REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Jž-2351/2019
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. J.J., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. J.J., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 1. listopada 2019., broj 62. Pp J-1957/2019, u sjednici vijeća održanoj 29. ožujka 2022.,
r i j e š i o j e
U povodu žalbe okr. J.J., a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe okr. J.J. ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 1. listopada 2019., broj 62. Pp J-1957/2019, proglašen je krivim okr. J.J. da je, na način činjenično opisan u točki 1.) izreke, počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna, što je protuvrijednost 79,78 DEM-a te da je na način činjenično opisan u točki 2.) izreke, počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 500,00, što je protuvrijednost 132,97 DEM-a pa mu je na temelju članka 39. stavak 1. točke 1. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 800,00 kuna, koju je dužan platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom, okr. J.J. je u cijelosti oslobođen obveze na naknadu troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude, okr. J.J. osobno je pravodobno podnio žalbu, naznačujući da se žali zbog bitne povrede odredba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. toke. 6., 7, 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Tako je, ovaj sud je, ispitivanjem po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona.
6. Naime, optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Jastrebarsko, kojim je ovaj prekršajni postupak pokrenut, okr. J.J. je bilo stavljeno na teret da je inkriminirane prilike „…u prostoru pisarnice Prekršajnog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom narušavao javni red i mir na naročito drzak i nepristojan način nezadovoljan podnošenjem optužnog prijedloga od strane veterinarskog inspektora D.I. poslovni broj: 2. Ikp-1907/18 glasno vičući psovao riječima: „jebo mu bog mater i I., dabogda mu auto zgazio dijete“. Nakon što je u pisarnicu ušao dežurni sudac navedenog suda D.R. isti je nastavio sa psovanjem i vrijeđanjem riječima: „Vi nemate pojma, ne znate zakone niti suditi ni ti, ni Ž.G., ni V.S.“ nakon čega se glasno vičući riječima obratio sucu D.R. riječima: „I tebe je sredio M.P., pa sada nemaš jezika“, nakon čega se udaljio iz zgrade suda“, a čime da je počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6.1. Unatoč takvom optužnom prijedlogu, iz kojeg jasno proizlazi da je okr. J.J. stavljeno na teret da je počinio samo prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prvostupanjski sud je okrivljenika u izreci pobijane presude proglasio krivim da je na način činjenično opisan u točki 1.) izreke počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te da je na način činjenično opisan u točki 2.) izreke, počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6.2. Dakle, obzirom da je prvostupanjski sud okrivljenika proglasio krivim za dva prekršajna djela i to za prekršaj iz članka 6. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, nasuprot optužbi kojom mu je stavljen na teret samo prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dakle, proglasio ga krivim za više prekršaja nego li mu je to stavljeno na teret optužbom, prekoračio je objektivni identitet optužbe jer je okrivljenika takvim presuđenjem doveo u teži procesni položaj od procesnog položaja u kojem je bio kad je bila podignuta optužba. Na opisani način, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.
7. Nadalje, u pravu je okrivljenik kada pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da i po ocjeni ovog suda odlučne činjenice nisu nedvojbeno utvrđene i to posebno u odnosu na odlučnu činjenicu javnosti mjesta.
6. Naime, pobijanom presudom okr. J.J. se stavlja na teret da je počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za ostvarenje kojeg djela je potrebno da su ispunjena bitna obilježja i to; javnost mjesta u inkriminiranom događaju.
6.1. U odnosu na element javnosti mjesta na kojem se odvijao inkriminirani događaj ističe se da je u činjeničnom opisu navedeno da se događaj odvijao „u prostorijama Prekršajnog suda u zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom“, a koje mjesto ne predstavlja tzv. „neograničeno otvoreno javno mjesto“ u kojem slučaju nije potrebno posebno ocjenjivati javnost mjesta događaja kao odlučnu činjenicu od koje ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6.2. Stoga, prvostupanjski sud je u provedenom postupku bio dužan utvrditi odlučnu činjenicu koja čini biće djela prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a što je propustio učiniti. Naime, obzirom da su „prostorije Prekršajnog suda u Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom“ po prirodi stvari „ograničeno otvoreno javno mjesto“ odnosno mjesto koje je po funkciji dostupno neodređenom krugu građana, ali uz određena ograničenja, radi čega je kod takvih mjesta potrebno utvrditi javnost tog mjesta događaja, odnosno dostupnost takvog mjesta javnosti, a što prvostupanjski sud nije utvrđivao.
6.3. Slijedom navedenog, pobijana presuda je preuranjena, jer prvostupanjski sud nije proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
7. Iz navedenih razloga, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova provesti sve do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 29. ožujka 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
