REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Poslovni broj: Gž-259/2022-2

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Nataši Babić, u pravnoj stvari tužitelja V. D. iz Z., OIB: …, zastupan po punomoćnici I. S., odvjetnici iz Z., protiv tuženika Hrvatske radiotelevizije iz Zagreba, Prisavlje 3, OIB:68419124305, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 64 Pn-3089/19-22 od 13. siječnja 2022., 23.ožujka 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika, te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 64 Pn-3089/19-22 od 13. siječnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška odgovora na žalbu kao nepotreban.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi štetu isplatom 15.000,00 kuna sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 16. prosinca 2019. pa do isplate te da mu naknadi parnični trošak od 6.116,50 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 13. siječnja 2022. pa do isplate.

2. Protiv navedene prvostupanjske presude tuženik je podnio pravovremenu žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je prvostupanjski sud činjenično stanje utvrdio na temelju iskaza tužitelja te niti jedan objektivni dokaz nije proveden na okolnost intenziteta i trajanja štetnih posljedica što je pretpostavka za naknadu štete te kojom bi se utvrdio intenzitet i duljina trpljenja posljedica objavom njegovog imena u prilogu tuženika. Žalitelj ističe da je objavio ispravak netočne informacije, te da iako je bila netočno objavljena fotografija tužitelja, da se u više navrata u prilogu navodilo da je riječ o novinaru G. D. a nesporno tužitelj nije novinar, pa nije moglo doći niti do zabune o osobi na koju se prilog odnosio. Također su saslušani svjedoci više-manje govorili o zezanciji odnosno zafrkanciji na račun tužitelja pa navedeno nije kod njega trebalo izazvati zabrinutost, nelagodu ili neko drugo stanje koje bi iziskivalo namirenje u vidu novčane naknade. Tužitelj nije niti dokazao pretpostavke za štetu a niti njezinu visinu pa je pogrešno primijenjen čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. U svezi sa navodima prvostupanjskog suda o emisiji koju prati jako veliki broj gledatelja, ističe se da je isti takav broj gledatelja pratio i D. u kojem je bio objavljen ispravak pa je time u cijelosti tužitelj obeštećen. Stoga je žalbeni prijedlog da se prvostupanjska presuda ukine ili preinači i odbije tužbeni zahtjev, odnosno vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je po čl. 359. Zakona o parničnom postupku.

4. Tužitelj je podnio odgovor na žalbu u kojem se očituje da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje i pravilno primijenio materijalno pravo. Ističe da to što je u prilogu navedeno da se radi o novinaru G. D. ne može se okarakterizirati kao općepoznata ili notorna činjenica pa da bi se iz toga dalo zaključiti da se ne radi o tužitelju čija slika je bila objavljena, a ispitivanje svjedoka, suprotno navodima iz žalbe, nije bilo pristrano i sugestivno. Ne spori se da je objavljen ispravak netočne informacije, međutim samo kroz tekst na kraju D. za razliku od fotografije koja je bila objavljena u udarnom terminu i koja je bila kroz duže vrijeme prisutna na ekranu a koja je puno sugestivnija od teksta ispravka. Stoga se predlaže da se žalba tuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Prvostupanjski sud je naložio tuženiku da tužitelju naknadi štetu isplatom 15.000,00 kuna koju štetu mu je tuženik počinio objavom njegove fotografije u emisiji D. 2, 16. rujna 2019. u trajanju od 25 sekundi a u sklopu priloga o uhićenju novinara portala I.hr G. D. te je utvrdio da je takvom objavom tužitelj pretrpio štetu u vidu povrede ugleda i časti pa mu je po čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima te temeljem čl. 21. Zakona o medijima (NN broj: 59/04, 84/11 i 84/13) dosuđena naknada štete u iznosu od 15.000,00 kuna.

7. Takva odluka prvostupanjskog suda je pravilna i zakonita i nije dovedena u pitanje žalbenim navodima žalitelja.

8. Prvostupanjski sud u donošenju presude nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti u smislu čl.365. st. 2. Zakona o parničnom postupku, a niti se žalitelj konkretno ne poziva niti na jednu počinjenu bitnu povredu postupka.

