Poslovni broj: Gž-251/2024-2

              1

Poslovni broj: Gž-251/2024-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Biljani Bojanić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. N. (OIB:…) iz M. S., zastupana po punomoćniku F. G., odvjetniku u Z., protiv tuženika REPUBLIKE HRVATSKE (OIB:52634238587) zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-9516/23-7 od 21. studenog 2023., 08. ožujka 2024.,

r i j e š i o   j e

I.              Prihvaćanjem žalbe tužiteljice ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-9516/23-7 od 21. studenog 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

II.              Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak žalbe u iznosu od 62,50 eura.

Obrazloženje

1.              Pobijanim rješenjem Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio se mjesno nenadležnim (t. I.), nakon pravomoćnosti tog rješenja predmet će se ustupiti mjesno nadležnom Općinskom sudu u Čakovcu (t. II.).

2.              Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je tužiteljica zbog bitne povrede parničnog postupka i pogrešno primijenjenog materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. i 3. ZPP-a u vezi sa čl. 381. st. 1. ZPP-a. Žalbom ukazuje da se u konkretnom slučaju radi o sporu naknade štete gdje se i treba primijeniti odredba čl. 52. st. 1. ZPP-a dok prvostupanjski sud nije dao obrazloženje zbog čega nije primjenjivao tu odredbu, već isključivo opće pravilo o nadležnosti. Iz tužbe i odgovora na tužbu, koji je dostavljen tužiteljici, vidljivo je da se radi o sporu naknade štete zbog čega tužiteljica ima autonomiju određivanja hoće li pokrenuti postupak pred sudom gdje je štetna radnja počinjena ili tamo gdje je posljedica nastupila, a obzirom da je odluka Vlade RH donesena u Zagrebu, gdje se i nalazi izvršno tijelo vlasti, nije bilo procesno-pravne zapreke da tužiteljica ustane tužbom pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.

              Žalbeni je prijedlog prihvaćanje žalbe i ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

3.              Žalba tužiteljice je osnovana.

4.              Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP) u svezi sa čl. 381. ZPP-a utvrđeno je da nije počinjena apsolutno bitna povreda na koje se pazi po službenoj dužnosti ali je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

5.              Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za naknadom materijalne štete koja joj je nastala donošenjem od strane Vlade RH odluke o sanaciji i restrukturiranju Banke d.d., osnovom koje odluke su se povukle i poništile dosadašnje dionice banke.

6.              Prvostupanjski sud je donio predmetno rješenje navodima da je uvidom u spis utvrđeno da tužitelj ima prebivalište u M. S., te pozivom i na odredbu čl. 48. st. 3. ZPP-a i opću mjesnu nadležnost na čijem području ima prebivalište, sukladno i po prigovoru tuženika odlučeno je sukladno čl. 20. ZPP-a.

7.              U konkretnom slučaju tužba je podnesena protiv Republike Hrvatske, a za suđenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opće je mjesno nadležan sud na čijem području tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, te bi u skladu sa navedenom odredbom čl. 48. st. 3. ZPP-a opće mjesno nadležan za suđenje bi bio bi Općinski sud u Čakovcu, kao sud područja prebivališta tužiteljice.

8.              Međutim, odredbom čl. 52. st. 1. ZPP-a propisana je izaberiva mjesna nadležnost u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, prema kojoj je za suđenje u takvim sporovima, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ali i sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

9.              Obzirom da se radi o sporu o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost, pa u predmetnom slučaju ne postoji zakonom propisana isključiva mjesna nadležnost, već se radi o izaberivoj nadležnosti. Kako je podnošenjem tužbe Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, kao jednom od izaberivih sudova, tužiteljica iskoristila svoje autonomno pravo odrediti sud pred kojim će se provesti prvostupanjski postupak, to je obzirom na vrstu spora, prvostupanjski sud se povodom prigovora tuženika pogrešno oglasio mjesno nenadležnim i odlučio spis ustupiti Općinskom sudu u Čakovcu. Tužiteljica je iskoristila svoje pravo izbora u pogledu mjesne nadležnosti suda pred kojim će se voditi postupak podnijevši tužbu na čijem je i području  štetna radnja počinjena, iako je istovremeno postojala i mjesna nadležnost drugog suda.

10.              U skladu sa citiranim propisima, Općinski građanski sud u Zagrebu nije se stoga mogao povodom prigovora tužene proglasiti mjesno nenadležnim, što znači da ostaje mjesno nadležan kao sud kojemu je podnesena tužba.

11.              Radi navedenog pobijano je rješenje ukinuto temeljem odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a i predmet vraćen prvostupanjskom sudu koji će nastaviti postupak po podnesenoj tužbi. Obzirom je tužiteljica uspjela sa žalbom, dosuđen je trošak sukladno Tbr. 10. t. 4. Tarife ("Narodne novine" broj: 103/14, 37/22 i 138/23 ) u 50% nagrade iz Tbr. 7. t. 1., osnovom čl. 166. st. 1. ZPP-a.

U Puli - Pola 08. ožujka 2024.

Sudac

Biljana Bojanić, v.r.