekretnine, na koji način je sud prvog stupnja došao do podataka za utvrđivanje sastava i vrijednosti potrošačeve imovine, a kako to proizlazi iz podataka ovog elektroničkog predmeta.
20. U tom pravcu prvostupanjski sud je, po slobodnoj ocjeni sukladno odredbi članka 79.f stavak 3. ZSP-a utvrdio da ne postoji imovina iz članka 79.i stavak 1. ZSP-a te je zaključkom od 2. listopada 2020. utvrdio da potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa.
21. Radi navedenog žalbu vjerovnika je trebalo odbiti kao neosnovanu pa je odlučeno kao u izreci ovoga rješenja pozivom na odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 10. SZ-a i člankom 23. i 79.o ZSP-a.
U Rijeci 24. ožujka 2022.
Predsjednica vijeća
Ivanka Maričić-Orešković, v.r.
