Poslovni broj: 32 UsI-3242/2021-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužitelja A. S. iz D., OIB…., koju zastupa odvjetnik D. Ž. iz D., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, OIB…., Z., radi utvrđivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 23. ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim zahtijeva poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova klasa: UP/II 563-01/21-02/53, ur. broj: 511-01-149- 21-2 od 24. rujna 2021. i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, klasa: 511-02-04/1-UP/I-200/11-2018 od 14. studenog 2020. te priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/II 563-01/21-02/53, ur. broj: 511- 01-149-21-2 od 24. rujna 2021. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, klasa: 511- 02-04/1-UP/I-200/11-2018 od 14. studenog 2020., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje 5. listopada 1990. do 31. prosinca 1991. na temelju pripadnosti pričuvnom sastavu Policijske postaje B. i Policijske postaje D..

2. Tužitelj je u pravodobno podnesenoj tužbi osporio zakonitost rješenja tuženika jer smatra da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno te smatra da ispunjava uvjete za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u traženom razdoblju. U tužbi opisuje pripadnost navedenim pričuvnim sastavima i aktivnosti koje je obavljao u spornom razdoblju. U bitnom obrazlaže da nije uvršten u službeni popis pričuvnog sastava policije, jer je radio kao tajni pripadnik. Zahtijeva poništavanje drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja i priznavanje statusa.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je istima dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., dalje ZUS).

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je pročitao isprave u spisu i spis tuženika.

6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

7. Odredba članka 3. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, dalje ZHBDR) propisuje da je Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

Odredba članka 3. stavka 2. ZHBDR-a propisuje da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

8. Između stranaka nije bilo sporno da tužitelj nije evidentiran u raspoloživim službenim evidencijama nadležnih tijela te da nije primao isplatu naknade kao pripadnik pričuvnog sastava policije.

9. Iz obrazloženja osporavanih rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da je tužitelj u zahtjevu zahtijevao priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje 5. listopada 1990. do 31. prosinca 1991. na temelju pripadnosti pričuvnim sastavima Policijske postaje B. i Policijske postaje D..

10. Tijekom upravnog postupka pribavljeni su podaci iz službenih evidencija iz kojih je razvidno da u istima tužitelj nije naveden. Nadalje su saslušani tužitelj osobno te svjedoci J. T., B. B., Ž. A., N. I., L. M. i M. F..

Svjedok J. T. naveo je u bitnom da je tužitelj radio u tajnosti, da je aktivno sudjelovao u obrani suvereniteta RH i da mu nije poznato zašto tužitelj i drugi koji su djelovali na takav način nisu upisani u evidenciju pričuvnog sastava policije. Svjedok N. I. naveo je da je tužitelj bio aktivist HDZ-a i pripadnik pričuvnog sastava policije D. te da se nalazio na popisu pripadnika pričuvnog sastava koji je bio sastavljen za potrebe štaba.

S druge strane, svjedok B. B. naveo je da je tužitelj aktivno sudjelovao u obrani suvereniteta RH, no ne zna koje je dužnosti obavljao. Svjedok Ž. A. obrazložio je da je tužitelj sudjelovao u organiziranom naoružanom dobrovoljačkom odredu koji je osnovan od strane HDZ-a i koji je djelovao u tajnosti i surađivao s policijom. Svjedok M. F. naveo je da je on vodio evidenciju pripadnika pričuvnog sastava policije i sastavio predmetni popis na dan 19. kolovoza 1991. i do 23. kolovoza 1991. Naveo je da je tužitelja na popis stavio po nalogu Nikole Ivkanca, iako tužitelj nikad nije bio angažiran u pričuvnom sastavu policije i nije bio stavljan u dnevne rasporede službe kao što su to bile ostale osobe s navedenog popisa. Ima saznanja o tome da je tužitelj bio aktivan u političkom djelovanju (HDZ) te da je surađivao s policijom iz B.. Svjedok L. M. naveo je da se ne sjeća da li je tužitelj bio pripadnik pričuvnog sastava policije, odnosno da nije niti bio upoznat s takvim detaljima, no da je o tim osobama postojala službena evidencija. Za tužitelja se sjeća da je sudjelovao u stranačkim aktivnostima HDZ-a.

11. U osporavanim rješenjima utvrđeno je da u provedenom postupku nije dokazano da je tužitelj sudjelovao u obrani suvereniteta RH kao pripadnik pričuvnog sastava policije PP B. i PP D., što proizlazi iz činjenice da se njegovi podaci ne pronalaze u evidenciji pričuvnog sastava policije, obračunskim listama o isplatama naknade pripadnicima pričuvnog sastava policije evidencije upućenih mobilizacijskih poziva te rasporedima službe.

12. Prema stavu ovog suda, javnopravna tijela pravilno su utvrdila činjenično stanje na temelju provedenih dokaza. Naime, iz izjava saslušanih svjedoka proizlazi da je tužitelj nedvojbeno u predmetno vrijeme bio politički i stranački aktivan te da je na točno neutvrđeni način surađivao s policijom. Međutim, na temelju predmetnih iskaza nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj djelovao u pričuvnom sastavu policije te da je na taj način organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta RH. Slijedom navedenog, javnopravna tijela pravilno su ocijenila odlučnima činjenice da se njegovi podaci ne pronalaze u evidenciji pričuvnog sastava policije, obračunskim listama o isplatama naknade pripadnicima pričuvnog sastava policije, evidenciji upućenih mobilizacijskih poziva, te rasporedima službe.

13. Na temelju obrazloženog sud je utvrdio da su javnopravna tijela pravilno provela upravni postupak, da su pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje te ispravno primijenila materijalno pravo, radi čega je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.

14. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.

U Zagrebu, 23. ožujka 2021.

Sudac:

Janja Topol, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. i članak 70. ZUS-a).