9. I činjenično stanje kakvo je utvrđeno u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i u osnovi nije niti sporno među strankama. Tako je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da je tuženik u emisiji Dnevnik 2, 16. rujna 2019. objavio prilog o uhićenju novinara portala I.hr G. D. te je uz taj prilog objavio fotografiju tužitelja koja je bila na ekranu oko 25 sekundi, da tužitelj sa predmetnim uhićenjem nema ništa osim što je istog prezimena kao i novinar portala I.hr G. D., da se tužitelj obratio tuženiku radi ispravka netočne informacije koju je tuženik objavio 18. listopada 2019., da je kod tužitelja zbog objave njegove fotografije u središnjem D. HRT-a koji gleda veliki broj gledatelja došlo do povrede časti i dostojanstva s obzirom da je tužitelj bio predmetom čuđenja i ismijavanja sredine u kojoj radi i živi.

10. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio Zakon o medijima (NN broj: 59/04, 84/11 i 81/13) i to odredbu čl. 21. a kojom je propisano da nakladnik koji informacijom objavljenom u medijima prouzroči drugom štetu dužan ju je naknaditi izuzev u slučajevima propisanim tim Zakonom. Šteta je umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezinog povećanja te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha. Nadalje, na utvrđenje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima osim ako tim Zakonom nije drugačije određeno. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima kojim je propisano da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju pri čemu će voditi računa o jačini i trajanju duševnih boli i cilju kojim služi ta naknada ali i o tome da njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Čl. 22. Zakona o medijima propisano je da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

11. Neosnovan je žalbeni navod žalitelja da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje s obzirom da su sve činjenice pravilno i potpuno utvrđene pa tako i činjenica koju ističe žalitelj, da je u prilogu bilo navedeno da se radi o osobi novinara G. D., međutim navedeno zanimanje osobe o kojoj je bio prilog nisu nužno morali čuti svi koji su gledali emisiju D. 2, već je primarno u fokusu gledatelja bila slika tužitelja koja je na ekranu bila punih 25 sekundi i dok je samo ime novinara i tužitelja koje nije isto kao i zanimanje tužitelja gledaocima moglo ostati nezamijećeno. Da je upravo fotografija tužitelja objavljena u emisiji u centralnom dnevniku tuženika izazvala reakcije u sredini u kojoj tužitelj živi i da je dovela do prozivanja i ismijavanja tužitelja, što je kod njega izazvalo povredu prava osobnosti iskazivali su svjedoci saslušani u postupku a na temelju njihovih iskaza je utvrđeno da je tužitelj zaposlen u trgovačkom društvu G. s. d.o.o., da je tužitelj grafički dizajner te da je nakon objave njegove fotografije veliki broj ljudi u trgovačkom društvu kojem radi i izvan njega zvalo i raspitivalo se zašto je tužitelj bio na televiziji, smatrali da se doista radi o njemu, da su svi pričali o tome, da tužitelj zbog toga nije dolazio na posao nekoliko dana i nije se dobro osjećao. Ta je snimka tužitelja kolala putem društvenih mreža među njegovim kolegama, da su ga zvali "Duhi kriminalac" te da je tužitelja prilikom objave tog priloga zvao šef da ga pita što se događa, gdje se nalazi i da li je uhićen. Inače je utvrđeno da je slika koju je Dnevnik objavio slika tužitelja sa svjedočenja u postupku zbog ubojstva I. P. jer je prilikom njegovog ubojstva i on bio ozlijeđen što mu je sve vratilo loš osjećaj, zvali su ga rodbina, otac, majka, zabrinuo se za baku koja je srčani bolesnik te da nije mogao spavati tu noć, nije mogao jesti, da je morao uzeti Normabel te nije odlazio na posao. Na temelju svega navedenog, a što je utvrđeno saslušanjem svjedoka i tužitelja pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da se ne radi samo o zezanciji između kolega već da je objava slike tužitelja kod njega izazvala povredu prava osobnosti u vidu povrede časti i ugleda te je pravilno prvostupanjski sud tužitelju dosudio i naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u visini od 15.000,00 kuna pravilnom primjenom čl. 21. Zakona o medijima te čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, neovisno što je tuženik u skladu sa čl. 22. st. 1. Zakona o medijima objavio ispravak netočne informacije i ispriku. Naime, isto ne isključuje mogućnost za isplatu pravične novčane naknade sukladno općim propisima obveznog prava po čl. 22. st. 1. Zakona o medijima.

12. Iz navedenog razloga kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, žalba tuženika odbijena je kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda temeljem čl. 368. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Temeljem čl. 155. st. 1. istoga Zakona tužitelju nije priznat trošak odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban.

U Puli – Pola, 23. ožujka 2022.

Sutkinja

Nataša Babić